Obrazloženje američkog predsjednika Donalda Trumpa za rušenje vlasti u Venezueli podstaklo je zabrinutost među evropskim zvaničnicima da bi se uskoro mogli suočiti s ozbiljnom krizom u vezi s Grenlandom.
Predsjednik je tokom vikenda objasnio odluku da pritvori venezuelanskog lidera i prepusti upravljanje zemljom Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kao savremenu verziju Monroove doktrine iz 19. vijeka - "Donroe Doctrine", kako ju je nazvao. Suština tog koncepta je tvrdnja da SAD ima pravo da predvodi čitavu zapadnu hemisferu i kontrolira ključnu imovinu unutar nje.
U Trumpovoj logici, u to spada i Grenland.
On je tu vezu otvoreno povukao poslije vojne akcije u Venezueli, rekavši da je "apsolutno" neophodna kontrola nad poluautonomnom teritorijom u okviru Kraljevine Danske iz sigurnosnih razloga. To nije puka Trumpova retorika - Bijela kuća je tu logiku nedavno ugradila u strategiju nacionalne sigurnosti. Trump je sada tom politikom opravdao intervenciju u Venezueli, jasno pokazujući koliko je daleko spreman da ide.
Za Evropu i NATO to ima ogromne posljedice. Eventualni Trumpov potez prema Grenlandu doveo bi SAD u direktan sukob s ostalim članicama transatlantskog vojnog saveza koji Washington predvodi i čiji je jedan od osnivača. Time bi se ozbiljno narušio kredibilitet NATO-a, dok bi se Evropskoj uniji (EU) nametnuo dosad nezamisliv teret vojnog angažovanja.
"Ako bi SAD odlučio vojno napasti neku drugu članicu NATO-a, tada bi sve stalo, uključujući i NATO, a samim tim i sigurnosni poredak koji postoji od završetka Drugog svjetskog rata", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u ponedjeljak uvečer za TV2.
Grenland, naravno, nije Venezuela, kako su evropski zvaničnici brzo istakli. Ostrvo je obuhvaćeno kolektivnom odbranom NATO-a, prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. U teoriji, to bi trebalo biti snažan faktor odvraćanja od bilo kakve klasične vojne akcije.
Ipak, Trumpovi najnoviji potezi njegovu opsesiju Grenlandom stavljaju u sasvim novo svjetlo.
Donald Trump | Bloomberg
"Razlozi za zabrinutost postojali su i prije Venezuele kada je riječ o Trumpovom interesovanju za Grenland", rekao je Rasmus Sondergaard, stručnjak za američku vanjsku politiku u Danskom institutu za međunarodne studije. "Situacija se dodatno zaoštrila jer je Trump sada i praktično primijenio tu doktrinu, šaljući poruku da je spreman ići veoma daleko kako bi ostvario svoje interese."
Prema riječima ljudi upoznatih sa situacijom, danska vlada je zaista zabrinuta i Trumpove prijetnje shvata ozbiljno, ne smatrajući ih pukom retorikom ili pregovaračkom taktikom. I javni istupi iz Kopenhagena odražavaju tu uzdržanu zabrinutost, pri čemu vlast uglavnom izbjegava oštre izjave kako ne bi dodatno podizala tenzije.
"Uvjerena sam da on to misli ozbiljno i to je, naravno, neprihvatljivo", rekla je Frederiksen. "To je neprihvatljiv pritisak na Grenland. Grenland je jasno rekao da želi sam odlučivati o svojoj budućnosti. Tu budućnost ne smiju odrediti drugi."
Iako Grenland ima široku autonomiju i lokalna vlast upravlja većinom unutrašnjih pitanja, Danska je zadužena za odbranu i sigurnost tog arktičkog ostrva. Regija dobija sve veći značaj jer klimatske promjene otvaraju nove trgovačke rute i omogućavaju pristup dosad neiskorištenim prirodnim resursima.
Kao odgovor na to, Rusija i Kina su pojačale svoje prisustvo u regiji, nadmećući se sa SAD-om i njegovim saveznicima iz NATO-a za utjecaj i kontrolu.
Arktik dobija na strateškom značaju | Bloomberg
Američka intervencija na Grenlandu imala bi dalekosežne posljedice po tu ravnotežu snaga i mogla bi destabilizirati čitav zapadni savez.
Za NATO, takav scenarij otvara neprijatna pitanja o tome smatra li njegova najmoćnija članica i dalje obaveze saveza obavezujućim ili tek opcionalnim. Istovremeno, on razotkriva i strukturni problem: član 5 NATO-a o uzajamnoj odbrani ne predviđa šta se dešava ako jedna članica napadne drugu.
"Upotreba sile predstavljala bi ozbiljnu prijetnju po savez i dodatno bi produbila već postojeće sumnje u posvećenost SAD-a NATO-u", rekao je Ian Lesser, istaknuti saradnik German Marshall Funda, specijaliziran za američku i transatlantsku sigurnosnu politiku. "U krajnje malo vjerovatnom slučaju da se pitanje Grenlanda vojno zaoštri, NATO i transatlantski odnosi našli bi se u stvarnoj opasnosti, što bi bio pravi poklon Rusiji i Kini."
Sličan test čekao bi i EU. Ako bi se NATO raspao iznutra, Danska bi bila primorana da se obrati partnerima u EU, tražeći od njih da stave na tas odbranu Grenlanda u odnosu na očuvanje odnosa s Washingtonom.
Članice EU nemaju vojnu snagu da se direktno suprotstave SAD-u, s kojim su saveznici gotovo osamdeset godina. Istovremeno se suočavaju s drugim ozbiljnim sigurnosnim izazovima, uključujući rat Rusije u Ukrajini na istočnom krilu Evrope.
Svaka upotreba sile predstavljala bi i dosad nezabilježen test člana 42 EU, koji obavezuje države članice da pruže pomoć i podršku zemljama koje se suoče s napadom spolja.
"Plašim se da bi u mnogim evropskim prijestonicama drugi interesi prevagnuli nad ogorčenjem zbog eventualnog američkog napada. Evropa i dalje zavisi od SAD-a, na primjer kada je riječ o ruskoj prijetnji", rekao je Sondergaard. "I to bi samo po sebi mogao biti Trumpov cilj - da ovim potezom podijeli Evropu."
Za sada, lideri EU ponavljaju izraze solidarnosti s Danskom i Grenlandom, uz naglasak da je ostrvo u slučaju agresije obuhvaćeno sigurnosnim okvirom NATO-a. Evropska komisija je u međuvremenu umanjila poređenja između Trumpovih ambicija u Venezueli i Grenlanda.
"Grenland je saveznik SAD-a i dio je NATO saveza, što predstavlja ogromnu razliku", rekla je Paula Pinho, glavna portparolka Evropske komisije, na konferenciji za novinare u ponedjeljak. "Zato u potpunosti stojimo uz Grenland i ne vidimo nikakvu paralelu s onim što se dogodilo."
Ipak, to ne garantira da Trump u nekom trenutku neće pokušati prinuditi Grenland i Dansku na popuštanje.
"Nisam ni nervozna ni naivna", rekla je Frederiksen. "Zato pažljivo pratim sve što se trenutno pomjera na geopolitičkoj mapi."
.webp){kind=icon}
