Prošlo je devet mjeseci otkako se u Federaciji BiH počela primjenjivati neradna nedjelja, tema je to koja je izazvala žustre polemike u javnosti. Kada je zakon usvojen, predstavnici vlasti su tvrdili da je cilj zaštita radničkih prava kako bi se radnicima u trgovinama omogućilo da nedjelju provedu s porodicom.
'Slovenski model'
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević tvrdi da su prvi pozitivni efekti neradne nedjelje već vidljivi, te najavljuje izmjene zakona u septembru 2025. godine. Prema njegovim riječima, ove izmjene ne znače ukidanje postojeće prakse, već njeno prilagođavanje potrebama na terenu.
Novi model, koji predlaže Ministarstvo, predviđa da vlasnici malih trgovina mogu raditi nedjeljom, ali bez angažiranja zaposlenih. Prema prijedlogu, samostalne trgovine do 200 kvadrata mogle bi biti otvorene, ali isključivo uz rad samih vlasnika ili članova njihovih porodica.
Bloomberg Adria
Ministar je pojasnio da je ovakvo rješenje u skladu sa Zakonom o obrtu, koji omogućava članovima porodice da pomažu u radu, iako nisu formalno zaposleni.
"Model najviše podsjeća na slovenski, ali je dodatno prilagođen našim uslovima", rekao je Hasičević za N1.
Pitanje rada nedjeljom dodatno je zaoštreno hroničnim manjkom radne snage. U sektoru usluga, gdje je pritisak najveći, procjene govore o nedostatku oko 30.000 radnika. U pokušaju da se ublaže pritisci na tržište rada, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe sve više ulažu u prekvalifikacije i dokvalifikacije domaće radne snage. Istražujemo daju li prekvalifikacije željene rezultate, te na koji način dugoročno riješiti problem.
Ustakljivanje balkona
U međuvremenu, promjene dolaze i u finansijski sektor. Istražit ćemo i novitete za organiziranje mikrokreditnih organizacija koje bi, također, trebale pružati platne usluge otvarajući tako prostor za veću finansijsku inkluziju.
Depositphotos - ilustracija
Bavit ćemo se i prostorom koji svi vidimo, ali rijetko ko problematizira. Balkoni, zamišljeni kao prostor između unutrašnjeg i vanjskog, postaju zatvoreni kvadrati. U mnogim slučajevima riječ je i o građevinskom zahvatu bez dozvole. Između želje za privatnošću i potrebe za prostorom, gubi se ono što je balkon nekad bio.
Gdje su nestali balkoni kakve pamtimo i kako ih ponovo vratiti u urbanističku sliku?
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...