Američki predsjednik Donald Trump je najavom preuzimanja Grenlanda i istovremenom prijetnjom podizanjem carina učinio nešto što je do prije nekoliko godina djelovalo nezamislivo: transatlantsko savezništvo, temelj poslijeratne sigurnosne i ekonomske arhitekture Zapada, gurnuo je u stanje akutne egzistencijalne krize. Dok je ruska invazija na Ukrajinu narušila međunarodni poredak grubom vojnom silom spolja, Trumpova "umjetnost sklapanja poslova" sada ga razgrađuje iznutra.
Iako je jučer na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da Grenland neće pripojiti silom, a potom i da neće uvesti nove carine evropskim saveznicima, ponovio je svoje beskompromisno stanovište. "Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu. Neću koristiti silu", rekao je i u istom dahu otvoreno dodao da Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pripada "vlasništvo nad ostrvom" i da je ono "u suštini dio Sjeverne Amerike". Imperijalna retorika u punom sjaju.
Trumpovo ublažavanje stava ni na koji način ne mijenja činjenicu da su na kocki teritorijalni integritet Danske i Grenlanda, transatlantsko ekonomsko partnerstvo vrijedno više od 1,2 biliona dolara robne razmjene i sigurnosna garancija koja se decenijama smatrana nedodirljivom. Ekonomska međuzavisnost između SAD-a i Evrope je ogromna, jer više od 60 posto direktnih stranih investicija u SAD dolazi iz Evrope, dok se više od polovine američkih izlaznih investicija vraća na Stari kontinent.
Jučerašnji dolazak Trumpa u Davos bio je namijenjen i izlaganju američkih planova za Grenland, koje je predsjednik predstavio mješavinom strateškog pragmatizma i imperijalne arogancije.
Brisel je dugo istrajavao u stanju strateškog poricanja, u nadi da su Trumpovi manevri tek retorički teatar namijenjen domaćoj publici. Međutim, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen jučer se u parlamentu u Strasbourgu suočila s novom realnošću, u kojoj je trgovina postala strateško oružje u arsenalu Bijele kuće. "Živimo u svijetu koji definira gola moć - bilo ekonomska, vojna, tehnološka ili geopolitička. I iako se mnogima od nas to možda ne dopada, moramo se suočiti sa svijetom kakav jeste", rekla je. Ta izjava ne označava samo promjenu retorike, već i priznanje da se Evropa budi u svijetu u kojem savezništva više nisu podrazumijevana, već su predmet transakcijskog ucjenjivanja.
Američki zahtjevi prema EU i NATO-u u vezi s Grenlandom predstavljaju tačku preloma. Ekonomista Mojmir Mrak je u intervjuu za RTV Slovenija upozorio na neizbježnost evropskog odgovora: "Prema mom mišljenju, EU u vezi s Grenlandom više nema mogućnost da ne reagira prilično oštro". Riječ je o direktnom napadu na suverenitet članice Unije, što Trump svojim postupcima posredno legitimiše na način koji opasno podsjeća na logiku kojom Rusija opravdava svoje intervencije u susjedstvu - brigom za nacionalnu sigurnost.
Geopolitički analitičar Klemen Grošelj upozorava da bi preuzimanje Grenlanda moglo oživjeti stare razarajuće nacionalizme u Evropi, što "bi bilo izuzetno opasno, naročito za manje države poput Slovenije".
Logika imperije
Jučerašnji dolazak Trumpa u Davos bio je, stoga, prije svega namijenjen razjašnjenju načina američkog prisvajanja Grenlanda, dok to i dalje ostaje otvoreno pitanje. Predsjednik je to predstavio mješavinom strateškog pragmatizma i imperijalne arogancije. "Ne trebaju nam njihovi rijetki minerali, oni su duboko ispod leda. Grenland je važan za američku državnu i međunarodnu sigurnost", naglasio je, dodajući da će SAD preuzimanjem sjevernog ostrva ojačati NATO i zaštititi Grenland i EU od ruske prijetnje.
"Zato zahtijevam hitan početak pregovora o preuzimanju Grenlanda", bio je jasan.
Poslije dana pritisaka na evropske lidere, američki predsjednik je u švicarsko odmaralište stigao s mentalitetom magnata nekretnina koji razgleda svoju sljedeću investiciju. "Trump bi to doživio kao dogovor vijeka, dok bi Evropa to vidjela kao prodaju evropske teritorije SAD", situaciju analizira međunarodni politolog Faris Kočan. Trumpov stil je nekonvencionalan i grub, ali ideja ima dugu historiju. "Riječ je o pojednostavljenju veoma stare američke logike", ocjenjuje Kočan i dodaje: "Razlika između prethodnih američkih administracija i Trumpa je prije svega u stilu - on implicitnu logiku imperije provodi eksplicitno."
Njegova pregovaračka taktika ostaje mješavina maksimalističkih zahtjeva, kritičnih prijetnji i najava, kao i konačnog kompromisa koji je obično nešto treće. Tako je jučer uvečer na društvenoj mreži neočekivano objavio da neće uvesti povećane carine, navodeći da je s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom oblikovao "okvir budućeg dogovora o Grenlandu i čitavoj arktičkoj regiji", bez iznošenja detalja.
Optimizam u vezi s dogovorom kojim bi NATO trebalo da bude "veoma zadovoljan" mogao bi brzo splasnuti, jer je zbog Trumpove nepredvidive prirode nejasno dokle je spreman ići ako se evropske sile ne saglase. "Možete nas odbiti, ali zapamtit ćemo", upozorio je evropske saveznike.
Ipak, nepredvidivost ima svoju cijenu, mjerljivu konkretnim finansijskim pokazateljima. Terry Haines, osnivač agencije Pangaea Policy, smatra da Trump ovakvim pristupom troši politički kapital koji neće moći brzo nadoknaditi. "Trumpove nepredvidive izjave mu štete na tržištima", upozorava Haines, koji u narednim sedmicama očekuje "retoričku korekciju pravca u vezi s Grenlandom". I pored toga, Haines i profesor ekonomije Rok Spruk upozoravaju da se strateški ciljevi SAD-a - jačanje zapadnog sigurnosnog pojasa, kontrola Arktika i pristup grenlandskim mineralima - neće promijeniti. Grenland je, kako kaže Spruk, simbol "šireg paketa interesa, od Arktika i sigurnosne arhitekture do logističkih ruta i resursa".
"Zato zahtijevam hitan početak pregovora o preuzimanju Grenlanda", bio je jasan Trump.
Reakcija tržišta na Trumpovo "geopolitičko poduzetništvo" dosad je bila negativna, što je značajan razlog zbog kojeg je jučer ublažio retoriku povezanu s vojnim sukobom. "Trump je već više puta povlačio sopstvene poteze nakon negodovanja Wall Streeta ili najvažnijih multinacionalnih kompanija", rekao je politolog i poznavalac američke unutrašnje politike Tomaž Deželan.
Wall Street je rizik sukoba među saveznicima i rasplamsavanje carinskog rata dočekao padovima koji su zbrisali sav ovogodišnji rast. Indeks S&P 500 je u utorak pao za 2,06 posto, dok je tehnološki Nasdaq, zbog svoje izloženosti svjetskim lancima snabdijevanja, pao za 2,39 posto. Negativan znak poslala su i tržišta obveznica: očekivani prinos od američkih desetogodišnjih obveznica porastao je posljednjih dana na 4,3 posto, što je najviši nivo u prethodnim mjesecima.
"U trenutku kada su transatlantski odnosi već krhki, ključna valuta je predvidljivost. Agresivne trgovinske mjere je smanjuju i time povećavaju troškove i za SAD", upozorava Spruk.
Strateško otrežnjenje i kraj iluzija
Dok su ekonomske posljedice skupe, sigurnosne su potencijalno katastrofalne. Geopolitički analitičar Klemen Grošelj ne uvija: "Američki potez prisvajanja Grenlanda potpuno bi destabilizirao ne samo Evropu, već i svijet. Vrlo vjerovatno bi predstavljao svojevrsni uvod u svjetski sukob." Ideja da bi članica NATO-a napala ili anektirala teritoriju druge članice bila bi presedan koji bi, prema mišljenju šefice katedre za odbrambene studije na slovenskom Fakultetu političkih nauka Jelene Juvan, vodio u "raspad transatlantskih odnosa i raspad NATO-a".
"U trenutku kada su transatlantski odnosi već krhki, ključna valuta je predvidljivost. Agresivne trgovinske mjere je smanjuju i time povećavaju troškove i za SAD", upozorava profesor Spruk.
Svijet je takav scenarij zasad izbjegao, ali je već sama mogućnost zabrinjavajuća, jer bi čak i dogovor o kupovini Grenlanda oslabio Evropu i pokrenuo nepovratan raskol u partnerstvu. "U odnosu prema SAD-u, Evropa bi se time izložila daljnjim rizicima stalno novih ucjena i uslovljavanja", kaže Grošelj, koji sumnja da EU ima potrebnu političku snagu i jedinstvo da se tom pritisku odupre. On ponovo upozorava na rizik oživljavanja starih razarajućih nacionalizama, što "bi bilo izuzetno opasno, naročito za manje države poput Slovenije."
Trumpova logika, koju Kočan opisuje kao transakcionu - "savezništva vrijede onoliko koliko donose neposrednu korist" - potkopava sam temelj sigurnosne zajednice koja je za Evropljane dio političkog identiteta. Trump je jučer pomenuo i da saveznici SAD-a duguju Grenland, jer su ga Amerikanci tokom Drugog svjetskog rata oslobodili, a potom vratili "nezahvalnoj Danskoj".
Ipak, u ovoj krizi tinja i prilika, koliko god gorka bila. Dok je prošlogodišnji trgovinski sporazum između Von der Leyen i Trumpa bio izraz američke nadmoći, poslanici su ga jučer u Strazburu, u znak prkosa, odbili. Zaštita suvereniteta Grenlanda mogla bi postati katalizator stvarne evropske strateške autonomije. "Za Evropu je ovo možda posljednji alarm da strateška autonomija više nije ideja, već nužnost", naglašava Kočan. Ali put do toga je dug i opasan: "Spor ogoljava evropsku slabost, jer bez američkog jezgra Evropa kratkoročno nema alate da sama stabilizira sjeverni Atlantik", zaključuje on.
.webp){kind=icon}
