Odmjeravanje snaga Trumpa i BRIKS-a za utjecaj u Iranu

Primirje između Izraela i Irana zasad prolazi bez incidenata, ali i bez diplomatskih pokušaja da se postigne trajno rješenje problema. Zbog toga procjena pojedinih geostratega da prekid vatre neće trajati predugo jer "glavni ciljevi Izraela, uništavanje iranskog nuklearnog programa i promjena režima, nisu postignuti", izgleda vrlo izvjesno. I dok se procjenjuje da će krhko primirje regionu dati "nekoliko sedmica ili mjeseci pauze" do sljedeće faze eskalacije, sve je očiglednije grupisanje dviju strana, to jeste da je Iran postao svojevrsno bojno polje utjecaja i politike, s jedne strane Sjedinjenih Američkih Država, a s druge strane organizacije BRIKS i njenih predvodnika – Kine i Rusije.

U trenutku kada se sljedećeg ponedjeljka predsjednik SAD-a Donald Trump bude ponovo susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući, u Brazilu će se okupiti najviši funkcioneri zemalja osnivača BRIKS-a i pridruženih članica, koji će dijelom biti u sjenci dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana.

Iako je Netanyahu izjavio da će trgovina biti dio njegovih diskusija u Bijeloj kući i s ostalim visokim američkim zvaničnicima, posjeta dolazi usred stalnog međunarodnog fokusa na rat između Izraela i Hamasa i rastućih tenzija s Iranom, ali i unutar izraelskog pritiska na premijera da sudski odgovara za optužbe za podmićivanje, prevaru i kršenje javnog povjerenja.

Trumpova odbrana Bibija

I prije posjete, Trump je direktno u objavama na društvenim mrežama branio Netanyahua, kritikujući izraelske tužioce zbog aktuelnog procesa protiv premijera i nazvavši ga "lovom na vještice".

"Suđenje Bibiju Netanyahuu treba otkazati, odmah, ili dati pomilovanje velikom heroju koji je toliko učinio za državu (Izrael)", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social koristeći nadimak izraelskog lidera, dodajući da je saznao da bi Netanyahu trebalo da se pojavi na sudu. "Takav lov na vještice, za čovjeka koji je toliko dao, nezamisliv je za mene".

Izraelski mediji su izvijestili da je počelo sudsko unakrsno ispitivanje premijera i da se očekuje da će trajati oko godinu dana. Suđenje Netanyahuu je počelo 2020. godine i obuhvata tri krivična postupka u kojima je on negirao optužbe, izjasnivši se da nije kriv. U jednom procesu je optužen za primanje luksuznih poklona kao što su šampanjac i cigare od prijatelja koji su navodno tražili kontrausluge, a u druga dva procesa da je ponudio pomoć vlasnicima medijskih kompanija u zamjenu za njemu naklonjeno izvještavanje.

Izraelski predsjednik Isaac Herzog ima ovlast da pomiluje Netanyahua, ali su ga izraelski mediji citirali kako kaže da "pomilovanje trenutno nije na stolu", ali da "takav zahtjev nije podnijet".

Bloomberg Posljedice iranskog raketnog odgovora Izraelu vidljive u Tel Avivu

S druge strane, Trump je najavio da će on spasiti izraelskog premijera od optužbi za korupciju, iako nije jasno kako bi to mogao uraditi.

"Sjedinjene Američke Države su spasile Izrael, a sada će Sjedinjene Američke Države spasiti Bibija Netanyahua", napisao je Trump, iako je nekoliko dana ranije žestoko ukorio izraelskog premijera zbog izraelskih napada na Iran na samom početku primirja.

Neki od Netanyahuovih krajnje desničarskih saveznika u vladi pozdravili su Trumpove komentare, a čak i među njegovim političkim konkurentima sve više se jasno diskutuje o tome da bi te procese trebalo okončati ili pomilovanjem ili nagodbom o priznanju krivice, jer to suđenje "politički iscrpljuje naciju" u sigurnosno nestabilnim vremenima.

"Trenutni proces mora biti zaustavljen, ne da bi se spasio Netanyahu, već da bi se spasio Izrael", objavljena je na naslovnoj strani centrističkih novina "Yediot Aharonot" ocjena poznatog kolumniste Bena Drora Yeminija, koji je inače veoma kritičan prema najduže vladajućem premijeru Izraela.

Igra oko palestinskih teritorija

Izraelski opozicioni lider Yair Lapid rekao je, pak, da predsjednik SAD-a ne bi trebalo da se miješa u strano pravno pitanje.

"Uz sve dužno poštovanje prema Trumpu, on ne bi trebalo da se miješa u pravni proces u nezavisnoj zemlji", rekao je za Ynet Lapid, nazvavši to Trumpovom "kompenzacijom" Netanyahuu "jer će ga pritisnuti po pitanju Gaze da okonča rat". To je tipično za Trumpa.

I američki posmatrači očekuju taj "Trumpov pritisak" po pitanju Gaze, budući da je Trump već izašao s "konačnim prijedlogom" za šezdesetodnevno primirje s Izraelom u Gazi, za koje očekuje da ga prihvati palestinska militantna grupa Hamasa, koju podržava Iran.

"Nadam se, za dobro Bliskog istoka, da će Hamas prihvatiti ovaj dogovor, jer bolje neće biti, bit će samo gore. Hvala vam na pažnji", poručio je Trump, koji se nada da će biti postignuto primirje u zamjenu za puštanje izraelskih talaca koje drži Hamas.

Bloomberg Ispred Bijele kuće održan protest protiv američkog bombardovanja Irana

Hamas je saopštio da je spreman osloboditi preostale taoce u Gazi pod bilo kojim dogovorom za okončanje rata, dok Izrael tvrdi da rat može prestati samo ako Hamas bude razoružan i raspušten, što Hamas odbija.

A da Neteanyahu zapravo u Washingtonu namjerava, ne da bude predmet Trumpovog pritiska, već da on diplomatski pritisne Trumpa, svjedoči i to da su u srijedu svi ministri iz njegove partije Likud potpisali pismo u kojem pozivaju da se prije kraja ljetnog zasjedanja izraelskog parlamenta Kneset primijeni "izraelski suverenitet i zakon nad Judejom i Samarijom", što je njihov naziv za cjelokupnu Zapadnu obalu. Ovo pismo je inicijativa Vijeća Yesha, krovne organizacije opštinskih vijeća jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, a suštinski predstavlja poziv da se poništi bilo kakva mogućnost stvaranja palestinske države, koju bi trebalo da čine palestinske teritorije na Zapadnoj obali i Pojas Gaze.

"Masakr 7. oktobra dokazao je da uspostavljanje palestinske države na ostatku teritorije predstavlja egzistencijalnu opasnost za Izrael. Vrijeme je za suverenitet", navodi se u pismu u kojem se tvrdi da je uspostavljanje izraelske vlasti nad tim područjima prirodni produžetak Netanyahuovog uspjeha protiv Irana i njegovih posrednika, prenosi izraelska novinska agencija JNS.

Izraelske odbrambene snage (IDF) već kontrolišu oko 60 posto teritorije Pojasa Gaze, prisiljavajući tamošnjih više od dva miliona Palestinaca da se presele u sve manje oblasti blizu obale i egipatske granice. Prema ocjeni penzionisanog izraelskog general-majora Israela Ziva, koji je nekada vodio odjeljenje za vojne operacije, IDF je "dostigao granicu onoga što se može postići silom".

"Netanyahu je stigao do raskrsnice i mora napraviti izbor", rekao je Ziv za CNN, dodajući da je jedan put taj da se iskoriste dostignuća protiv Irana, Hezbolaha i Hamasa i da se zalaže za regionalni sporazum koji bi mogao uključiti unapređenje odnosa sa Sirijom i Libanom, što podrazumijeva okončanje rata u Gazi i osiguranje oslobađanja talaca, ali i rizikuje kolaps Netanyahuove vlade ako krajnje desničarske stranke napuste koaliciju. "Drugi put je nastavak rata i čak i ako on nije zvanično objavljen, to bi značilo osvajanje Gaze".

Prema Netanyahuovim riječima, nakon izraelskih vojnih operacija u Iranu "otvorile su se mnoge mogućnosti", uključujući mogućnost vraćanja kući svih koje Hamas još uvijek drži u zarobljeništvu.

"Prvo da spasimo taoce", rekao je on. "Naravno, morat ćemo i riješiti pitanje Gaze, pobijediti Hamas, ali vjerujem da ćemo ispuniti obje misije".

Iran bez opipljive pomoći saveznika

I dok Netanyahuove izjave signaliziraju da je on zarad drugih ciljeva sada spreman da mu "uništenje Hamasa" ne bude glavni cilj u Pojasu Gaze, postaje sve očiglednije i da su palestinske teritorije, Iran i cijeli region Bliskog istoka postali svojevrsno bojište utjecaja između SAD-a i zemalja organizacije BRIKS, čiji su osnivači Kina, Rusija, Brazil, Indonezija i Južna Afrika. I u toj borbi BRIKS zaostaje, budući da su brojni komentatori primijetili da je prilikom izraelsko-američkih bombardovanja Islamska Republika bila skoro napuštena, to jeste da su njeni saveznici u BRIKS-u pružali samo retoričku, ali ne i opipljivu podršku.

Uprkos sporazumima o strateškim partnerstvima sa zvaničnim Teheranom, Moskva i Peking su ostali sa strane i nije bilo ni naznake toga da bi Iran mogao dobiti njihovu značajnu vojnu ili ekonomsku pomoć.

Bloomberg

Iako je Iran potpisao sporazum o strateškoj saradnji s Rusijom, što je njoj bio ključni izvor borbenih dronova na početku invazije na Ukrajinu, Teheran nikad od Moskve nije dobio ruski raketni sistem S-400. O tome se diskutovalo u javnosti, pa su Rusiji naklonjeni mediji čak tvrdili da je taj moćni sistem već isporučen u tajnosti. Međutim, da Iran nema ovaj sistem s raketama zemlja-zrak, svjedoči i to kako je Izrael u raketnim napadima s lakoćom uništio iranska nadzemna nuklearna postrojenja i izvršio atentat na ključne nuklearne fizičare, kao i vojne i obavještajne funkcionere.

Iako je Kremlj osudio izraelske i američke napade, Putin je analitičarima djelovao "rasijano i zauzeto, vojno i ekonomski, svojim ratom u Ukrajini", a bilo je upadljivo i to da je izjavio kako u Izraelu živi dva miliona stanovnika s ruskog govornog područja, što je ukazalo na to da im on ne želi nauditi.

I Kina je "snažno" osudila američke napade, nazivajući ih kršenjem međunarodnog prava, ali nije ponudila konkretnu pomoć Iranu, koji Pekingu prodaje oko 90 posto svog cjelokupnog izvoza nafte.

Kako primjećuje italijanska novinarka Gabriella Bruschi, iranski susjedi u Zaljevu pozvali su na uzdržanost i upozorili na potencijalno razorne posljedice po region ako bi Iran uzvratio napadom američke baze na Bliskom istoku. U analizi za portal First Online, Bruschi ističe da su države poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata mjesecima pokušavale iskoristiti svoju geopolitičku i ekonomsku težinu kako bi podržale nuklearne pregovore između SAD-a i Irana, a da je na kraju pregovore pretekla vojna moć.

"Iran također ne dobija podršku od grupe zemalja u razvoju okupljenih u BRIKS-u, koji se hvali stvaranjem novog globalnog poretka kojim ne dominiraju zapadne zemlje. Organizacija, koju su osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina, a kojoj se Iran pridružio početkom 2024. godine, ostala je nijema povodom napada Izraela i Sjedinjenih Država na Islamsku Republiku", primijetila je Bruschi usred američkog bombardovanja Irana.

Doduše, BRIKS je uz koji dan zakašnjenja osudio bombardovanje kao "kršenje Povelje Ujedinjenih nacija", ali je sve ostalo na tome da je Ministarstvo vanjskih poslova Brazila, koji trenutno predsjedava organizacijom, izdalo saopštenje u kojem eksplicitno uopšte nisu pomenuti Izrael i SAD. I dok ponašanje Kine ne čudi imajući u vidu kineski stil utjecaja na globalne prilike, ruska uzdržanost je mnoge začudila, budući da nije bila stidljiva kada je slala svoje snage da s iranskim trupama 2015. godine brane tadašnjeg sirijskog predsjednika Bašara al Asada.

Ali, sva je prilika da je rusko odsustvo konkretne pomoći dio ruskih interesa koji nisu isti kao iranski. Ne samo što Rusiji odgovara sukob u Iranu zbog skoka cijena nafte, ali i toga da su Amerikanci svoje protivdronovske sisteme prebacili iz Ukrajine u Izrael i oko njega, već joj daje i adut u pregovorima s Trumpom, koji pokušava u okviru pregovora o miru u Ukrajini odvojiti Rusiju od Kine, nudeći joj sporazum o saobraćaju po Arktiku, pristup izvozu žitarica u Crnom moru i skidanje sankcija ruskim bankama.

Posljednja odbrana BRIKS-a

Vladimir Putin i prvi put Xi Jinping izostat će s godišnjeg samita BRIKS-a, koji se održava u Rio de Janeiru, ali će tamo biti njihove "desne ruke"– ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i kineski premijer Li Qiang.

Lideri Rusije i Kine će izbjeći neprijatna pitanja o političkom kredibilitetu i strateškim dometima BRIKS-a kada je izostala pomoć Iranu, iako ova organizacija i dalje postaje sve moćniji instrument osporavanja zapadnog modela, naročito ekonomskog.

Bloomberg Na ovogodišnjem samitu BRIKS-a izostat će prvi put predsjednik Kine

Brazilski komentator Pepe Escobar smatra da "od Nigerije do Indonezije i do Vijetnama, članica BRIKS-a i partnera BRIKS-a, postoji sve veći konsenzus da se Iranu ne smije dozvoliti pad" te da su "čini neograničenog zapadnog diktata konačno slomljene".

Iako Escobar smatra da je sada Iran "prva linija odbrane BRIKS-a i Globalnog juga", profesor na Univerzitetu Columbia Christopher Sabatini ističe da će upravo bombardovanja Irana na predstojećem samitu biti "prvi pravi test za koaliciju" koja je promovisana kao "forum za zemlje u razvoju kako bi izvršile kolektivni pritisak za inkluzivnu reformu globalnog upravljanja", što Brazil želi istaknuti.

"Ali rat između Irana i Izraela i ruska invazija na Ukrajinu vjerovatno će stvoriti opasne smetnje za efikasan ishod samita u skladu s onim što se Brazil nadao kada je preuzeo predsjedavanje blokom," ističe on u tekstu za Chatham House i dodaje da se vlada predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve nada da će učvrstiti poziciju zemlje kao lidera i unutar BRIKS-a i među državama Globalnog Juga koje teže demokratizaciji međunarodnog sistema. "Sada dolazi test: može li heterogena BRIKS+ grupacija kolektivno i konstruktivno promovisati brazilski brend demokratskog multilateralizma, poštovanje međunarodnog prava i umjerenu reformu međunarodnog sistema? I može li poslužiti kao oslonac za olakšavanje globalnog rebalansiranja ekonomske, diplomatske i normativne moći koju Brazil želi?"

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga će zavisiti od toga može li grupa prevazići prazna iznošenja mišljenja o ratovima između Izraela, SAD-a i Irana, kao i Rusije i Ukrajine, i pozabaviti se pitanjima trajnijih, institucionalnih posljedica. Zvanično, Brazil se nada da će usmjeriti diskusiju ka konkretnim temama: tranziciji zelene energije, saradnji u vezi s vakcinama i proširenju statusa najpovlaštenije nacije na sve zemlje u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Sabatini smatra da su to "relevantni i važni projekti", koji su hitni zbog poteza Trumpove administracije u ovim oblastima.

"Ali neće biti lako pronaći zajednički jezik", kaže on ističući opasnost da BRIKS postane samo antiamerički forum. "Novi članovi organizacije su iskrivili BRIKS+ ka zemljama koje ne dijele široku viziju Brazila o reformisanju globalnog institucionalnog i normativnog poretka i umjesto toga daju prioritet sopstvenim uskim interesima".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar