Uobičajena duža vožnja podrazumijeva da Google Maps, Apple Maps ili neka druga aplikacija navede preporučenu rutu i da u realnom vremenu prati eventualne zastoje koji su uglavnom predvidljivi - npr. rush hour, najavljeni radovi na cesti i slično. Vozač poznaje osnovna pravila saobraćaja, prati svoju traku i slijedi razne signalizacije. Kada semafor pokaže zeleno, vozi, ako je crveno, stane, i tako prilagođava svoju vožnju prema tome je li oštra krivina, opasnost ili divljač na cesti, kolika je dozvoljena brzina itd. Signali su transparentni, jasni i nedvosmisleni. Pravila igre se ne mijenjaju decenijama, neka stoljećima. Inženjerski posmatrano, nema šuma u komunikaciji. SNR (signal-to-noise racio) je prihvatljiv. Čisti signali. Uz predvidljive, krajnje objektivne zastoje. Nema te osobe koja bi očekivala da je drugačije.
Vožnja tržištem
Sada zamislite da vozite, tj. poslujete u okviru trgovinskog sektora FBiH u proteklih godinu dana. U 2023. godini "iz vedra neba" pojavi se Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini, koji jednim članom zabranjuje rad nedjeljom pojedinim prodajnim objektima. Zašto navodim "iz vedra neba"? Jer se u susjednoj Hrvatskoj o tome raspravlja od početka 2000-ih, uglavnom zbog pritisaka Katoličke crkve. Četvrt stoljeća rasprave, pa onda neko zakonsko rješenje. Čak se i u Njemačkoj i dalje raspravlja, pa je Ustavni sud morao reagovati 2009. godine kako bi zabranio liberalizaciju nedjelje za sve pokrajine koje su bile otvorene - osim konzervativne Bavarske. Da ne spominjemo činjenicu da je praksa ove regulacije rijetka u Evropi (oko 11 posto potpuna zabrana) i svijetu (oko pet posto).
BBA
Ok, u FBiH to ide brže. Prijedlog zakona je usvojen kroz godinu dana i od 18. novembra nema rada nedjeljom za pojedine objekte. Ne ljude, već objekte. Uredu, jedan dan u sedmici se ne smije voziti. Valja se prilagoditi. Svi osim benzinskih pumpi, pekara, cvjećara, dragstora, kladionica, ugostitelja itd. Ipak i nekih drugih koji nisu izuzeti u okviru zakona. Nakon nekoliko sedmica se došlo do saznanja da su zaboravljene apoteke, koje ipak spadaju u trgovinsku djelatnost. Nikakav problem. Izmisli se objašnjenje da one imaju lex specialis, izmijeni se nekoliko puta uputstvo na stranici Ministarstva trgovine FBiH i svijet ide dalje.
U Orašju se vodi bez ograničenja
Eh da, dan pred usvajanje zakona nekako se amandmanski omogući izuzeće gradova i opština. Ali kasnije se shvati da to vrijedi samo za Orašje. Dakle, "amandman ala Orašje". Nakon usvajanja zakona trgovci imaju jasan signal od vlade da moraju biti dragstori koji rade 24 sata da bi radili čitavu sedmicu. Benzinske pumpe imaju signal da mogu postati marketi nedjeljom. Tako kreće invazija dragstora širom FBiH i širenje asortimana benzinskih pumpi. U Jajcu i Bihaću se otvaraju veliki dragstor marketi. Značajan broj malih trgovaca sanja o dragstoru kao novom modelu rada. Kreće dragstor ekonomija.
Ali stani! Novi signal. Objavljuje se pravilnik - nema dragstora iznad 200 kvadrata; Nema šalterskog poslovanja; Nema sve i svašta na benzinskim pumpama. Ok, novi signal od vlade. Radovi na putu. Vozi dalje. Zaboravi na velike dragstore. Pripremi kapital za male dragstore. Tu je budućnost. Plus automati. Svi vole automate nedjeljom. Tu su signali, nema šuma. Stop! Najava iz Vlade FBiH - u ljetnoj sezoni uvodi se 18 radnih nedjelja. Kao razlog spominje se Sarajevo Film Festival?!
Ok, stajemo s dragstorima i "pumpa market" modelima. 18 radnih nedjelja. To zvuči kao Hrvatska. Kako je u Hrvatskoj? Jedan objekt radi, drugi ne, treći kasnije, četvrti poslije i čitava godina zaokružena. Nije baš dobro za one koji imaju samo jednu poslovnu jedinicu. Idealno za velike. Jasan signal od vlade. Napokon. Ne baš. Ništa od 18 radnih nedjelja. Vlast protestovala protiv vlasti. Ministar protiv samog sebe. Zaboravimo 18 radnih. Fuj! Dalje nema signala. Do daljnjeg. Ok, vraćamo se na dragstore i automate. Makar malo predvidljivosti u ovom svijetu neizvjesnosti.
Čekajući septembar
Ipak ne! Od septembra mogu raditi neki. Ali samo ako su vlasnici ili dio porodice vlasnika. Nekakav krnji slovenski model. Zašto krnji? U Sloveniji mogu raditi i studenti. Mi nismo Slovenija. Mi smo ipak Federacija BiH (minus Orašje) - jedini entitet na planeti koji je zabranio rad nedjeljom za objekte. Mi smo jedinstveni. Ni Istok, ni Zapad. Čekamo septembar. Novi vladin signal je tu - nema smisla imati dragstor, automate, jer će lokalna prodavnica raditi nedjeljom i uzeti sav profit. Stani trgovče s radovima na dragstoru do 200 kvadrata. Čekaj sad septembar da vidimo šta će biti. Sabura, što bi narod rekao.
Operacija uspjela, pacijent preminuo
Summa summarum. U svega nekoliko mjeseci imamo bezbroj vladinih, odnosno kasnije tržišnih signala koji pak postaju šumovi u komunikaciji. SNR je katastrofalan. To je kao da krenete iz jednog mjesta u drugo i u međuvremenu se mijenjaju dozvoljene trake, ograničenja vožnje, zeleno postaje crveno i opet ponovo zeleno. Na kraju se čitava destinacija dislocira negdje drugo. Potpuni haos u saobraćaju. Bolja alternativa tome je laissez-faire, tj. da se ukinu sva ograničenja i uključi blicajuće narandžasto, jer bi vozači vozili s oprezom i bilo bi manje udesa. Ovako vlasti kreiraju iskrivljene signale, odnosno šumove, što vodi samo jednom: masovnim udesima. To se i desilo u trgovinskom sektoru FBiH. Od nekada perspektivnog i rastućeg, do izmučenog, zbunjenog, ošamućenog.
Od 2.000 otkaza nakon zabrane rada nedjeljom i pada usklađenog fiskalnog prometa (izuzev Orašja koje bilježi rekorde) shodno podacima Porezne uprave FBiH, pa sve do pada realne bruto dodane vrijednosti shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku. Potop domaće trgovine. Nuhova/Noina barka nije na vidiku. Ciljano ili ne, svejedno je. Jedno je jasno - inozemna konkurencija poput Temua, Sheina ili Lidla samo jede kokice i posmatra. Do novog signala! Pardon, šuma.
Admir Čavalić je ekonomista.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
