U Federaciji BiH od 1. jula ove godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se ukupna zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjuje sa dosadašnjih 10,5 na 5 posto. Na ovaj način se ukupna zbirna stopa doprinosa smanjuje sa 41,5 na 36 posto, što predstavlja prvo značajno fiskalno rasterećenje poslodavaca od 2009. godine.
Slijedi fiskalizacija
Iz Vlade FBiH poručuju da je riječ o važnom koraku u nastavku šire ekonomske reforme, s ciljem rasterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je da je svaki potez koji Vlada čini međusobno povezan i planiran.
Čitaj više
Privreda na prekretnici - smanjuju se doprinosi i uvodi digitalna fiskalizacija
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istaknuo je da su privrednici temelj ekonomske snage i ključni partneri u izgradnji stabilnog društva. Najavio je nastavak reformi, uključujući povećanje minimalne plate, smanjenje doprinosa i uvođenje online fiskalizacije
12.06.2025
Premijer Nikšić za Bloomberg Adriju odgovara na tri najbitnija ekonomska pitanja
Nikšić ističe kako neradna nedjelja ostaje prioritetno socijalno pitanje, ali se razmatra fleksibilan model s maksimalno 18 radnih nedjelja godišnje, uz jasne uvjete i zaštitu prava radnika. Minimalna plata od 1.000 KM pokazala se opravdanom mjerom, suprotno crnim prognozama – broj zaposlenih je ostao stabilan, a broj novih firmi i poreskih obveznika raste.
02.06.2025
Je li vrijeme da BiH poveća PDV kako bi smanjila poreze na rad
U uvjetima ograničenih monetarnih alata, inflatornih pritisaka i izvozno orijentirane privrede pogođene padom narudžbi s ključnih tržišta, Bosna i Hercegovina dolazi do fiskalnog zida. Dosadašnje porezno rasterećenje rada, koje bi od 1. jula trebalo sniziti zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, značajan je, ali vjerovatno nedovoljan pomak.
16.06.2025
"Prvi je bio povećanje minimalne plate, sada smanjujemo doprinose, a idući je fiskalizacija," rekao je Nikšić. Sve su to, kako navodi, karike istog lanca reforme koja ima za cilj snažniju, pravedniju i moderniju ekonomiju. Inače, smanjenje doprinosa uklapa se u širi reformski okvir koji podržava i poslovna zajednica.
Nermin Nikšić (Vlada FBiH)
Poručio je da reformu vode u etapama, odgovorno i postepeno, bez stvaranja finansijskog vakuma. Federacija BiH mora ostati stabilna, dodao je, ali istovremeno mora postati partner radnicima i poslodavcima.
"I to sada radimo kroz konkretne poteze, ne samo deklarativno", navodi Nikšić.
Podsjetimo, minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine početkom 2025. godine povećana je sa 619 KM na 1.000 KM, što je ocijenjeno kao jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama. Rast minimalne plate doveo je i do povećanja prosječne plate, koja je u januaru 2025. godine nominalno porasla za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na decembar prethodne godine.
Nikada nijedna ekonomska tema nije izazvala toliku pažnju javnosti kao odluka o povećanju minimalne plate. Dok je za desetine hiljada radnika predstavljala direktno olakšanje, u privrednom sektoru izazvala je snažne i podijeljene reakcije. Analitičari su upozoravali na moguće posljedice, uključujući otkaze, dok iz Vlade FBiH tvrde da su efekti mjere već vidljivi i pozitivni.
Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. maja 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji iznosio je 133.593, što je povećanje u odnosu na 129.784 u maju prethodne godine. Broj zaposlenih na isti datum bio je 546.129, dok je u aprilu 2025. iznosio 544.613.
U istom periodu zabilježen je i rast naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U periodu januar–maj 2025. godine naplaćeno je ukupno 2,56 milijardi KM doprinosa, u poređenju sa 2,22 milijarde KM u istom periodu 2024. godine - što je rast od preko 336 miliona KM.
"Dokazali smo da rast plata i rast budžetskih prihoda mogu ići ruku pod ruku", poručio je Nikšić. Prema njegovim riječima, ljudi troše više kada imaju više, a poslodavci sve više uviđaju da se dugoročno isplati igrati po pravilima.
"Naša uloga je da pravila učinimo fer i podnošljivim", zaključio je.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH pozdravili su donošenje zakona, prenosi Fena, ocjenjujući ga kao važan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta, naročito nakon povećanja minimalne plate koje je povećalo ukupne troškove rada. Istovremeno, poslodavci očekuju da će do kraja godine uslijediti drugi val reformi, uključujući fiskalizaciju transakcija i dodatno smanjenje doprinosa.
Sve veći troškovi života
Međutim, izazovi svakodnevnog života i dalje ostaju veliki. Sindikalna potrošačka korpa za maj 2025. godine iznosila je 3.178,40 KM, pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna plata u Federaciji BiH u martu iznosila je 1.565 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, 1.000 KM.
Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 49,24 posto, dok je pokrivenost minimalnom platom svega 31,46 posto. Korpa je izračunata na osnovu minimalnih troškova četvoročlane porodice (dvoje odraslih i dvoje djece – jedno osnovac, drugo srednjoškolac). Najveći udio u ukupnim troškovima zauzima prehrana (44,95 posto), a slijede stanovanje i komunalije (13,58 posto), higijena i zdravlje (9,44 posto), obrazovanje i kultura (10,07 posto), odjeća i obuća (11,33 posto), prijevoz (4,34 posto) te održavanje domaćinstva (6,29 posto).
Rast cijena dodatno komplikuje svakodnevicu građana. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene su u maju 2025. godine, u prosjeku, porasle za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. U poređenju s majem 2024. godine, cijene su bile više za 3,2 posto, što predstavlja godišnju inflaciju.
.webp){kind=icon}
