Zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je ključna arterija svjetske trgovine naftom, moglo bi imati ozbiljne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu. Poremećaji u snabdijevanju energentima već pritiskaju rast cijena goriva, što bi se moglo preliti na povećanje troškova transporta i proizvodnje. Ipak, analitičari smatraju da BiH neće doživjeti dramatična makroekonomska pogoršanja, iako će stvarne posljedice zavisiti od trajanja sukoba i uključenosti drugih zemalja.
Rast globalne inflacije
Prijetnja zatvaranja Hormuškog moreuza uslijedila je nakon niza zračnih udara američkih bombardera na iranska nuklearna postrojenja, što je dodatno zaoštrilo odnose između SAD-a i Irana. Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je novim napadima ukoliko Iran ne pristane na mir, što povećava rizik od daljih geopolitičkih tenzija i poremećaja na globalnim tržištima.
Prema izvještajima, iranski parlament već je usvojio mjeru koja bi omogućila blokadu prolaza, ali konačna odluka još nije donesena.
Hormuški moreuz povezuje Persijski zaljev s Indijskim okeanom i kroz njega dnevno prođe skoro 16,5 miliona barela nafte, što čini oko četvrtinu globalne naftne trgovine. Svaki poremećaj u njegovom funkcionisanju imao bi značajan uticaj na cijene energenata širom svijeta.
Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, za Bloomberg Adriju kaže da su standardni kanali opskrbe, posebno kada je riječ o energentima, već usporeni, dok premije osiguranja naglo rastu.
"Kod energenata to se direktno odražava na rast troškova brodarina, što posljedično povećava cijene energenata, a zatim i konačnu cijenu gotovih proizvoda koje svakodnevno koristimo", kaže Živko. Dodaje kako ova eskalacija podsjeća na početak rata u Ukrajini, kada su naglo prekinuti globalni lanci opskrbe.
"Ukidanje tih opskrbnih lanaca rezultiralo je nestašicama sirovina i repromaterijala, povećanjem cijena, pa čak i potpunim nestankom određenih proizvoda koji su se ranije redovno nabavljali s tih tržišta. To, naravno, stvara probleme u snabdijevanju potrošača", pojašnjava on.
Govoreći o trenutnim cijenama nafte, Živko podsjeća da je neposredno prije eskalacije došlo do pada koji je prouzročen mjerama američke birokracije gdje je bila smanjena potražnja, tako da sad imamo rast cijene nafte na neke razine koje smo bilježili prije.
"Rast cijena nafte koji je uslijedio nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, a sada i SAD-a, zasad možemo smatrati kratkoročnim i bez većeg uticaja na inflaciju u ovom trenutku. Ali, ukoliko dođe do zatvaranja Hormuškog tjesnaca ili do uništenja naftnih izvorišta i infrastrukture, onda možemo očekivati rast inflacije u svakom slučaju", upozorava.
Dalje ističe da trenutnu inflaciju mogu podgrijavati isključivo troškovi koji se odnose na premije osiguranja, odnosno transportne troškove. Ukoliko se trend nastavi, u narednih godinu dana možemo očekivati, navodi, rast globalne inflacije u rasponu od 0,2 do 0,5 posto, u zavisnosti od kretanja cijena nafte.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo za Bloomberg Adriju je ranije objasnio da bi potencijalna blokada Hormuškog moreuza izazvala negativan šok ponude, ali da će uticaj na zemlje Zapadnog Balkana prvenstveno zavisiti od reakcije evropskih ekonomija.
"Najveće ekonomije uspostavljaju fleksibilne mehanizme za uspostavljanje međusobne ravnoteže, dok se manje ekonomije vežu za najbliži blok – u slučaju BiH to su EU i Njemačka", pojašnjava Đogo.
Dodaje da su do sada, uprkos takvim šokovima, devizne rezerve rasle zahvaljujući doznakama iz inostranstva i stranim investicijama, što je ublažavalo negativne efekte.
"Ti šokovi se nisu u prošlosti dramatičnije odrazili na pogoršanje makroekonomske stabilnosti. Ne očekujem ni u ovom slučaju", navodi Đogo. Ističe da, iako ne treba sjediti skrštenih ruku, ne očekuje dramatične makroekonomske poremećaje ili rast trgovinskog deficita koji bi ugrozio devizne rezerve.
Rastu cijene goriva
Ekonomski analitičar Damir Bećirović naglašava da su se prvi efekti ove krize već osjetili.
"Prva reakcija desila se na tržištu nafte i naftnih derivata koje je reagiralo rastom cijena, a zatim su i berzanski investitori pokazali određenu dozu rezervisanosti, što je rezultiralo manjim padom vrijednosti berzanskih indeksa", kaže Bećirović.
Što se tiče bh. ekonomije, smatra Bećirović, posljedice će se najprije osjetiti kroz rast cijena nafte i naftnih derivata, što može uticati na povećanje troškova transporta. Prema njegovim riječima, ipak ne treba stvarati paniku.
"Stvarne posljedice ove krize zavisit će od dužine trajanja sukoba i broja zemalja koje će u njemu aktivno učestvovati", dodao je.
Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđe Savić potvrdio je da će cijene goriva na benzinskim pumpama već danas ili najkasnije u ponedjeljak premašiti 2,30 KM po litri.
U proteklim danima cijene su porasle za oko pet pfeninga po litru, a naredne sedmice očekuje se dodatni rast od 10 do 15 pfeninga. Dizel se trenutno prodaje ispod 2,30 KM, dok benzin košta između 2,30 i 2,50 KM po litri.
Ilustracija
Rast cijena goriva direktno se povezuje s globalnim tržišnim kretanjima, posebno zbog sukoba između Izraela i Irana, koji prijeti destabilizaciji tržišta nafte i gasa. Iran, kao jedan od najvećih proizvođača nafte u okviru OPEC-a, ima ključnu ulogu u svjetskoj trgovini energentima, prvenstveno zbog strateškog značaja Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio globalnih naftnih ruta.
Šta BiH uvozi iz Irana
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH s Iranom, podaci Vanjskotrgovinske komore pokazuju da je izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio 206.667 KM, uglavnom alata, pribora za jelo, drveta i proizvoda od drveta, drvenog uglja, kotlova, mašina te mehaničkih uređaja.
S druge strane, uvoz iz Irana bio je znatno veći i iznosio je 1,46 miliona KM, uključujući voće, orašaste plodove, staklene proizvode, dijelove za vozila, električne uređaje, tepihe, kao i robu pod tarifom nuklearni reaktori, farmaceutske i hemijske proizvode, plastiku i mineralna ulja.
Hormuški moreuz dugačak je skoro 160 kilometara, a na najužem dijelu širok svega 34 kilometra. Na sjeveru graniči s Iranom, a na jugu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanom. Plovne rute su uske – samo tri kilometra u svakom smjeru, a blizina iranske obale čini ih izuzetno ranjivim na mine, rakete i pomorske napade.
Osim nafte, kroz Hormuški moreuz izvozi se i više od 20% svjetske ponude ukapljenog prirodnog gasa (LNG), posebno iz Katara.
.webp){kind=icon}
