Inflacija, rast cijena i najava bojkota

Sedmicu iza nas obilježio je rast inflacije, ali i najnoviji AI model kompanije DeepSeek koji je oborio tržišnu vrijednost Nvidije. Zvanično su utvrđena i četiri nivoa najniže plate u Republici Srpskoj (RS), a i Fed je na prvom ovogodišnjem sastanku pauzirao smanjenje stopa. 

Ono što su svi očekivali da se potvrdi, a o čemu smo prvi pisali, jeste da je BH Telecom podnio zahtjev za kupovinu Telemacha, a pruga na lokalitetu Jablanice konačno je završena i puštena u promet. 

Ono što je bilo za očekivati jeste da će inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) krenuti uzlaznom putanjom.  

Prema entitetskim podacima, cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za ličnu potrošnju, u Federaciji BiH (FBiH) su u decembru više za 2,4 posto u odnosu na prije godinu dana, dok je u Republici Srpskoj (RS) zabilježena godišnja inflacija od 1,9 posto. 

Nakon perioda kada su se osjećali benefiti visoke baze iz 2022. i prve polovine 2023. godine, u Analitičkom timu Bloomberg Adrije vide da se inflacija vratila u rang dugoročnog trenda.   

Viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić kazala je da rast zarade i zaposlenosti daje vjetar u leđa dobroj tražnji i jača inflatorne pritiske. Ali, koliko su zapravo globalne cijene relevantne, pogotovo cijene u domenu hrane i goriva. 

"Cijene hrane su najneizvjesniji i najneuhvatljiviji dio inflacije, pa s te strane i očekujemo najveća iznenađenja u budućnosti. A cijene hrane su dominantan segment ukupne inflacije, s učešćem od oko 30 posto. Na primjeru decembarske inflacije vidimo da je doprinos hrane čak 1,2 procentna poena, odnosno u slučaju da nije bilo rasta cijena hrane, ukupna inflacija bi bila oko jedan posto, umjesto realiziranih 2,2 posto međugodišnje", ističe Petrov Savić. 

Za stabilizaciju situacije i očuvanje životnog standarda, prema mišljenju ekonomiste Faruka Hadžića, ključno je da donosioci odluka proaktivno prate inflatorne pritiske i razmotre ciljana rješenja, poput privremenih subvencija za osnovne životne namirnice ili olakšica za socijalno osjetljive kategorije stanovništva. 

DeepSeek i telekomunikacijske akvizicije

Najnoviji AI model kompanije DeepSeek, predstavljen prošle nedjelje, koji se smatra konkurentnim modelima kompanija OpenAI i Meta Platforms Inc. pravi potrese na ovom tržištu. Ovaj open-source proizvod osnovao je Liang Wenfeng, šef kvantnog fonda, a sada je na vrhu liste preuzimanja u Appleovoj App Store prodavnici. Pad kompanije Nvidia Corp, izazvao je zabrinutost investitora upravo zbog kineskog startupa za vještačku inteligenciju DeepSeek, koji je izbrisao rekordnu vrijednost tržišne kapitalizacije sada treće najveće kompanije na svijetu Nvidije. 

Bloomberg

Kada je riječ o akvizicijama, BH Telecom podnio je zvanični zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije Telemach, što je potvrdilo naše nedavno pisanje. 

Kako su naveli iz ove kompanije, ovaj strateški potez ima za cilj jačanje liderske pozicije BH Telecoma na telekomunikacijskom tržištu BiH i unaprjeđenje kvaliteta usluga za korisnike. 

"Podnošenje zahtjeva Konkurencijskom vijeću BiH predstavlja ključni korak ka realizaciji ove akvizicije. Vjerujemo da će spajanje kapaciteta BH Telecoma i Telemacha donijeti novu eru telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Naša vizija je pokretanje digitalnih inovacija koje korisnicima donose najnaprednije tehnologije. Ovo nije samo poslovni poduhvat – ovo je investicija u digitalnu budućnost naše zemlje", izjavio je generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević. 

Pruga do Ploča opet radi, RS ima novi minimalac

Saobraćaj na pruzi Jablanica – Mostar, nakon 117 dana obustave uslijed oštećenja pruge, od ove sedmice je ponovo u upotrebi. Radovi na pruzi završeni su prošle sedmice, kada je i pruga testirana, pri čemu je ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Edin Forto najavio kako će prvo biti pušten teretni, a zatim i putnički saobraćaj.

Željeznice FBiH

Vlada Republike Srpske donijela je zvaničnu Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2025. godinu, koja se dijelom razlikuje od iznosa najniže plate koje je prošle sedmice najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.   

Najniža plata u Republici Srpskoj utvrđuje se u bruto iznosu od 1.344,26 KM, odnosno u neto iznosu od 900 KM.  

U sedmici iza nas analizirali smo do sada najveću dobit Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). U 2024. godini ostvarila je upravo rekordnu dobit, kako su nam kazali, zahvaljujući povoljnom investiranju. Za 11 mjeseci 2024. godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 399,5 miliona KM, što je za 156.638.002 KM više nego u istom periodu prethodne godine i za 30,22 posto više od planiranog za taj period. Od ovog iznosa 60 posto ide u Budžet Bosne i Hercegovine (BiH), od čega i entiteti očekuju svoj dio. 

Prvi ovogodišnji sastanak Feda za zaključak je imao odluku o pauziraju smanjenja referentne kamatne stope  i ona je ostala na ciljanom rasponu od 4,25 do 4,5 posto. 

Skupi automobili i građanski bunt

Osvrnuli smo se i na još neke podatke iz 2024. godine – ovaj put na uvoz automobila. Pa je tako u BiH u prošloj godini uvezeno ukupno 89.207 vozila, čija vrijednost prelazi milijardu maraka. Najskuplji među njima je, prema podacima koje je Bloomberg Adriji dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Porsche E 911 GT3 RS, vrijedan više od pola miliona maraka.   

Neradna nedjelja opet nam je bila u fokusu, ovaj put kroz javni prijevoz. Neradna nedjelja dovela je do ukidanja javnog prijevoza ovim danom u gradovima poput Mostara i Tuzle, što predstavlja ozbiljan izazov za razvoj turizma, jer posjetitelji ne mogu lako doći do glavnih atrakcija.

Ovaj problem se širi i na svakodnevni život građana, koji se suočavaju s otežanim kretanjem. Istovremeno, zabrana rada trgovina nedjeljom dodatno opterećuje lokalnu ekonomiju, a i građani i turisti osjećaju negativne posljedice nedovoljno razvijene infrastrukture. 

Bojkot

Visoke cijene namirnica bit će sve veći pokretač pobuna u društvu. Inspiriran nedavnim bojkotom trgovina u Hrvatskoj, koji je prema pisanju medija 24. januara prepolovio potrošnju, i Bosna i Hercegovina razmatra sličan građanski protest zbog visokih cijena osnovnih namirnica. Iako ankete pokazuju široku podršku, stručnjaci upozoravaju na ograničene ekonomske efekte jednodnevnog bojkota.