Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i zvanično je formirao Odbor za mir, koji je prvobitno bio najavljen kao tijelo koje će pratiti i učvrsti mirovni proces u Pojasu Gaze, ali sada preambulom statuta ukazuje da ima ambiciju potkopati ili čak preuzeti ulogu Organizacije Ujedinjenih nacija kao svjetske organizacije i glavne platforme za globalnu diplomatiju i rješavanje sukoba. Iako je ranije u više navrata omalovažavao UN i druge institucije multilateralne saradnje, Trump je u Davosu na ceremoniji uspostavljanja ovog novog međunarodnog tijela rekao da postoji "ogroman potencijal" u saradnji s UN-om da bi to "moglo biti nešto veoma, veoma jedinstveno za svijet".
"Kada se ovaj odbor potpuno formira, možemo raditi gotovo sve što želimo. I radit ćemo to u saradnji s Ujedinjenim nacijama", rekao je Trump, koji će predsjedavati odborom za koji je rekao da se neće baviti samo situacijom u Gazi, već će služiti i kao stalno tijelo za rješavanje sukoba. "Danas je svijet bogatiji, sigurniji i mnogo mirniji nego što je bio prije samo godinu".
U skladu s rezolucijom 2803 Vijeća sigurnosti UN, Trump je potpisao inauguralnu rezoluciju za mandat Odbora za mir, dok su pored njega na bini bili predsjednici Argentine, Azerbejdžana, Indonezije, Kosova, Paragvaja i Uzbekistana, potom premijeri Jermenije, Bugarske, Mađarske, Pakistana, Katara i Mongolije, kao i predstavnici ili šefovi diplomatije Bahreina, Maroka, Jordana, Saudijske Arabije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Bloomberg
To su zemlje koje su se već pridružile Odboru za mir kojim će predsjedavati Trump, pri čemu je u njegovo članstvo pozvao desetine drugih svjetskih lidera zemalja od kojih su neke već pristale biti članice, poput Rusije i Bjelorusije. Kina, Indija i tradicionalni zapadni saveznici SAD-a bili su oprezniji, pri čemu su pojedini otvoreno odbili učešće, poput Francuske, Njemačke, Norveške, Slovenije i Švedske, neki još nisu odgovorili, poput Kine, Italije i Evropske komisije kao izvršnog tijela EU, ili imaju određene rezerve, poput Velike Britanije.
Osim SAD-a, nijedna druga stalna članica Vijeća sigurnosti UN od njih ukupno pet još se nije obavezala da bude dio ovog tijela.
Krhko primirje
U govoru povodom formiranja Odbora za mir, Trump je ponovio da sada postoji "mir na Bliskom istoku" te da je on "riješio osam ratova", ali i da "još jedan mir dolazi uskoro", misleći očigledno za sukob Rusije i Ukrajine. Prema njegovim riječima, američki posrednici postižu "veliki napredak" u mirovnim pregovorima.
Predsjednik SAD-a je rekao da stalne članice ovog odbora moraju pomoći u finansiranju isplatom od po milijardu dolara, dok je američki državni sekretar Marco Rubio rekao da će odbor staviti fokus na osiguravanje da se plan za mir u Gazi ispuni, ali da bi to također moglo "poslužiti kao primjer šta je moguće u drugim dijelovima svijeta".
Bloomberg
Rubio je u govoru u Davosu isticao Trumpovo "historijsko predsjedavanje" i njegova dostignuća, dodajući pritom da je za situaciju u Gazi Trump imao "viziju i hrabrost da sanja nemoguće" za problem koji su mnogi smatrali nerješivim.
"Mnoge institucije koje su dobro služile više od 70 godina nisu bile u stanju učiniti ništa povodom toga", rekao je on, dodajući da je riječ o novoj eri i novoj fazi, kao i o modelu za ostatak svijeta o tome šta je moguće.
Članovi odbora su i Rubio, američki pregovarači za Gazu Jared Kushner i Steve Witkoff, kao i bivši britanski premijer Tony Blaire. Prema riječima Trumpovog zeta Kushnera, sljedeća faza sporazuma o primirju u Gazi obuhvatit će finansiranje obnove teritorije, koja je uglavnom u ruševinama, kao i razoružanje dominantne palestinske militantne grupe u Gazi - Hamasa.
"Ako se Hamas ne demilitarizira, to bi bilo ono što bi kočilo ovaj plan", rekao je Kushner. "Narednih 100 dana ćemo nastaviti biti spuštenih glava i fokusirani na to da se ovo provede. Nastavljamo biti fokusirani na humanitarnu pomoć i skloništa, ali zatim i na stvaranje uslova za napredak".
On je pokazao učesnicima u Davosu mapu razvoja nekretnina u Gazi i računarski generiranu sliku "Nove Gaze", s primorskim turizmom. Prema njegovim riječima, planovi će biti provođeni u fazama, uključujući i podsticaj za izgradnju stambenih objekata za radnike, pri čemu je sugerirao da će doći i do razvoja industrije i stoprocentne zaposlenosti.
Na ceremoniji u Davosu prikazana je i videoporuka lidera palestinskog tehnokratskog komiteta Alija Shaatha, koji je rekao da će prelaz Rafa između Gaze i Egipta ponovo biti otvoren sljedeće sedmice.
Bloomberg
"Ovo je stvarni korak i označava novi pravac", rekao je on i dodao da ima još mnogo posla i da ništa od toga nije lako.
Primirje u Gazi već mjesecima je u krizi, a Izrael i Hamas razmjenjuju krivicu za ponovljene izlive nasilja u kojima je ubijeno nekoliko izraelskih vojnika i stotine Palestinaca. Svaka strana pak odbacuje optužbe druge strane.
Evropske kritike
Iako je odbor osnovan zbog Gaze, čini se da svi u njemu vide mnogo više. To se vidi i iz britanskih razloga zašto nisu željeli u Davosu potpisati pristupnicu. Prema riječima šefice britanske diplomatije Yvette Cooper, Velika Britanija snažno podržava Trumpov plan za Gazu od 20 tačaka, ali zbog učešća Rusije imaju zabrinutosti po pitanju Odbora za mir.
"Ima mnogo posla – danas nećemo biti jedan od potpisnika, jer se radi o pravnom sporazumu koji pokreće mnogo šira pitanja, a također imamo zabrinutosti zbog toga što je predsjednik Vladimir Putin dio nečega što govori o miru, kada još uvijek nismo vidjeli nikakve znake od Putina da će postojati posvećenost miru u Ukrajini", rekla je ona za BBC.
Evropski komentatori skoro u isti glas kritikuju Trumpov odbor, između ostalog, i zbog dalekosežnih ovlaštenja koja daje Trump, ali i načina na koji regrutira nove članice ili ih kažnjava ako odbiju poziv kao što je to učinio zvanični Pariz.
Bloomberg
"Trump je odgovorio prijeteći da će uvesti carine na uvoz francuskog vina od 200 posto, jasno stavljajući do znanja da zakon najjačeg ostaje njegov vodeći princip, čak i u pitanjima mira. Holandija bi mudro postupila da ne učestvuje. Odbor za mir koji regrutira svoje članove putem ucjene je farsa", ističe u uredničkom komentaru holandski liberalni dnevnik NRC, dodajući da, iako ovaj Odbor izgleda kao kooperativno tijelo, u stvarnosti je to "sredstvo za supersilu koja želi diktirati sve".
I komentator danskog lista "Politiken" Marcus Rubin smatra da, uprkos tome što UN ima ozbiljne nedostatke i slabosti, "zamjena Odborom za mir u kojem Donald Trump sjedi doživotno kao neka vrsta globalnog vladara s ličnim pravom veta je apsolutno neprihvatljiva".
Ovo je ozbiljno pitanje, naglašava Reinhard Veser, komentator njemačkog konzervativnog dnevnog lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung", ističući da preambula statuta ne ostavlja sumnju da je Trumpov cilj da oslabi UN stvaranjem paralelne organizacije.
"Ovo bi moglo dodatno potkopati već krhki međunarodni poredak, čak i ako Trumpov Odbor za mir odbace sile koje su važne", ističe on, dodajući da bi "Evropljani trebalo da odgovore čvrstim 'ne'".
Bloomberg
Komentatorka njemačkog ljevičarskog dnevnika "Tageszeitung" Judith Poppe također smatra da Trump ovom inicijativom želi uništiti stari svjetski poredak, uključujući UN, i izgraditi novi po svojim apsolutnim vodstvom. Ona smatra da je najvjerovatniji scenarij da će se odbor sam raspasti jer "zemlje koje se zaista pridruže imat će malo zajedničkog, a svjetski poredak koji drži isključivo ego njegovog osnivača ne može trajati".
Uredništvo španskog dnevnog lista "El Pais" ističe u uvodniku da Trump nastoji konsolidirati svoj međunarodni utjecaj i nakon što bude predsjednik SAD-a, budući da se Trumpov obnovljivi mandat u Odboru završava 2030. godine, kada više neće biti u Bijeloj kući.
"Ovo sugerira da će inicijativa biti korištena kao platforma za očuvanje utjecaja Trumpovog brenda u međunarodnim poslovima. Takozvani Odbor za mir je privatna, naknadno zasnovana zamjena za postojeće međunarodne institucije u službi jednog čovjeka s deklariranim ciljem svjetske dominacije", ističe uredništvo španskog dnevnika.
.webp){kind=icon}
