Potencijalna nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku goruća je globalna tema ovih dana, dok se posmatrači situacije pitaju da li je primirje Irana i Izaela konačan odgovor na trenutnu krizu odnosa dvije zemlje ili će klimave noge na kojima je ono izdejstvovano ipak popustiti. Bez odgovora zasad ostaje i pitanje koliko su napadi koje je Iran nedavno pretrpio poremetili njihove planove na polju nuklearnog programa, koji može biti ključni alat te zemlje u daljim odnosima sa svijetom.
Kako navodi voditeljka emisije Horizons Middle East and Africa na Bloomberg TV Joumanna Bercetche, djeluje da je prekid vatre između Irana i Izraela još na snazi.
Komentarišući tamošnja nedavna dešavanja za Bloomberg Adriju, Bercetche je istakla kako su se obje strane obavezale na primirje, sve dok druga strana ne počne ponovo da napada. "Život se vraća u normalu u Izraelu, uklonili su neke od hitnih mjera koje su bile uvedene zbog rata. Škole ponovo počinju sa radom, javni prevoz je ponovo krenuo. Američka ambasada u Jerusalimu je takođe ponovo otvorena za poslovanje".
U noći primirja, dodaje, izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao je govor u kom je rekao da su neposredne prijetnje iz iranskog nuklearnog programa i balističkih raketa eliminisane, a vojni lider Izraela je kasnije napomenuo da je kampanja protiv Irana završena.
"Sa iranske strane, predsjednik Masoud Pezeshkian je takođe održao govor uveče u kom je kraj rata i primirje prikazao kao neku vrstu pobjede, što je vid reinterpretacije događaja iz posljednjih 12 dana, govoreći da Izrael nije uspio da postigne svoje ciljeve u Iranu niti da uništi objekte, ugrozi nuklearno istraživanje i izazove društvene nemire", rekla je ona.
Bloomberg
Kako Bercetche kaže, važno je napomenuti kakve su posljedice nedavnog sukoba bile. "Tokom 12-dnevnog rata u Iranu poginulo je 606 ljudi, 28 je poginulo u Izraelu, od kojih četvoro u posljednjim satima prije objave primirja".
Uticaj sukoba na tržišta
Na pitanje Bloomberg Adrije kako tržišta reaguju na brze promjene situacije na Bliskom istoku, Bercetche napominje da je bilo dosta nestabilnosti. "Možda je čak više nestabilnosti bilo na lokalnim tržištima nego na globalnim".
Indeks egipatske berze je imao najlošiji učinak tokom 12-dnevnog rata, ali od petka su svi ti gubici nadoknađeni i zapravo, sve regionalne berze sada trguju pozitivno u odnosu na to gdje su bile dan nakon početka rata, dodaje.
"Indeks sa najboljim učinkom u regionu je indeks berze u Tel Avivu, koji je porastao za sedam odsto od 12. juna, predvođen nekim od osiguravajućih društava, ali još jedan faktor koji su analitičari širom svijeta posmatrali je šta se događa sa cijenom nafte, jer je tu bilo mnogo volatilnosti", kaže ona.
Podsjetimo, protekle sedmice zabilježen je najbolji nedjeljni rezultat na lokalnom tržištu od još od maja 2020, a prema pisanjima stranih medija, eskalacija sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izazvala je talas optimizma na lokalno tržište - i među institucionalnim i među pojedinačnim, ali i stranim investitorima.
Naime, poslije više dana rasta, referentni indeks berze u Tel Avivu TA-35 u nedjelju je skočio za 1,5 odsto, a širi indeks TA-125 za 1,77 odsto, čime su se oba popela na najviše nivoe u istoriji. Ponedjeljak je pak donio blagu redukciju za oba indeksa.
"Ako malo odstupimo unazad, nakon što je primirje objavljeno, vidjeli smo veliki pad cijene nafte. Brentom se sada trguje po dva odsto nižoj vrijednosti nego prije početka rata, što vam govori da je veći dio, ako ne i sve, premije za geopolitički rizik koja je bila uračunata u cijene energenata sada uklonjena", rekla je sagovornica Bloomberg Adrije.
Bloomberg Adria TV
Po pravilu geopolitičke nestabilnosti čine naftu jednom od najvolatilnijih sirovina na tržištu. I dok neki investitori bježe od takve nesigurnosti, drugi u njoj prepoznaju priliku za značajnu zaradu - a na šta bi oni trebalo da obrate pažnju ovih dana pročitajte u posebnom tekstu.
Uloga SAD na Bliskom istoku
"Mislim da je veoma jasno da je, pod ovom administracijom Donalda Trumpa, Bliski istok zaista na njegovom radaru", rekla je Bercetche.
Podsjetimo, njegovo prvo zvanično putovanje u inostranstvo bilo je u zemlje Persijskog zaliva. "Ima dobre odnose sa mnogim od tih država i mnogo puta je govorio o Iranu, čak i tokom kampanje. Dakle, ova administracija se zaista fokusira na to, radili su iza scene i već su se prethodno uključili u neke od nuklearnih diskusija sa Iranom uoči rata."
Američka vojna intervencija tokom vikenda došla je, kaže ona, kao pomalo šok i iznenađenje, posebno zbog toga što je, dva dana ranije, Trump insinuirao da postoji dvonedjeljni prozor za diplomatiju. Naime, prošlog petka je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila da će Trump u roku od dvije nedjelje donijeti odluku da li će narediti napad na Iran, dok su istovremeno stizale vijesti o Izraelu koji gađa iranska nuklearna postrojenja i upozorenja da bi napadi mogli dovesti do pada vlasti u Teheranu. Nije prošlo mnogo i SAD su se pridružile sukobu Izraela sa Iranom, što je za mnoge bio neočekivani zaokret Trumpove politike.
"Činjenica da su odlučili da se uključe veoma brzo nakon toga možda ugrožava povjerenje koje pregovarači sairanske strane polažu u ove diskusije. Ali na kraju, predsjednik Trump je, na jučerašnjoj NATO konferenciji za štampu, signalizirao da želi da obnovi dijalog sa Iranom", kazala je Bercetche.
Bloomberg
Pravo pitanje je koliko je štete zapravo naneseno nuklearnim postrojenjima i šta to znači za iranske nuklearne ambicije, jer to je, ističe sagovornica, značajno oruđe za odvraćanje napada na njih. "I na osnovu toga, koliko su oni zapravo spremni da učestvuju u novim razgovorima o nuklearnom sporazumu sa SAD?"
Šta je sa letovima
Bilo je mnogo prekida putovanja kad je riječ o Bliskom istoku, što se moglo i očekivati. Kako je Bloomberg Adria ranije pisala, mnoge svjetske avio-kompanije nastavljaju da obustavljaju letove ka regionu Bliskog istoka i odatle, izazivajući poremećaje u međunarodnom saobraćaju i ostavljajući hiljade putnika zarobljenim širom Evrope, Azije i Persijskog zaliva.
Sa druge strane, u Adria regionu tokom prethodnog vikenda nije bilo otkazanih letova ka Dubaiju i odatle, i letovi su redovno saobraćali na direktnim linijama Fly Dubai za Beograd, Sarajevu i Ljubljanu i iz tih gradova, uz izvjesna kašnjenja - do 30 minuta.
Depositphotos
"U prvoj fazi rata, zatvoreni su vazdušni prostori nad Iranom, Irakom, Izraelom i nekim dijelovima Sirije i Libana. To su glavne zemlje koje su bile pogođene, ali, naravno, nakon napada SAD na nuklearne lokacije i nakon što je Iran saopštio da će odgovoriti, u ponedjeljak je takođe zatvoren vazdušni prostor ne samo nad Katarom, koji je bio mjesto odgovora na provokaciju, već i u UAE i drugim zemljama u Persijskom zalivu", podsjeća sagovornica.
Pomjeranje planova za nuklearne djelatnosti
Nakon što su SAD izvele napade na nuklearne objekte, dodaje Bercetche, predsjednik Trump ih je okarakterisao kao ogroman vojni uspjeh i rekao da su postigli potpuno uništenje tri nuklearne lokacije. Ali...
"Agencija za odbrambenu obavještajnu djelatnost (engl. Defense Intelligence Agency - DIA), koja je dio Pentagona, takođe je iznijela svoje prvobitne procjene koliko štete je načinjeno, i oni tvrde da je šteta površinska i da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti koliko je štete naneseno nekim od podzemnih objekata ili centrifugama koje rade ispod površine tla", ističe ona.
Trump je u međuvremenu odbacio izvještaje koji njegovu tvrdnju dovode u pitanje.
"Prema navodima DIA, nije jasno da li je zapravo zadat fatalni udarac nekim od glavnih nuklearnih lokaliteta, posebno onom u Fordou. U posljednja 24 sata, Izraelska atomska agencija je iznijela svoju procjenu o tome koliko je štete učinjeno, a njihov zaključak je da su udari odložili nuklearni program za nekoliko godina", objašnjava Bercetche i naglašava kako se to razlikuje od DIA procene koja kaže da je odložen za nekoliko mjeseci.
Jasno, velika je razlika između odlaganja nuklearnog programa za nekoliko godina ili nekoliko mjeseci. "Sa iranske strane, oni i dalje tvrde da je nuklearni program samo marginalno odložen i da, ako budu željeli da se ponovo upuste u razvoj nuklearnog oružja, i dalje imaju zalihe, imaju 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma čija lokacija nije poznata."
Sagovornica Bloomberg Adrije istakla je da i dalje imaju znanje i opremu da to urade. "Dakle, to je zaista ključni faktor i u ovom trenutku nije jasno šta Međunarodna agencija za nuklearnu energiju ima da kaže, jer oni nemaju pristup lokalitetima da bi utvrdili kolika je šteta učinjena".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...