Evropska unija razmatra privremeno zamrzavanje ograničenja cijene ruske nafte dok se rat na Bliskom istoku nastavlja već četvrti mjesec, rekli su izvori upoznati s raspravama.
EU je prošle godine usvojila dinamički mehanizam kojim se osigurava da se gornja granica cijene automatski svakih šest mjeseci postavlja na razinu koja je 15 posto niža od prosječne tržišne cijene ruske sirove nafte Urals. Trenutni prag iznosi 44,10 dolara po barelu, a nova revizija predviđena je za kraj ljeta.
Prema tom režimu, evropskim tvrtkama zabranjeno je pružati usluge poput osiguranja i prijevoza za naftu koja se prodaje iznad propisanog praga.
Cijene nafte snažno su porasle zbog rata s Iranom i praktičnog zatvaranja Hormuškog moreuza. Sljedeća revizija ograničenja cijene u srpnju vjerojatno bi podigla prag na najmanje 65 dolara po barelu, što je više od prethodne granice od 60 dolara koju je zajednički odredila skupina G7, naveli su izvori koji su željeli ostati anonimni zbog povjerljivosti razgovora.
Zamrzavanje bi zadržalo trenutačnu granicu cijene na postojećoj razini. Među ostalim opcijama koje se razmatraju su obustava dinamičkog i automatskog povećanja do kraja godine zbog vanrednih okolnosti na Bliskom istoku ili ograničavanje svakog povećanja na najviše 60 dolara, čime bi se ponovno uskladilo s razinom G7.
Ovaj potez bio bi dio novog paketa sankcija EU-a, ukupno 21. od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. EU planira dovršiti i službeno predložiti novi paket mjera početkom lipnja, a veleposlanici država članica o planovima su informirani prošlog tjedna.
Među dodatnim mjerama koje se razmatraju nalaze se sankcioniranje većeg broja banaka, trgovaca naftom, rafinerija i kriptooperatera u trećim zemljama koje Moskva koristi za zaobilaženje europskih ograničenja.
Također bi sankcijama moglo biti obuhvaćeno još oko 20 tankera iz tzv. "flote u sjeni" kojom se Rusija koristi za prijevoz nafte. Kasnije bi se taj režim mogao proširiti i na brodove koji prevoze ukapljeni prirodni plin (LNG), čime bi se dodatno ograničila sposobnost Kremlja da uspostavi paralelnu logističku mrežu za izvoz energenata.
EU je do sada sankcionirala stotine plovila, a prema riječima izvora, namjerava proširiti mjere i na brodove koji pružaju usluge tim tankerima.
Ipak, novi paket sankcija vjerojatno neće uključivati potpunu zabranu pomorskih usluga. Nekoliko država članica i dalje se protivi toj opciji zbog nestabilne situacije na Bliskom istoku, kao i zbog činjenice da takva mjera zasad nema širu potporu skupine G7.
Glavni cilj novog paketa sankcija jest dodatno smanjiti ruske prihode od energije, pojačati pritisak na financijski sektor te ograničiti pristup ruske vojne industrije ključnim sirovinama i tehnologijama.
Za usvajanje sankcija potrebna je jednoglasna potpora svih država članica, a prijedlozi se do konačne odluke još mogu mijenjati. Pomorske države poput Grčke tradicionalno su skeptične prema promjenama ograničenja cijene nafte, dok druge članice posebnu pažnju posvećuju mogućim posljedicama za vlastite energetske i trgovinske interese.
Među dodatnim prijedlozima nalaze se trgovinska ograničenja za određene kritične minerale, metale i rude koje Rusija koristi u zrakoplovnoj industriji i proizvodnji bespilotnih letjelica kojima napada ukrajinske gradove, kao i za tehnologije elektroničkog ometanja.
EU također razmatra uvođenje izvoznih kontrola za oko dvadesetak tvrtki, uključujući kompanije iz Kine, Indije, Turske i zemalja središnje Azije, za koje se sumnja da Rusiji i dalje isporučuju robu pod ograničenjima koja se koristi u proizvodnji oružja.
Istodobno, EU je u ranoj fazi razmatranja mogućih mjera pomoći klirinškoj kući Euroclear nakon što je sud u Moskvi presudio da bi Centralna Banka Rusije potencijalno mogla zaplijeniti njezinu imovinu.
Ta odluka uslijedila je nakon što je EU odobrila korištenje izvanrednih ovlasti za neograničeno produženje zamrzavanja do 210 milijardi eura ruske državne imovine. Većina tih sredstava nalazi se upravo u sustavu Eurocleara.
EU planira zadržati tu imovinu zamrznutom sve dok rat ne završi i dok Rusija ne isplati ratnu odštetu Ukrajini. Nekoliko država članica, uključujući Belgiju, i dalje se protivi trajnom oduzimanju te imovine.
Nastavljaju se i rasprave o mogućem uvođenju zabrane izdavanja viza bivšim sudionicima borbenih djelovanja, navode izvori.
Glasnogovornici Evropske komisije, izvršnog tijela EU-a koje koordinira provedbu sankcija, nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
.webp){kind=icon}
