Premijer Nikšić za Bloomberg Adriju odgovara na tri najbitnija ekonomska pitanja

Minimalna plata od 1.000 KM i neradna nedjelja dvije su ekonomske teme koje su obilježile posljednjih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini. Nedostatak regulacije za kripto i elektronski novac u Federaciji BiH jedan je od većih izazova za njen finansijski i fintech sektor. Reviconov 24. Međunarodni simpozij u Neumu iskoristili smo za razgovor s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, koji je ekskluzivno za Bloomberg Adriju odgovorio na ta goruća pitanja. 

Nikšić ističe kako neradna nedjelja ostaje prioritetno socijalno pitanje, ali se razmatra fleksibilan model s maksimalno 18 radnih nedjelja godišnje, uz jasne uvjete i zaštitu prava radnika. Minimalna plata od 1.000 KM pokazala se opravdanom mjerom, suprotno crnim prognozama – broj zaposlenih je ostao stabilan, a broj novih firmi i poreskih obveznika raste.

Naglašava da je Vlada FBiH izdvojila 140 miliona KM za subvencije, čime se poslodavcima olakšava prilagodba višim platama i povećava raspoloživi dohodak radnika. Evidentiran je rekordan promet na fiskalnim kasama u prva četiri mjeseca 2025. godine – 22,3 milijarde KM, što je 1,6 milijardi više nego lani.

Najavio je kako Federacija priprema sveobuhvatnu regulativu za digitalne finansije, usklađenu s EU standardima (MiCA), kako bi osigurala stabilnost i razvoj kripto tržišta.

Neradna nedjelja - zadržati trenutno rješenje, 18 radnih nedjelja ili ukinuti? Bingo je za ukidanje... Šta je Vaš stav?

Moje je uvjerenje da se balans između ekonomskog interesa i prava radnika mora jasno očuvati. Neradna nedjelja, kako je trenutno definirana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, pokazala je pozitivne efekte i na promet i na kvalitet života zaposlenih u sektoru trgovine. Međutim, spremni smo kreirati rješenje koje će, uz međusobno uvažavanje, istovremeno poštovati i potrebe poslodavaca za poslovnom fleksibilnošću i pravo radnika na slobodan dan i dostojanstvene uvjete rada. 

Bloomberg Adria

Zato razmatramo prijedlog o uvođenju fleksibilnog modela koji bi omogućio 16-18 radnih nedjelja godišnje, ali isključivo uz stroge uvjete, kao što su unaprijed definirani termini, povećane naknade za radnike i mehanizmi zaštite njihovih prava. Takvo rješenje omogućilo bi odgovaranje na sezonske i praznične potrebe tržišta, a da se pritom ne izgubi socijalna komponenta zakona. 

Razumijem stavove velikih trgovinskih lanaca, ali u ovom trenutku, prioritet Vlade FBiH je očuvanje dostojanstva radnika i dosljedna primjena zakona na području cijele Federacije. Reforma je moguća, ali ne nauštrb radničkih prava.

Kako pola godine kasnije iz vaše perspektive izgleda odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM?

Danas, s vremenskim odmakom od šest mjeseci, mogu reći da su se sve crne prognoze opozicije o 25.000 otpuštenih radnika, zatvaranju brojnih fabrika, pokazale potpunim promašajem. Minimalnu platu smo 1. 1. dočekali sa 547.975 zaposlenih, da bi 29. 5. taj broj bio 546.098. Posebno želim naglasiti da smo u 2024. godini imali 5.233 novoregistrirana poslovna subjekta, dok samo u prva četiri mjeseca 2025. godine imamo 2.209 novoregistriranih poslovnih subjekata, dakle gotovo pola u odnosu na cijelu prošlu godinu.

Na osnovu podataka poreske uprave mogu potvrditi da 1. 4. 2025. godine imamo 132.191 aktivan privredni subjekt s uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama, što je za 3,2 posto, odnosno 4.126 više novih poreskih obveznika nego na isti dan 2024. godine. Oni su u prva tri mjeseca ove godine ostvarili rast izvoza u zemlje EU za 5,2 posto, odnosno tri milijarde 38 miliona KM, te za 13,2 posto u zemlje CEFTA-e odnosno 688 miliona. 

Mislim da nikome objektivnom ne treba dokazivati kako je odluka o povećanju minimalne plate na 1.000 KM bila ispravna i socijalno i ekonomski. Ona je bila nužna intervencija u sistemu u kojem su radnici godinama ostajali na marginama, suočeni s rastućim troškovima života i nesrazmjerno niskim prihodima.

Fena

Tim korakom počeli smo popravljati disbalans između rasta dobiti kompanija i rasta plata, uz jasno preuzetu obavezu da poslodavce nećemo ostaviti same. Uvažavajući specifičnosti određenih sektora privrede, odlučili smo se i za pomoć u vidu subvencija, kako bismo najugroženijim pomogli da se priviknu na novi iznos neto minimalne plate. 

Tokom godine ćemo za različite subvencije plasirati 140 miliona KM, od čega 100 miliona KM budžetskih sredstava.
Samo u prva dva mjeseca ove godine refundirali smo doprinose za 78.146  radnika za januarsku i 70.951 radnika za februarsku platu sa gotovo 20 miliona KM. Bitno je istaći da smo se također odrekli dijela prihoda s obzirom na to da smo omogućili isplatu neoporezivih naknada za veće plate u iznosu do 450 KM mjesečno, što u suštini predstavlja veliku subvenciju privredi.

Kada je riječ o isplati neoporezive pomoći radnicima po Uredbi Vlade, u tri prva mjeseca isplaćeno je 45.308.251 KM za 164.614 radnika i na tome želim zahvaliti poslodavcima. 

Sve navedene mjere su imale namjeru povećati raspoloživi dohodak radnika uz podršku poslodavcima, što je na kraju rezultiralo time da u prva četiri mjeseca 2025. godine na 106.658 fiskalnih kasa imamo evidentiran promet od preko 22 milijarde, tačnije 22.285.933.000 KM, što je za 1,616 milijardi veći promet nego prošle godine.

Već sam rekao da je, suprotno zluradim predviđanjima, tržište rada ostalo stabilno. Ovdje želim ukazati na jednu uočenu anomaliju koju ćemo nastojati iskontrolirati. 

Vlada FBiH

Uočili smo da pojedini poslodavci i dalje postupaju prema ranijim praksama da odjave radnika, a potom ponovo ostvare poticaje za zapošljavanje istih tih radnika putem zavoda za zapošljavanje. Nakon najave poziva za poticaje za dodatno zapošljavanje u maju, zabilježena je odjava gotovo 1.500 radnika. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da takve i slične zloupotrebe budu prepoznate i spriječene. 

RS je mnogo odmakao u zakonskoj regulaciji kripto, elektronskog novca i sl. Šta FBiH čeka?

Tačno je da je Republika Srpska ranije krenula u zakonsku regulaciju tržišta kriptovaluta, posebno kroz izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, ali to ne znači da Federacija BiH stoji po strani. Vlada FBiH prepoznaje važnost regulacije digitalnih finansija, kako zbog usklađivanja s globalnim i evropskim standardima, tako i zbog potrebe da se stvori siguran okvir za korisnike i poticajno okruženje za razvoj inovacija.

Upravo zato smo pokrenuli institucionalne razgovore s nadležnim tijelima i stručnjacima iz sektora kako bismo došli do zakonodavnog rješenja koje neće biti privremeno ni fragmentirano, nego održivo, jasno i dugoročno primjenjivo. Svjesni smo da se ovakva regulativa ne smije donositi olako, zato radimo temeljito, u skladu s najboljim praksama EU, uključujući i principe iz MiCA uredbe.

Naš cilj je da donesemo propise koji će osigurati pravnu sigurnost, spriječiti zloupotrebe i istovremeno omogućiti tehnološki razvoj. Činjenica je da su digitalne finansije realnost i Vlada FBiH se priprema na nju reagirati odgovorno, stručno i u interesu građana i privrede.