Reakcija tržišta nakon eskalacije sukoba - dolar jača, nafta usporava

Cijena nafte raste dok su evropski berzanski fjučersi u padu, jer tržišta s napetošću iščekuju odgovor Teherana nakon što su Sjedinjene Američke Države tokom vikenda napale iranska nuklearna postrojenja.

Bloombergov indeks dolara ojačao je za 0,3 odsto, dok je globalni referentni indeks cijene nafte brent porastao za gotovo dva odsto, nakon prethodnog skoka od čak 5,7 odsto. Fjučersi na S&P 500 pali su za 0,3 odsto, a azijski berzanski indeksi pali su na najniži nivo od početka juna. Prinosi na američke obveznice su u blagom porastu.

U fokusu je i dalje tržište nafte, jer bi bilo kakav poremećaj u prolazu kroz Ormuski moreuz, ključni koridor za globalne isporuke sirove nafte i gasa, mogao da izazove snažan rast cijena energenata. Iako je iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi rekao da zemlja zadržava sve opcije za odgovor, zasad nema znakova prekida fizičkih tokova nafte.

"Ovakva neizvjesnost ubrzano postaje novo normalno za tržišta, pa očekujem donekle smirenu reakciju, osim ako tenzije nastave da rastu, što je, da budemo jasni, sasvim moguće", rekao je Josh Gilbert, analitičar tržišta iz kompanije eToro u Sidneju. "I bez neposredne eskalacije, kombinacija volatilnosti cijena nafte i nove neizvjesnosti vjerovatno će smanjiti apetit za rizik."

Reakcije tržišta bile su relativno prigušene od kada je Izrael početkom juna izveo prvi napad. Iako je S&P 500 u padu dvije nedjelje zaredom, i dalje je samo oko tri odsto ispod rekordnog nivoa iz februara. Dolar je porastao nešto više od jedan odsto u odnosu na najniži nivo u protekle tri godine.

Bloomberg

Daljnji razvoj događaja zavisiće prije svega od poteza Irana, prema ocjeni pojedinih analitičara.

"Vrlo je vjerovatno da će Iran uzvratiti Sjedinjenim Državama na neki način", izjavio je Ben Zala, predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu Monash u Melburnu. "U tom slučaju, tržišta će vrlo osjetljivo reagovati na vojne događaje u regionu, uključujući akcije na berzama, tržištu obveznica i valutnom tržištu, jer je nemoguće predvidjeti tačan tok situacije."

Ako bi isporuke nafte kroz Ormuski moreuz pale za polovinu tokom mjesec dana, i ostale niže za 10 odsto tokom narednih 11 mjeseci, brent bi mogao nakratko da skoči na 110 dolara po barelu, navodi Goldman Sachs Group Inc. Iran je poručio da će američki udar imati "vječite posljedice", dok je Izrael nastavio sa napadima, ciljajući vojne objekte u Teheranu i zapadnom Iranu.

"Ako se ciklus odmazde nastavi, povećani američki fiskalni izdaci mogli bi da dovedu do rasta prinosa na obveznice i cijena akcija", napisao je Ataru Okumura, strateg za kamatne stope iz kompanije SMBC Nikko Securities. U ratovima u Iraku 2003. i Zalivskom ratu 1991. godine, "cijene akcija u SAD su rasle jer su se očekivali efekti ratne potrošnje".

Ipak, negativni efekti mogu biti ograničeni jer su se investitori već u izvjesnoj mjeri pripremili za moguće pogoršanje sukoba. Indeks MSCI All Country World je u padu 1,5 odsto od 13. juna, kada je Izrael napao Iran. Menadžeri fondova su smanjili izloženost akcijama, tržišta više nisu prezasićena, a potražnja za hedžingom je u porastu, što smanjuje vjerovatnoću velikog pada. U međuvremenu, kreditni spredovi za obveznice azijskih kompanija s visokim rejtingom u dolarima prošireni su najviše u posljednjih pet nedjelja.

Na tržištu akcija, porasle su cijene dionica brodarskih kompanija poput Ningbo Marine i Nanjing Tanker zbog spekulacija da bi poskupjele cijene transporta nafte nakon američkih udara. Akcije odbrambene industrije u Aziji su u porastu, dok su dionice avio-kompanija u padu zbog viših cijena nafte.

Akcije Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. pale su nakon što je Wall Street Journal objavio da je zvaničnik američkog ministarstva trgovine obavijestio vodeće čip-kompanije da planira da im ukine izuzeća za pristup američkoj tehnologiji u Kini. I Samsung Electronics Co. takođe je u padu.

Predsjednica ogranka američke centralne banke u San Francisku Mary Daly izjavila je u nedjelju da trenutna monetarna politika ostaje "na dobrom mjestu", uz uravnotežene rizike po zapošljavanje i stabilnost cijena u SAD. Ona očekuje smanjenje kamatnih stopa na jesen, kasnije od guvernera Christophera Wallera, koji je u petak rekao da bi smanjenje moglo doći već u julu.

Trgovci će u ponedjeljak obratiti pažnju na podatke o ekonomskoj aktivnosti u Evropi i SAD, kako bi procijenili da li trgovinski rat SAD sputava industrijsku proizvodnju pred rok za recipročnu carinu 9. jula. Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde takođe bi trebalo da govori.

Ključni pomaci na tržištima:

Akcije

• Fjučersi na S&P 500 pali 0,3 odsto (u 14:00 po tokijskom vremenu)

• Fjučersi na Nikkei 225 (OSE) pali 0,2 odsto

• Topix u Japanu u padu 0,4 odsto

• Australijski S&P/ASX 200 u padu 0,5 odsto

• Hang Seng u Hongkongu pao 0,1 odsto

• Šangajski kompozitni indeks porastao 0,1 odsto

• Euro Stoxx 50 fjučersi pali 0,5 odsto

Valute

• Bloomberg Dollar Spot Index ojačao 0,3 odsto

• Evro pao 0,3 odsto na 1,1492 dolara

• Japanski jen oslabio 0,6 odsto na 146,99 za dolar

• Ofšor juan pao 0,1 odsto na 7,1877 za dolar

• Britanska funta pala 0,3 odsto na 1,3411 dolara

• Australijski dolar pao 0,7 odsto na 0,6406 dolara

Kriptovalute

• Bitcoin porastao 1,7 odsto na 101.242,48 dolara

• Ether porastao 2,2 odsto na 2.235,69 dolara

Obveznice

• Prinos na američke 10-godišnje obveznice porastao dva bazna poena na 4,39 odsto

• Japanske 10-godišnje obveznice porasle 1,5 baznih poena na 1,405 odsto

• Australijske 10-godišnje obveznice porasle tri bazna poena na 4,22 odsto

Robe

• WTI nafta porasla 1,7 odsto na 75,06 dolara po barelu

• Spot zlato palo 0,3 odsto na 3.359,36 dolara po unci

 

(Članak je nastao pomoću Bloomberg Automation.)