Hoće li Ustavni sud srušiti neradnu nedjelju u FBiH? Orašje i izuzeća pod lupom

U izbornoj godini odluka Vlade Federacije BiH o neradnoj nedjelji ponovo otvara politička pitanja: dok je Orašje dobilo izuzeće, zahtjevi šest općina i dva grada su odbijeni, uz obrazloženje da ne ispunjavaju kriterije, što je izazvalo optužbe za selektivnu primjenu zakona.

Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine odbijeni su zahtjevi općina Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča, Velika Kladuša i Sapna, kao i gradova Visoko i Konjic. Ministarstvo je zaključilo da ove lokalne zajednice ne ispunjavaju ključne kriterije za izuzeće od neradne nedjelje.

Osjete li se posljedice neradne nedjelje

U javnosti se špekuliše da bi neki od podnositelja zahtjeva mogli uputiti žalbu Ustavnom sudu, a sličnog stava je i ekonomski analitičar Admir Čavalić. On navodi da je ovo očekivana odluka i da potvrđuje diskriminaciju u vezi s Orašjem, koje je, kako kaže, dobilo političko izuzeće.

"Posljedice zabrane rada nedjeljom za neke prodajne objekte već su vidljive: pad broja zaposlenih, veći broj dragstora i manji promet", ističe Čavalić, dodajući da zbog svega toga očekuje da bi ovaj slučaj na kraju mogao završiti na Ustavnom sudu, kao što se ranije dešavalo u Crnoj Gori ili nekoliko puta u Hrvatskoj.

Podsjetimo, Orašje je jedina lokalna zajednica koja je dobila izuzeće od zabrane rada nedjeljom, iako je i ranije više općina i gradova podnosilo zahtjeve, ali im izuzeća nisu odobrena. Odluka je izazvala kritike u javnosti i među analitičarima, jer se smatra da je primjena zakona selektivna, što otvara pitanje diskriminacije i političke pozadine odluke.

Federalno ministarstvo trgovine, u svojstvu predlagača, ovaj put je obrazložilo da na osnovu dostavljenih podataka općina i gradova nisu ispunjeni ključni objektivni kriteriji za izuzećem od primjene ovog člana zakona propisanih uredbom. Odlukama je, navode, propisano da općinska i gradska vijeća imaju pravo podnijeti novi prijedlog tek po isteku roka od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovih odluka.

 

Kako pojašnjava predlagač, članom 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje, kao i da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika. Stavom (10) istog člana propisano je da Vlada može odobriti izuzeće na prijedlog gradskog ili općinskog vijeća, a stavom (11) da se prijedlog dostavlja putem Federalnog ministarstva trgovine.

Dalje navode da su članom 5. Uredbe propisani kriteriji za izuzeće, uključujući detaljne podatke o utjecaju na pad prometa i broj zaposlenih, opravdanost sezonskog izuzeća i period izuzeća.

"Predlagač je zaključio da odstavljeni obrasci nisu ispunili ključne kriterije iz ovog člana", saopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose sa javnošću.

Nijedan od predloženih modela nije prihvaćen

Zakon o neradnoj nedjelji u FBiH dio je Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim se trgovinama zabranjuje rad nedjeljom. Usvojen je u oktobru 2024., a prva neradna nedjelja u praksi je primijenjena 17. novembra 2024. Nakon što je mjera izazvala različite reakcije u javnosti, Vlada je razmatrala izmjene sistema.

Do sada je razmatrano nekoliko modela regulacije rada nedjeljom u Federaciji BiH.

Jedan od prijedloga je fleksibilni model po uzoru na Hrvatsku, prema kojem bi trgovci mogli sami odabrati 16 radnih nedjelja godišnje, uz dodatne dvije koje bi određivale lokalne zajednice. Razmatran je i model po uzoru na Sloveniju, gdje bi male porodične trgovine mogle raditi nedjeljom, ali bez angažiranja zaposlenih.

Uz to, postojala je opcija da se zadrži postojeća neradna nedjelja uz mogućnost izuzeća za pojedine općine i gradove, dok je dio poslodavaca predlagao i potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom.

Pregled pravila o neradnoj nedjelji u Adrija regiji

Podsjetimo na slučaj iz Crne Gore, gdje je Ustavni sud početkom godine ukinio neradnu nedjelju u Crnoj Gori nakon što je utvrđeno da se članom Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se uvodi neradna nedjelja krši sloboda poduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom.

 

 

I dok u Srbiji ne postoji zakonska zabrana rada trgovina nedjeljom, u Hrvatskoj trgovine u pravilu ne rade, ali prema Zakonu o trgovini mogu raditi najviše 16 nedjelja godišnje po vlastitom izboru. Izuzeci su benzinske pumpe, apoteke, kiosci i turističke zone.

U Sloveniji je zakonski zabranjen rad većine trgovina nedjeljom i praznicima uz izuzetke za manje prodavnice, benzinske pumpe, aerodrome i slično. Također, Ustavni sud Slovenije je još 2021. potvrdio da je takva zabrana u javnom interesu i da nije protivna ustavu, iako su postojala osporavanja od trgovaca zbog ograničenja rada.

U Sjevernoj Makedoniji nedjelja je generalno neradni dan po zakonu (za oko 90 posto radnika u trgovini se odnosi neradna nedjelja), uz obavezu povećane naknade za rad ako se ipak radi.