Nakon poskupljenja boravka, privatni vrtići naplaćuju 180 KM za potrošni materijal

Nakon što je najavljeno da će privatni vrtići u Sarajevu od 1. septembra povećati cijene boravka i do 10 posto, roditelje je zadesio novi šok, obavijest o dodatnoj "upisnini" u iznosu od 50 do 180 KM, u zavisnosti od vrtića. Pod tim nazivom, kako govore roditelji, kriju se troškovi za materijale, izlete ili higijenske potrepštine poput ubrusa ili vlažnih maramica, iako roditelji već plaćaju mjesečnu naknadu za boravak. Mnogi smatraju da se time roditeljski budžeti neopravdano opterećuju, jer iz mjeseca u mjesec moraju plaćati sve više, dok istovremeno nemaju nikakvu sigurnost da će se dodatna sredstva zaista koristiti za dobrobit djece. 

U ovakvim okolnostima, upozoravaju roditelji i same subvencije gube smisao jer ne donose stvarno olakšanje, već otvaraju prostor za nova poskupljenja.

Jedna majka ogorčeno kaže - "Ne potroši mi školsko dijete na sveske i pribor tokom cijele godine toliko para koliko predškolac navodno potroši u vrtiću", dok drugi upozoravaju da je s tim troškom polovina plate već potrošena.

"Prilikom obnove ugovora za novu upisnu godinu obaviješteni smo da moramo platiti dodatnih 180 KM za ‘troškove materijala’. Osim što već plaćamo redovnu cijenu boravka, sada se od nas traži i taj iznos, dok istovremeno sami donosimo maramice i ubruse u vrtić. Posebno nas je pogodilo što smo ugovor morali potpisati odmah, bez prethodne rasprave o ovom trošku. Mnogi roditelji osjećaju da se naš budžet neopravdano opterećuje, a da nema transparentnog objašnjenja šta sve cijena boravka uključuje", kaže majka dvoje mališana za Bloomberg Adriju.

Šta je osnovni trošak boravka?

Ovim novim uslovima, mnogi roditelji osjećaju povećani finansijski teret jer, uz već postojeće troškove boravka, sada se od njih traži i plaćanje za materijal koji bi u osnovi trebao biti uključen u cijenu boravka. Postavlja se pitanje šta sve točno uključuje ukupna cijena boravka djeteta i zašto trošak materijala nije obuhvaćen u osnovnoj cijeni.

"Razumijemo da povećanje cijena resursa može utjecati na troškove vrtića, ali ipak smatramo da bi ovakvi troškovi trebali biti jasno obrazloženi i transparentno uključeni u ukupnu cijenu boravka. Dodatno, djeca učestvuju u kreativnim aktivnostima koristeći i reciklirani materijal, koji na kraju priredbe vraćaju učiteljici kako bi se isti mogao ponovo koristiti. U tom kontekstu, postavlja se pitanje opravdanosti naplate troškova za materijal koji se u konačnici vraća, a koji će opet biti upotrijebljen za iste ili slične aktivnosti", kaže ova majka.

Uz skoro svakodnevne dodatne namete, roditelji ističu i druge probleme, poput skraćivanja radnog vremena vrtića, ukidanja jedne užine, te kolektivnih godišnjih odmora u trajanju i do tri sedmice uz obavezu plaćanja pune cijene i dodatnog čuvanja djece, jer ne mogu svi roditelji priuštiti toliko godišnjeg odmora ili naći pomoć kod porodice.

"Nemamo ništa protiv da tete idu na odmor, ali roditelji nemaju uvijek mogućnost uzeti godišnji u to vrijeme. Većina nas se mora snalaziti kod rodbine ili izdvajati dodatna plaćanja na tete čuvalice. A pored svega, vrtić naplati punu cijenu, bez umanjenja", ističe majka djevojčice za Bloomberg Adriu.

Depositphotos

 

Kolektivni odmori dodatni trošaka

Napominje da su kolektivni godišnji odmori uglavnom u augustu, mjesecu za koji Ministarstvo plaća samo 50 posto subvencije. Tako roditelji za taj mjesec, bar kada je ovaj vrtić u pitanju, moraju izdvojiti dodatnih 100 KM. Umjesto redovnih 150 KM, plaćaju ukupno 250 KM, što uz subvenciju od 230 KM znači da ih boravak košta 480 KM.

Iz Ministarstva su za Bloomberg Adriu pojasnili da se program sufinansiranja boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama realizira tokom cijele školske godine, ali da se u augustu 2025/2026. iznos sufinansiranja po djetetu umanjuje za 50 posto.

Zastupnik u Skupštini KS za Bloomberg Adriu je kazao da se ova praksa primjenjuje jer većina djece ne ide baš cijelu godinu u vrtić, pa se na taj način kompenzira.

Roditelji čija djeca idu cijelu godinu nisu zadovoljni ovom odlukom jer smatraju da bi finansiranje trebalo biti isto za sve mjesece. Predlažu da se umanjenje primjenjuje samo za djecu koja izostaju duže od dvije sedmice, a ne da se kolektivno smanjuje iznos svim roditeljima.

Iako Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo tvrdi da je cilj programa subvencija, uvedenog 2022. godine i vrijednog 230 KM mjesečno za cjelodnevni boravak, osigurati pristupačan predškolski odgoj, roditelji navode da se subvencije u praksi pretvaraju u prostor za kontinuirano povećanje cijena.

"Otkako je ministarstvo uvelo sufinansiranje, vrtić koji pohađa moje dijete svake godine diže cijenu u maksimalnom procentu koji je odobren", kaže jedna majka, navodeći da je iznos koji roditelji plaćaju skočio sa 180 KM na 274 KM u samo tri godine.

Svakodnevna poskupljenja = kvalitenije poslovanje

Kako smo ranije pisali i dodatne aktivnosti također poskupljuju. Izleti koji su ranije koštali 7–8 KM sada dosežu 15–25 KM, a za zajednički odlazak u kino roditelji plaćaju i do 18 KM, iako sama ulaznica stoji četiri KM. Roditelji upozoravaju na nedostatak transparentnosti, jer obavijesti o poskupljenjima često dobijaju tek putem papira na vratima vrtića ili u Viber grupama.

Naida Hota Muminović, ministrica osnovnog obrazovanja KS, nedavno je kazala da odluku o poskupljenju donose privatne predškolske ustanove te dodala da nisu svi vrtići podigli cijene svojih usluga.

Fatima Softić, direktorica privatne predškolske ustanove u Sarajevu, tom prilikom je istakla da su poskupljenja rezultat rasta troškova hrane i rada.

"Mi moramo u vrtićima obezbijediti iste uslove i naknade za rad našim zaposlenicima, tako da sam uvjerena, vodeći se i našim primjerom, da je većina vrtića koja je povećavala cijene to uradila, između ostalog, i da bi podigla plate zaposlenima i osigurala kvalitetno poslovanje u narednom periodu", rekla je Softić.

Depositphotos

 

Ministarstvo obrazovanja već je potpisalo ovogodišnje ugovore o sufinansiranju sa privatnim predškolskim ustanovama, a za te potrebe izdvojeno je 17 miliona KM. Broj djece čiji se boravak finansira dostigao je skoro sedam hiljada. U nekim vrtićima u ugovoru je navedeno i da, ukoliko ministarstvo ne bude na vrijeme uplaćivalo subvencije, roditelji će plaćati punu cijenu vrtića. Roditelji i u ovom slučaju vide probleme, jer subvencije kasne i do tri mjeseca, pa su primorani plaćati punu cijenu. Iz Ministarstva su potvrdili da je bilo zastoja.

"Pojedine obaveze KS jesu u zastoju, ali nastojimo da ove obaveze prema privatnim vrtićima kao pružateljima usluga ne kasne. Kantonu Sarajevo nedostaje na godišnjem nivou preko 100 miliona maraka zbog ukidanja pondera za KS. Mi smo, uz velike napore, uspjeli sačuvati ovu mjeru, računajući kako ona djeluje poticajno i na vaše poslovanje i na roditelje", rekla je tada Hota Muminović.

Neophodan luksuz

Mnogi roditelji privatne vrtiće po društvenim mrežama opisuju kao "mafiju" i "zelenaše", jer se dodatni troškovi pojavljuju bez ikakve transparentnosti i stalno su prisutni.

Za razliku od privatnih, u javnoj ustanovi JU Djeca Sarajeva roditelji naglašavaju da nema dodatnih troškova. Sve što je potrebno za rad i aktivnosti djece obezbjeđuje sama ustanova, a roditelji mogu donirati nešto samo ako žele.

Dok se roditelji u Sarajevu bore s ovakvim pritiscima, globalni trend pokazuje da nisu usamljeni. Bloomberg je izvijestio da su troškovi dječje skrbi u svijetu u porastu: prosječne dnevne naknade porasle su za šest posto u 2023. godini, dok su u SAD-u skočile čak za devet posto. U istom razdoblju prosječna godišnja cijena vrtića u SAD-u dostigla je 11.582 USD.

Roditelji traže kontrolu i regulaciju ovih nameta od strane nadležnih ministarstava. Dok god se javni vrtići ne mogu proširiti i obezbijediti mjesta za svu djecu, privatni će, čini se, nastaviti nametati dodatne troškove, znajući da roditelji nemaju drugu opciju.

"Na kraju ispada da je isplativije dati otkaz i ostati kući s djecom, nego plaćati sve ovo", zaključuje majka dvoje mališana.

Jasno je da privatni vrtići postaju luksuz koji mnogi roditelji jedva mogu priuštiti. Konstantni i netransparentni troškovi tjeraju roditelje da postanu žrtve "zasjede" privatnih ustanova koje računaju na to da alternative nema. Roditelji zato sve glasnije poručuju da je vrijeme za javnu raspravu jer ulaganje u djecu ne smije postati privilegija.