Predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno se obrušio na američke NATO partnere, ovaj put zbog njihove nespremnosti da mu pomognu u vođenju rata s Iranom te je sugerirao da bi SAD mogao čak i napustiti vojni savez.
Njegov najnoviji žestoki napad na europske saveznike uslijedio je nakon što su neki od njih uskratili dopuštenje američkim vojnim zrakoplovima za korištenje njihovih baza za napade na Iran. Također su odbili ponuditi pomoć u provođenju slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu dok se sukob s Iranom ne smiri.
Malo je vjerojatno da bi Trump mogao jednostrano prekinuti članstvo SAD-a u NATO-u. No sama osnova NATO-vog odvraćanja jest da će savez – uz potporu najmoćnije svjetske vojske – pohrliti u pomoć ako jedan član bude napadnut. Dokle god je Trump u Bijeloj kući, nije jasno vrijedi li to načelo i dalje.
Čemu služi NATO?
Osnovana 1949. godine kako bi zaštitila Europu od sovjetskog napada tijekom Hladnog rata, Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora postala je simbol temeljnog partnerstva između Sjeverne Amerike i Europe zasnovanog na zajedničkim političkim i ekonomskim vrijednostima. Svrha bloka je koordinacija obrane protiv potencijalnih napada. Članstvo je naraslo s 12 na 32 nacije.
NATO-ov Članak 5 "povezuje njegove članice, obvezujući ih da štite jedni druge i uspostavljajući duh solidarnosti unutar saveza". On utvrđuje da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve.
Članak 5 povećava vjerodostojnost strategije odvraćanja saveza povećavajući rizike za bilo kojeg potencijalnog agresora. No bilo bi potrebno više od samog napada na jednu članicu NATO-a da bi se pokrenuo odgovor saveznika. Oni se prvo moraju jednoglasno složiti da je to doista situacija za Članak 5, a zatim odlučiti kako intervenirati. Članak 5 navodi da će članice pomoći svom napadnutom savezniku, pojedinačno ili zajednički te definira pomoć kao onu koja uključuje upotrebu oružane sile, iako je strogo ne nalaže.
Članak 5 aktiviran je samo jednom, nakon napada 11. rujna 2001. na Svjetski trgovački centar i Pentagon. Savez je tada koristio zrakoplove za rano upozoravanje kako bi pomogao u patroliranju nebom iznad SAD-a.
Obvezuje li NATO ugovor europske vlade da dopuste američkoj vojsci korištenje njihovih baza?
SAD upravlja mrežom vojnih lokacija u Europi i rutinski ih koristi u svrhu projiciranja moći izvan regije, a ne isključivo za obranu europskih NATO saveznika.
Ne postoji stroga obveza za ostale članice NATO-a da američkim snagama odobre bezuvjetan pristup svojim vojnim objektima. Odobrenje se daje u skladu s bilateralnim sporazumima i ugovorima te podliježe nacionalnim i međunarodnim zakonima.
Italija je u ožujku uskratila dozvolu američkim zrakoplovima za slijetanje u jednu od svojih baza jer su avioni već bili u zraku kada je upućen zahtjev za borbenu uporabu, što nije ostavilo vremena za potrebnu raspravu u parlamentu. Španjolska je, utvrdivši da američko-izraelski rat protiv Irana krši međunarodno pravo, zatvorila svoj zračni prostor za američke letove uključene u vojnu operaciju. Nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo odbilo dopustiti korištenje svojih baza kao polazišta za početne američke napade na Iran, premijer Keir Starmer je izjavio: "Neću obvezati naše vojno osoblje na nezakonite radnje."
Nema li Trump već dugo problem s NATO-om?
Trump već dugo prikazuje saveznike u NATO-u kao one koji se besplatno koriste resursima SAD-a, trošeći minimalne iznose za vlastitu obranu uz saznanje da će moćni američki ratni stroj uvijek jamčiti njihovu sigurnost. Implikacija je da oni duguju SAD-u zahvalnost i da ne bi trebali aktivno ometati njegovu vojsku.
Trump je prikazao ruski rat protiv Ukrajine kao problem kojim se trebaju baviti europske članice NATO-a. Samo je nerado održavao američku pomoć Ukrajini, koja teži pridruživanju savezu.
Bloomberg
Kakav je bio učinak Trumpovih kritika?
Trump je ponovno potvrdio predanost SAD-a NATO-voj klauzuli o uzajamnoj obrani i ublažio svoje napade na članice saveza u lipnju prošle godine, nakon što su one pristale na značajno povećanje troškova obrane.
No njegove oštre kritike saveznika već su potkopale vjerodostojnost organizacije. Ideja da će SAD uvijek priskočiti u pomoć u sigurnosnoj krizi okosnica je NATO-vog odvraćanja. Bez toga, članice saveza, osobito one na istoku Europe, postaju mnogo ranjivije na ponovno ekspanzionističku Rusiju koja iskušava njihovu kolektivnu odlučnost. Zapadne obavještajne agencije upozoravaju da bi Rusija za nekoliko godina mogla početi ispitivati obranu saveza na ranjivim mjestima kao što su baltičke države Litva, Latvija i Estonija.
Što je sada na kocki za Europu?
Europske čelnike razljutio je izostanak prethodne najave prije nego što je SAD krenuo u rat s Iranom, iako će oni vjerojatno pretrpjeti veći dio posljedica zbog viših cijena energenata. Istovremeno, što više kritiziraju SAD, to je veći rizik da će Washington obustaviti preostalu pomoć Ukrajini i smanjiti angažman u NATO-u.
Ruski predsjednik Vladimir Putin započeo je masovno širenje vojske svoje zemlje posljednjih godina upravo u trenutku kada se Trump odrekao tradicionalne uloge SAD-a kao jamca globalne sigurnosti. Europsko povećanje obrambene potrošnje trebat će godine da se pretoči u vjerodostojniju vojnu sposobnost, a čak i tada nije jasno može li Europa replicirati koordinacijsku ulogu SAD-a u sukobu velikih razmjera ili parirati njegovim sposobnostima nadzora i izviđanja. Uz to, znatan dio sredstava koje regija stavlja na raspolaganje za jačanje vojske bit će potreban za zamjenu američkog financiranja Ukrajine koje je Trump prekinuo.
Je li povlačenje iz NATO-a doista opcija za SAD?
Pravno gledano, Trump ima ograničene mogućnosti. Zakon donesen 2023. godine (koji je zagovarao tadašnji senator Marco Rubio, sadašnji Trumpov državni tajnik) sprječava američkog predsjednika da suspendira, raskine ili otkaže ugovor o NATO-u ili povuče SAD iz njega, osim ako se Senat ne složi dvotrećinskom većinom ili Kongres ne donese novi zakon. Nijedno od toga nije vjerojatno jer će se republikanci koji podržavaju savez vjerojatno prikloniti demokratima kako bi zaobišli bilo koju akciju koju bi Trump mogao potaknuti Kongres da poduzme.
No Trump ima načina da oslabi savez ako to želi.
Što bi još Trump mogao učiniti da oslabi NATO?
Mogao bi povući američkog veleposlanika i drugo osoblje iz sjedišta NATO-a ili otkazati američko sudjelovanje u vojnim vježbama ili programima razmjene obavještajnih podataka. Mogao bi odgoditi vojnu pomoć ili dobrovoljne priloge ili – kao što je sugerirao u prošlosti – odlučiti štititi samo one saveznike koji ispunjavaju ciljeve obrambene potrošnje. Također bi mogao smanjiti prisutnost američkih trupa u Europi, kojih trenutno ima oko 100.000.
Radikalniji potez bio bi odbijanje slanja trupa u skladu s Člankom 5 ili povlačenje američkog nuklearnog kišobrana koji pomaže u zaštiti europskih naroda od potencijalnih agresora.
Zakon o odobrenju nacionalne obrane (NDAA) za 2026. godinu postavlja određena ograničenja na predsjednikovu sposobnost potkopavanja NATO-a. Zakon zahtijeva ispunjenje određenih uvjeta prije nego što SAD može smanjiti prisutnost svojih snaga u Europi ispod 76.000 na razdoblje dulje od 45 dana: ministar obrane mora potvrditi Kongresu da je taj potez u interesu nacionalne sigurnosti, a SAD se mora konzultirati sa saveznicima u NATO-u.
Zakon također blokira svaki pokušaj smjene američkog časnika s dužnosti vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za Europu (SACEUR) i zabranjuje korištenje saveznih sredstava za olakšavanje povlačenja iz ugovora o NATO-u bez odobrenja Kongresa. Međutim, Trump je već ranije uspijevao preusmjeriti sredstva agencijama ili za vojne operacije bez odobrenja Kongresa, a mogao bi i premjestiti trupe bez formalnog povlačenja.
.webp){kind=icon}
