Ekonomska sila gubi zamah, Amerikance ne zanimaju Trumpove geopolitičke pobjede

Najniža točka mandata

Rast BDP-a u četvrtom tromjesečju od 1,4 posto znatno je podbacio u odnosu na optimistična očekivanja financijskih tržišta koja su očekivala bolji rezultat za barem jedan posto. S tri posto, inflacija je manje-više ista, čak i nešto viša nego prije godinu dana, kada je Trump napao Joea Bidena, tvrdeći da mu je ostavio ekonomski kolaps.

Američko gospodarstvo još uvijek čeka zlatno doba koje je Trump najavio u svojem inauguracijskom govoru. Tome treba dodati i najnoviji udarac Vrhovnog suda SAD-a Trumpovoj geoekonomskoj agendi America First. Trenutno je potpuno nejasno kako će na funkcioniranje gospodarstva utjecati povijesna odluka sudstva o izvanrednim carinama od petka i Trumpovo naknadno refleksno povećanje carinske stope na 15 posto; do sada svakako nisu imali željeni pozitivan učinak. Djelomice i zbog toga što je predsjednik carine koristio kao švicarski nož za razne pregovore s američkim suparnicima (Kina), ali i kao oblik prisile nad saveznicima (EU).

Vidno razjareni američki predsjednik je na konferenciji za novinare nakon odluke suda pribjegao niskim osobnim kritikama vrhovnih sudaca, poručivši da su zbog poništenja carina "sramota za svoje obitelji". Wall Street Journal je objavio da je Trumpova reakcija na sudsku odluku o carinama najniža točka njegova mandata budući da je imenovanja konzervativnih sudaca shvatio kao razmjenu za njihovu apsolutnu podršku.

Trumpov povratak na domaći teren

Tako je Trump, neposredno uoči svog prvog govora o stanju nacije u drugom mandatu, koji bi zbog brojnih izazova pred SAD-om mogao biti jedan od najvažnijih ikada, izgubio svoje glavno ekonomsko, unutarnje i geopolitičko oruđe: carine. Veliko je pitanje kakav će biti njegov govor, budući da su mnogi analitičari predviđali kako će predsjednik taj važan nastup u Kongresu iskoristiti upravo za rezime pozitivnih učinka svoje razdorne trgovinske politike na američko gospodarstvo.

Tome se nadaju i njegovi najbliži savjetnici koji su uvjereni da Trumpova Bijela kuća preveliku pozornost posvećuje vanjskopolitičkim pitanjima dok Amerikance brine rast troškova. To je ujedno i glavni razlog zašto Trump gubi potporu u svojoj biračkoj MAGA bazi. "Povećanje carina utjecalo je na nešto više cijene uvezenih proizvoda, a djelomično i na samu proizvodnju u SAD-u (zbog skupljih uvezenih inputa), što je donekle usporilo rast domaće potrošnje", sažeo je negativne posljedice trgovinskog rata za Amerikance glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije (GZS), Bojan Ivanc.

"S Trumpom je postalo jasno da osim demokrata i umjerenih aktera strpljenje gube i njegovi pristaše, umjereni republikanski političari, a posebno poslovni ljudi", tvrdi Tomaž Deželan, politolog s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani. "Snažno se pokrenulo i pitanje socijalne sigurnosti, što također izravno utječe na MAGA jezgru", ističe.

Trump je u posljednjih godinu dana izgubio važne saveznike u ideološki ekstremnom, ali čvrstom i vjernom krugu pristaša. Ove godine u dvorani na Kapitolu neće biti ratoborne kongresnice iz Georgije i glasnogovornice MAGA pokreta, Marjorie Taylor Greene, koja je Bidena tijekom govora u Kongresu 2023. godine častila povicima da je lažljivac. "Predvodnica MAGA pokreta okrenula se protiv Trumpa", izjavila je Lisa Desjardins iz PBS Newsa u televizijskom programu Washington Week with the Atlantic govoreći o Trumpovom gubitku ključnih podupiratelja. Ocijenila je da se predsjednik mora "vratiti u svakodnevne živote Amerikanaca koji su njegovi birači i tamo gdje najviše gubi potporu". To bi, naglasila je, trebala biti glavna tema današnjeg obraćanja američkom narodu ako se želi ponovno povezati sa svojim biračkim tijelom."

Postignuća koja ne diraju Amerikance

Međutim, Trump svoju energiju i politiku uporno kanalizira u geopolitičke napore. Osim što je oteo Nicolása Madura, samoproglašeni mirotvorac osobno nadgleda mirovne pregovore u Ukrajini i obnovu Gaze, dok istovremeno priprema Sjedinjene Države za napad na Iran. U međuvremenu, američko gospodarstvo ne daje nikakve uvjerljivije rezultate kojima bi se predsjednik mogao pohvaliti u usporedbi sa svojim vanjskopolitičkim postignućima. Problem je u tome što vanjskopolitičke teme Amerikance niti brinu niti zanimaju toliko koliko skupoća, pitanje kupovne moći i migracije. "Govorit će o okončanju ratova i o Venezueli, ali to nisu teme koje zanimaju republikance", ustvrdio je kolumnist New York Timesa Peter Baker u televizijskoj raspravi uoči govora.

"Može govoriti o Iranu, ali to je još jedan potencijalni razdor s republikanskom glasačkom i kongresnom bazom jer je Trump u predizbornoj kampanji obećavao da se neće zaplitati u ratove na Bliskom istoku", upozorio je i dodao kako se predsjednik pretjerano fokusira na vanjsku politiku. Članovi administracije su frustrirani jer Trump odbija govoriti o ekonomskim pitanjima koja se tiču svakodnevnog života Amerikanaca, već radije govori o svemu ostalome, navodi Baker.

Trump i njegovi ministri vole se hvaliti kako dobro stoji Wall Street, što bi trebalo biti sinonim za prosperitet u realnom gospodarstvu i u džepovima prosječnog Amerikanca. To je najjasnije učinila, među ostalima, glavna državna odvjetnica Pam Bondi nakon što su je članovi Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma ranije ovog mjeseca ispitivali o objavljivanju dokumenata u slučaju Epstein i kaznenom progonu kritičara njezinog šefa. "Dow Jones je trenutno iznad 50 tisuća bodova, S&P je na gotovo 7000, a Nasdaq ruši rekorde. O tome bismo trebali razgovarati", deplasirano je uzvraćala uzrujana Bondi.

Međutim, američko gospodarstvo u 2025. godini poraslo je za 2,2 posto, što je osjetno manje od rasta od 2,8 posto u 2024. godini. Pad se, među ostalim, može pripisati i dodatnoj kolateralnoj šteti Trumpovog obračuna s demokratima. Privremena obustava rada savezne vlade uskratila je vodećem svjetskom gospodarstvu najmanje jedan postotni bod rasta.

Rat pred vratima

Promatrači kažu da iako se Trump snažno fokusira na vanjsku politiku, njegov cilj je prvenstveno osobne naravi i manje usmjeren na održavanju američkog geoekonomskog primata. To razotkriva njegova opsesija Nobelovom nagradom za mir, koja odražava njegovu namjeru da si osigura nasljeđe mirotvorca.

U svom inauguracijskom govoru Trump je obećao da se neće miješati u "vječne ratove" svojih demokratskih prethodnika na Bliskom istoku. Međutim, ta problematična regija od samog početka obilježava njegov drugi mandat.

Perzijski zaljev bio je odredište njegovog prvog posjeta inozemstvu, a prošlog je ljeta SAD bombardirao iranska nuklearna postrojenja, što je bio prvi izravni napad na Iran od kasnih 80-ih godina. Njegova interpretacija multilateralne organizacije, Odbor za mir, osmišljena je kao međunarodno tijelo za rješavanje sukoba u Gazi, dok je SAD, zbog zastoja u pregovorima i eskalacije nasilja nad prosvjednicima, u regiju uputio borbene skupine dvaju nosača zrakoplova.

"Naprosto nije jasno kakva je politika SAD-a prema Iranu; dok se u regiji okuplja moćna američka armada, ljudi strahuju da smo na rubu novog rata na Bliskom istoku bez da znamo točno zašto", Trumpovu je vanjskopolitičku agendu, koja će vjerojatno obilježiti njegovo današnje obraćanje sunarodnjacima, sažela Susan Glasser, novinarka časopisa The New Yorker.