Neradna nedjelja uskoro bi mogla dobiti novi način rada. Trenutno se razmatra više modela, među kojima se do sada najviše pažnje posvećivalo tzv. hrvatskom modelu, ali se analiziraju i slovenski, francuski i poljski modeli rada nedjeljom, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Prema njegovom mišljenu, neka izuzeća od zabrane rada nedjeljom su opravdana, a neka ne, te kaže da se trenutno radi na pronalasku najboljeg rješenja.
Kada je riječ o spomenutim modelima, do sada je javnost najviše bila upoznata s Hrvatskim modelom rada koji trgovcima dopušta da rade 16 nedjelja godišnje prema vlastitom izboru.
U ovom modelu su iznimke kiosci, benzinske pumpe, tržnice, luke, kolodvori, bolnice i hoteli.
Čitaj više
Šta o neradnoj nedjelji misli najveći poslodavac u BiH
Neradna nedjelja je greška, treba da bude radna, a radnici koji rade taj dan da budu dodatno plaćeni i da imaju drugi dan za odmor, smatra Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo.
26.05.2025
Spašava li Vlada FBiH sebe fleksibilnijim modelom rada nedjeljom
Federalni ministar trgovine saopštio da se razmatra mogućnost fleksibilnijeg modela rada trgovina nedjeljom, inspirisanog praksom iz Hrvatske.
13.05.2025
Neradna nedjelja – pobjeda radnika ili gubitak za ekonomiju
Prije uvođenja neradne nedjelje samo 16,6 posto radnika i radnica bilo je slobodno nedjeljom, dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini 92 posto. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor.
30.03.2025
Neradna nedjelja: Rast prometa ili inflacijska iluzija?
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević ističe da tvrdnje o ekonomskom padu nisu tačne, jer su se potrošači prilagodili, a radni uslovi trgovaca su poboljšani.
16.03.2025
Ima li pada prihoda od neradne nedjelje, evo šta kažu iz ministarstva
Hasičević je kazao da je analiza fiskalnih podataka pokazala da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH.
12.03.2025
Kada je riječ o ovom modelu, njegovi nedostaci su svakako problemi koji prate male trgovine i porodične obrte, koji se žale na gubitke, a i nadzor rada je problematičan.
Kazne za kršenje ovakvih zakonskih rješenja su i do 39.800 eura.
Depositphotos
Slovenski model je dosta liberalniji, ali uz ograničenja. U okviru ovog modela nema opće zabrane rada nedjeljom, ali je on ograničen brojem radnih nedjelja godišnje i dodatnim pravima radnika, npr. povećana satnica, obavezna suglasnost i slično.
U Sloveniji su nedjeljom trgovine do 200 m2 često otvorene, ako vlasnici sami rade. Prednost ovog modela je veća sloboda tržišta, ali na ovakav način rada radnici sami moraju pristati - što pojačava prava zaposelnih.
Kod ovakvog modela nerijetko dolazi do zloupotreba u ugovaranju radne obaveze.
Model koji se još razmatra je francuski model. On je u odnosu na spomenute strogo reguliran, ali s brojnim izuzecima.
Načelno, kod ovog modela trgovine ne rade nedjeljom, ali postoje prefekturne iznimke. Tu se izdvajaju određene zone kao što su turističke ili komercijalne, koje imaju dozvolu za rad. Regulirano je tako da radnici moraju dobiti dvostruku platu ili kompenzaciju prilikom nedjeljnog rada.
Kao prednost ovog modela izdvaja se zaštita radnika za koju se sindikat snažno borio.
Mane modela su jer je administrativno kompleksno uređen zbog mnogo lokalnih izuzetaka, i velike su razlike među regijama.
Lažne pošte
Poljski model, koji se trakođer razmatra kao jedan od budućih bh. modela, najrestriktivniji je od svih navedenih.
Zabrana rada nedjeljom uvedena je 2020., uz iznimke za sedam radnih nedjelja godišnje. Iz ovog modela izuzete su pošte, benzinske pumpe, online prodaja i trgovine u kojima rade vlasnici.
Depositphotos
Kao prednosti se izdvajaju jasno definirana i stroga pravila. Model ima veliku podrška Crkve i sindikata. Dok se kao nedostatak izdvaja snažan pad prometa u maloprodaji i povećan broj "lažnih pošta" koje služe kao paravan za prodaju.
Od svih predloženih modela može se zaključiti da je Hrvatski model najbliži kompromisu - djelomična zabrana, uz fleksibilnost, slovenski i francuski modeli pružaju dobru zaštitu prava radnika, ali su složeniji za primjenu, dok je poljski model najoštriji i najviše ideološki, s ozbiljnim posljedicama za tržište.
Upravo zbog ovoga, kako bi se razmotrio optimalan i model najprihvatljiviji za BiH, ministar Hasičević, gostujući na 24. simpoziju u Neumu u organizaciji Revicona, najavio je i zajednički sastanak, koji će se održati 3. juna u Mostaru sa socijalnim partnerima, s kojima je ranije usvojena i zakonska odredba o radu nedjeljom.
Podsjetio je kako cijeli proces traje više od godinu i po, a dosadašnja primijenjena rješenja su donesena kroz dijalog sa sindikatima i predstavnicima trgovaca i poslodavaca.
Na najavljenom sastanku će biti predstavljeni svi prijedlozi i modeli.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...