Izraelske akcije na rekordnim nivoima nakon napada SAD-a na Iran

Izraelske akcije dostigle su nove rekorde nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) izvele napad na nuklearna postrojenja u Iranu prošle nedjelje.

Protekle sedmice zabilježen je najbolji nedjeljni rezultat na lokalnom tržištu od još od maja 2020, a prema pisanjima stranih medija, eskalacija sukoba između Irana i SAD izazvala je talas optimizma na lokalno tržište - i među institucionalnim i među pojedinačnim, ali i stranim investitorima. 

Naime, poslije više dana rasta, referentni indeks berze u Tel Avivu TA-35 u nedjelju je skočio za 1,5 odsto, a širi indeks TA-125 za 1,77 odsto, čime su se oba popela na najviše nivoe u istoriji. Ponedjeljak je pak donio blagu redukciju za oba indeksa.

Rast referentnog indeksa prošle nedjelje od 6,1 odsto takođe predstavlja najveći dobitak u prvoj nedjelji bilo kog rata ili vojne operacije. Poređenja radi, tokom prvih pet trgovinskih dana operacije "Gvozdeni mačevi", koja je počela 7. oktobra, indeks je pao za 6,2 odsto, podsjeća CTech.

 

Kako je za Bloomberg rekao Yaniv Pagot, potpredsjednik za trgovanje na Berzi u Tel Avivu, to tržište pokazuje "oprezni optimizam uprkos bezbjednosnim okolnostima".

"Rast indeksa odražava poboljšanje rizika zemlje, odnosno padajuću premiju rizika za Izrael", objasnio je u nedjelju. U Izraelu su, inače, rast akcija predvodile banke, dok je s druge strane, recimo, proizvođač vojne opreme Elbit Systems Inc. pao za više od dva odsto.

Američki bombarderi napali tri glavna iranska nuklearna postrojenja

Podsjetimo, rast izraelskih akcija stiže nakon što je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju rekao da su američki bombarderi napali tri glavna iranska nuklearna postrojenja, zaprijetivši tako u televizijskom obraćanju kako može doći do novih napada na Teheran. "Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje uranijuma potpuno su uništena."

Bloomberg

"Naš cilj je bio da uništimo iranske kapacitete za obogaćivanje uranijuma i zaustavimo nuklearnu prijetnju koju predstavlja najveći svjetski državni sponzor terorizma", rekao je Trump. "Iran, nasilnik Bliskog istoka, mora sada da pristane na mir. Ako to ne učini, budući napadi će biti mnogo žešći - i mnogo lakši."

Ovaj potez predstavlja eskalaciju u nedjelji kada je Izrael pokrenuo vazdušne napade na Iran i označava Trumpovu najozbiljniju spoljnopolitičku odluku u njegova dva mandata do sada.

Ovo je, isto tako, suprotno savjetima američkih saveznika u Evropi i Međunarodne agencije za atomsku energiju Ujedinjenih nacija, koja je više puta upozoravala da nuklearna postrojenja nikada ne treba napadati zbog moguće prijetnje po nuklearnu bezbjednost i rizika od curenja zračenja.

"Događaji ovog jutra su skandalozni i imaće trajne posljedice", napisao je na platformi X iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi, glavni pregovarač zemlje za nuklearna pitanja.

"Sve članice UN moraju biti zabrinute zbog ovog izuzetno opasnog, nezakonitog i kriminalnog čina", rekao je Araghchi, i napomenuo kako Iran razmatra sve opcije da brani svoj suverenitet, interese i narod.

Američka intervencija bi mogla ubrzati kraj rata

"Tržišta prate da li će se rat proširiti na druge zemlje, ali zasad nema dokaza za to", ocjenjuje Hasnain Malik, strateg u kompaniji Tellimer u Dubaiju u izjavi za Bloomberg. "Blaža interpretacija je da bi američka intervencija mogla ubrzati kraj rata. Naravno, to tek treba da se potvrdi."

"Kratkoročno gledano, tržišta poput sirove nafte zavisiće od toga da li će Iran uzvratiti udarac i proširiti rat na način koji utiče na isporuku nafte, ili će odustati i ponuditi ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom", dodaje.

Najveći rizik za region, smatra Malik, bio bi kolaps režima u Iranu i potencijalno klizanje u građanski rat nalik onom u Siriji, a američka intervencija bi mogla povećati vjerovatnoću tog scenarija.