Američki predsjednik Donald Trump uputio je nove prijetnje iranskoj infrastrukturi kako bi pojačao pritisak na Teheran u pregovorima, dan nakon što je njegova najava nastavka rata uzdrmala globalna tržišta i ekonomiju.
"Najveći most u Iranu se ruši i više se nikada neće koristiti, a slijedi još mnogo toga!", objavio je Trump u četvrtak na društvenim mrežama uz video.
"VRIJEME JE DA IRAN POSTIGNE DOGOVOR PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO I PRIJE NEGO ŠTO NE OSTANE NIŠTA OD ONOGA ŠTO BI JOŠ MOGLO POSTATI VELIKA ZEMLJA", dodao je.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je na društvenim mrežama da napadi na civilne objekte "neće natjerati Irance na predaju". Ranije u četvrtak poluslužbena agencija Fars izvijestila je da su zračni napadi pogodili niz ciljeva, uključujući most koji povezuje Teheran s gradom Karajem.
Trumpove izjave i nastavak napada dodatno su zakomplicirali pokušaje SAD-a i partnera da postignu dogovor s Islamskom Republikom, uključujući ponovno otvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca, dok rat ulazi u petu sedmicu.
Tjesnac će dugoročno ostati zatvoren za SAD i Izrael, izvijestio je Fars pozivajući se na glasnogovornika oružanih snaga.
Cijena nafte u SAD-u zaključila je iznad 110 dolara po barelu prvi put od 2022. godine, dok je Brent završio trgovanje nešto iznad 109 dolara. Cijene goriva nastavile su rasti diljem svijeta, a dizel u Evropi premašio je 200 dolara po barelu.
Kako su tržišta zatvorena zbog Velikog petka i vikenda, trgovci naftom zatvarali su kratke pozicije nakon Trumpova obraćanja u srijedu navečer u udarnom terminu, u kojem je naznačio da bi američke operacije mogle trajati još od dvije do tri sedmice.
Ulagači na tržištima dionica reagirali su optimističnije pa je indeks S&P 500 u četvrtak porastao 0,1 posto nakon izvješća državne agencije IRNA da Iran s Omanom priprema protokol za nadzor prometa kroz tjesnac. To bi značilo da bi brodari morali plaćati naknade Iranu, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi u razgovoru za Sputnik.
Prolaz formalno pripada međunarodnim vodama i svaki pokušaj Irana da preuzme kontrolu nad prometom naišao bi na otpor zapadnih sila i arapskih država Perzijskog zaljeva.
Trump istovremeno čas govori o napretku diplomatije, a čas prijeti novim razaranjima, uključujući civilnu i energetsku infrastrukturu. Ranije ove sedmice zaprijetio je napadima na iranske energetske objekte i postrojenja za desalinizaciju vode ako tjesnac ostane zatvoren, što bi prema Ženevskim konvencijama moglo predstavljati ratni zločin.
Bloomberg
U obraćanju u srijedu obećao je "udariti na svaku njihovu elektranu" ako Teheran ne pristane na američke zahtjeve.
Nije iznio napredak u pokušajima ponovnog otvaranja tog ključnog plovnog puta, dok evropske i zaljevske države pokreću vlastite inicijative.
Ujedinjeno Kraljevstvo okupilo je u četvrtak više od 40 američkih saveznika na virtualnom sastanku kako bi razmotrili diplomatske korake prema Teheranu i moguće sankcije ako Iran ne pristane deblokirati Hormuški tjesnac.
Sudionici razgovora jasno su poručili da SAD mora uključiti rješenje za Hormuz u pregovore o prekidu vatre s Iranom, rekli su upućeni izvori. Vojni planeri sastat će se sljedeće sedmice kako bi razmotrili kako rasporediti pomorske snage za nadzor i razminiranje tjesnaca nakon rata.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda vjerovatno će u petak glasati o rezoluciji koja bi podržala mjere za ponovno otvaranje Hormuza, rekao je bahreinski ministar vanjskih poslova Abdullatif bin Rashid Al Zayani. Ujedinjeni Arapski Emirati traže od UN-a odobrenje za niz mjera, uključujući i upotrebu sile, kako bi se ponovo pokrenuo protok nafte i plina kroz tjesnac, dok raste strah od globalne krize opskrbe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je na društvenim mrežama da je njegova zemlja spremna podržati sigurnosne napore u tjesnacu.
Iran je nastavio napade diljem Perzijskog zaljeva i nije pokazao spremnost za početak pregovora, a kamoli za priznanje poraza. Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da je vlada primila američke poruke preko posrednika, uključujući Pakistan, ali da su američki zahtjevi "maksimalistički i nelogični".
Tokom noći i u četvrtak zaljevske arapske države izvijestile su o iranskim napadima projektilima i dronovima. Američka ambasada u Bagdadu upozorila je da bi iračke paravojne skupine u sljedeća dva dana mogle napasti centralne dijelove grada, uključujući američke državljane.
Analiza američkih obavještajnih službi pokazuje da je otprilike polovica iranskih lansirnih sistema i hiljade dronova za jednokratne napade i dalje operativno, izvijestio je CNN pozivajući se na tri anonimna izvora.
Izrael je u srijedu navečer bio izložen jednom od najvećih valova iranskih projektila od početka rata.
Glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na slobodu plovidbe i zaštitu civila i infrastrukture, uključujući nuklearna postrojenja. U četvrtak je novinarima rekao da šalje izaslanika kako bi pokušao postići mir te je pozvao SAD i Izrael da okončaju sukob, a Iran da prestane napadati susjede.
Prije Trumpovog obraćanja iranski predsjednik Masoud Pezeshkian objavio je neuobičajeno pismo Amerikancima na društvenim mrežama. U njemu je poručio da Iran nema neprijateljske namjere prema SAD-u i upozorio da je "nastavak konfrontacije skuplji i besmisleniji nego ikad prije".
Trump je, iako tvrdi da će se energetski šok ublažiti, izostavio plan kako će SAD uvjeriti Iran da ponovo omogući promet kroz tjesnac. Pozvao je saveznike koji ovise o nafti s Bliskog istoka da "preuzmu brigu o tom prolazu" i da ga "uzmu i čuvaju".
Dok se američka vojna kampanja nastavlja, ministar obrane Pete Hegseth zatražio je od načelnika stožera kopnene vojske generala Randyja Georgea da odstupi, rekao je dužnosnik Pentagona upoznat sa situacijom.
Dugotrajan sukob nosi političke rizike za Trumpa i Republikansku stranku uoči izbora u novembru. Cijene benzina premašile su četiri dolara po galonu prvi put od 2022., a ankete pokazuju da znatan broj Amerikanaca ne podržava vojne operacije protiv Irana.
U sukobu je dosad poginulo više od 5.000 ljudi, gotovo tri četvrtine u Iranu, prema podacima državnih institucija i organizacije Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u. U Libanonu je poginulo nešto više od 1.300 ljudi, gdje Izrael vodi paralelni rat protiv Hezbollaha, saveznika Irana.
.webp){kind=icon}
