IPO cunami od 3,8 biliona dolara - najveći test za Wall Street u modernoj istoriji

Prvi put u istoriji javnih tržišta više privatnih tehnoloških kompanija moglo bi da debituje na berzi s valuacijama koje se mjere bilionima dolara. Pisali smo o tome kako da investirate u najveći IPO talas vještačke inteligencije (AI) još od dot-com ere, ali se manje govorilo o tome šta čeka tržišta nakon planiranih IPO-a. Ne pretjerujemo ako kažemo da se Wall Street sprema za AI IPO cunami, budući da sve tri američke kompanije ciljaju tržišnu vrijednost od gotovo 3,8 biliona dolara (SpaceX do 1,77 biliona dolara, OpenAI do bilion dolara, a Anthropic od 965 milijardi do bilion dolara).

Ilustracije radi, njihova zajednička valuacija bila bi veća od ukupne tržišne kapitalizacije njemačkog tržišta akcija (2,8-3 biliona dolara) i približila bi se polovini vrijednosti najveće evropske berzanske grupe, Euronexta (približno 8,7 biliona dolara u martu 2026). Takođe, ako pogledamo indeks S&P 500, ukupna tržišna kapitalizacija kompanija je krajem maja iznosila 67,8 biliona dolara. Dakle, SpaceX, OpenAI i Anthropic bi zajedno vrijedili približno 5,6 posto trenutne ukupne vrijednosti najvažnijeg američkog indeksa.

Nije toliko iznenađujuća vijest da SpaceX, OpenAI i Anthropic izlaze na berzu, jer su apetiti u vezi s AI-jem enormno porasli za kratko vrijeme, pa je bilo pitanje momenta kada će kompanije početi da traže dodatne izvore finansiranja. Ovdje je, zapravo, glavna vijest da izlaze na berzu već kao mega-giganti, za razliku od Googlea, Amazona ili Mete, koji su do tih visina stizali tek godinama nakon IPO-a. Jedini pravi pandan bio bi Saudi Aramco, koji je prilikom izlaska na berzu 2019. bio procijenjen na oko 1,7 biliona dolara, ali je riječ o posve drugoj oblasti poslovanja. Aktuelne IPO valuacije su specifične jer su sve vezane za AI i tehnologiju, a pritom su planirane u praktično isto vrijeme.

Kada je Google izašao na berzu 2004. godine, tržišna vrijednost kompanije iznosila je "svega" 26 milijardi dolara. Facebook je osam godina kasnije debitovao na Wall Streetu s valuacijom od približno 104 milijarde dolara. Dakle, ako se realizuju inicijalne javne ponude SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica, veliko je pitanje kako će to nadalje uticati na tržišta. Jasno je da ne prisustvujemo "običnom" IPO ciklusu, ali znači li to nužno da će doći do šoka?

Nasuprot očekivanju, kompanije koje skupa vrijede 3,8 biliona dolara, možda neće odmah izazvati berzanski potres. Prema analizi JPMorgana, tržišni efekat mega-IPO-a ne zavisi od ukupne vrijednosti kompanije, već od takozvanog "free floata" - udjela akcija koji je zaista dostupan.

Kod kompanija poput SpaceX-a, OpenAI-ja ili Anthropica, najveći dio vlasništva i dalje će ostati u rukama osnivača, zaposlenih i investitora u ranoj fazi. Na tržištu će se u početku naći relativno mali procenat akcija, što znači da, iako kompanija vrijedi bilion dolara, investitori će prvog dana kupovati akcije vrijedne "tek" nekoliko desetina milijardi dolara.

Upravo zato JPMorgan procjenjuje da će neposredni utjecaj na indekse i tokove kapitala biti znatno manji u odnosu na pompu koja je nastala zbog samih inicijalnih javnih ponuda vrijednih bilione dolara. 

Bloomberg

Prava promjena dolazi tek poslije IPO-a

Mnogo je važnije pitanje šta će se dogoditi kroz nekoliko godina, kada budu isticali "lock-up" periodi i veći broj akcija bude dostupan. Morningstar upozorava da bi upravo tada mogao da se osjeti pravi efekat. Danas na hiljade milijardi dolara širom svijeta prate indekse kao što je S&P 500, kroz ETF-ove i pasivne fondove.

Kada kompanija postane dovoljno velika da uđe u ključne berzanske indekse, pasivni fondovi koji ih prate moraju da prilagode portfelje i kupe njene akcije u skladu s njenom težinom u indeksu. Za razliku od aktivnih fondova, oni, pritom, ne procjenjuju da li je akcija skupa ili jeftina, već je kupuju zato što je postala dio referentnog indeksa.

U slučaju SpaceX-a, Morningstar procjenjuje da bi njegova težina u američkim tržišnim indeksima mogla značajno da raste kako se bude povećavao broj akcija u slobodnom prometu. Ako se sličan scenario dogodi s OpenAI-jem i Anthropicom, pasivni investitori bi praktično bili primorani da povećavaju izloženost tim kompanijama. Tako bi ovi mega-IPO-i postali mnogo više od "običnih" berzanskih debija.

Bloomberg

Tržište je već koncentrisano, a moglo bi postati još više

Posljednjih nekoliko godina, američke indekse nosio je relativno mali broj kompanija: Nvidia, Microsoft, Apple, Amazon, Alphabet, Meta i Tesla postali su toliko veliki da njihov utjecaj na prinose često prevazilazi zbirni doprinos stotina manjih kompanija. Tako je i nastao pojam Veličanstvenih sedam (Magnificent Seven), koji ne naglašava samo njihovu veličinu, već i sve veću zavisnost tržišta od nekoliko tehnoloških giganata.

Prema podacima Morningstara, tehnološki sektor danas čini više od trećine ukupne tržišne kapitalizacije američkog tržišta, dok je prije pet godina taj udio bio znatno manji. Udio bi dodatno porastao ulaskom igrača kao što su OpenAI i Anthropic. Time bi tržište dobilo više kompanija, ali je paradoks što bi moglo postati manje diverzifikovano.

Razlog te sužene diverzifikacije je vrlo jednostavan - gotovo sva "nova" tržišna vrijednost dolazi iz jedne oblasti, vještačke inteligencije.

Kraj jedne ere

U cijeloj ovoj priči možda je još važnija jedna druga promjena. Naime, posljednjih petnaestak godina najveći dio stvaranja vrijednosti preselio se s javnih na privatna tržišta. Kompanije su sve duže ostajale van berze, prikupljajući milijarde dolara od VC i fondova privatnog kapitala, te od institucionalnih investitora. To znači da su najveće dobitke ostvarivali prvo privatni investitori, jer mali ulagači nisu ni imali priliku da kupe akcije.

Google, Amazon i Microsoft najveći dio svog rasta ostvarili su kao javne kompanije, dakle, tek nakon izlaska na berzu. OpenAI, Anthropic i SpaceX su, s druge strane, najveći dio tog puta već prošli kao privatne firme. To je razlog više da se njihovi IPO-i ne posmatraju uobičajeno - biće to prvi ozbiljan test za javna tržišta i njihovu sposobnost da ponovo postanu mjesto na kojem investitori učestvuju u stvaranju vrijednosti, a ne samo u kasnijem monetizovanju.

Na Wall Streetu se, istovremeno, pojavljuje još jedan narativ - da li, osim novog IPO talasa, prisustvujemo i kreiranju potpuno nove generacije tržišnih lidera. Ako OpenAI i Anthropic zaista dostignu valuacije od oko jednog biliona dolara, a SpaceX izađe na berzu kao jedna od najvrednijih kompanija na svijetu, aktuelna Veličanstvena sedmorka mogla bi da postane Veličanstvenih deset.

Prvi put poslije mnogo godina, tržište bi dobilo nove kompanije sposobne da se odmah uključe u borbu za sam vrh američke berze. Dakle, nema postepenog i tromog građenja stepenica do vrha i to je scenario bez presedana za Wall Street. Već danas sedam najvećih tehnoloških kompanija čini oko trećine S&P 500 indeksa. Analitičari ETHENEA-e procjenjuju da bi izlazak SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica mogao da poveća taj udio (34 posto) na približno 40 posto, što bi predstavljalo jednu od najvećih koncentracija tržišne vrijednosti u rukama malog broja kompanija u modernoj istoriji američke berze.

Velika prilika ili trenutna euforija?

Naravno, postoji i druga strana priče. Što su očekivanja veća, to je veća vjerovatnoća za razočaranja. Kompanija vrijedna bilion dolara, a posebno skoro dva biliona kao u slučaju SpaceX-a, mora da opravda procjenu da će jednog dana generisati profite uporedive s najvećim svjetskim korporacijama. Stoga, najveći rizik nije sam izlazak na berzu, već pitanje da li su investitori spremni da plate visoku premiju za očekivani budući rast. 

Ali dok se šire strahovi od pregrijavanja u trgovanju vještačkom inteligencijom, izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, uvjerava investitore da se ne plaše pada, jer AI revolucija tek počinje. Ova izjava dolazi u prilično pogodno vrijeme za novonastale gigante koji planiraju berzu vrlo uskoro, leteći upravo na krilima AI-ja. IPO SpaceX-a planiran je za petak, 12. jun.

Na forumima i društvenim mrežama već uveliko se vode rasprave o tome da li se stvara nova AI euforija, nalik tehnološkom optimizmu iz kasnih devedesetih. Međutim, razlika je u tome što OpenAI, Anthropic i SpaceX nisu malo poznati startapi čiji proizvodi tek treba da zadobiju povjerenje, već kompanije koje imaju stotine miliona korisnika, ogromne prihode i strateški važnu tehnološku infrastrukturu. Konkretno OpenAI-jev proizvod ChatGPT je za manje od četiri godine postao jedno od najbrže prihvaćenih i rastućih digitalnih rješenja u istoriji, dok je SpaceX izgradio dominantnu poziciju u komercijalnim lansiranjima i satelitskom internetu. Anthropic se, istovremeno, nametnuo kao jedan od vodećih rivala OpenAI-ja u trci za razvoj naprednih AI modela.

Upravo zato je i teško procijeniti da li tržište svjedoči nastanku novog balona ili stvaranju nove generacije korporativnih giganata. Jedno je, međutim, gotovo sigurno: ako SpaceX, OpenAI i Anthropic zaista izađu na berzu s valuacijama koje se trenutno pominju, njihov značaj neće se mjeriti samo cijenom akcija. Američko tržište kapitala bi s ovom trojkom ušlo u novu eru, u kojoj nekoliko tehnoloških mega-kompanija ima veći uticaj na tokove novca, prinose i investitore nego što su ga ikada imale kompanije u prošlosti.