.webp){kind=icon}
Na poreznu reformu poslodavci u Federaciji BiH čekaju godinama te su više puta istakli da od nove vlasti očekuju hitno rasterećenje cijene rada. Smanjenje zbirne stope doprinosa neophodna je aktivnost čiji je osnovni cilj rast zaposlenosti, rast BDP-a i socijalna ravnoteža.
Novi Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak u parlamentarnoj proceduri su od 2018. godine. Zakoni su predviđali smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5 posto na 32,5, te povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak s 300 KM na 800 KM, uz istovremeni rast stope s 10 na 13 posto, što je trebalo omogućiti rast plata radnika i pojednostaviti trenutni sistem.
Predviđeno je i širenje poreske osnovnice, tj. puno oporezivanje stavki poput toplog obroka, prijevoza i regresa. Sredinom januara 2023. godine Vlada Federacije BiH je usvojila amandmane na ove zakone, dodatno smanjujući stopu doprinosa na 31,5 posto i podižući lični odbitak s 800 na 1.000 KM, što svakako predstavlja unapređenje u odnosu na prvobitni prijedlog.
Iako, bi ovim zakonima poslodavci u prosjeku imali uštede, ključno je pitanje kako bi se to odrazilo na budžetske prihode, što otežava njihovo konačno usvajanje u Parlamentu FBiH.
Pročitaj više: Muhović: Nova Vlada FBiH će imati priliku za hrabrije fiskalne reforme
Đavo u detaljima: Fiskalna reforma kao veliki test za novu vlast
'Treba nam rješenje koje će zadržati troškove poslodavaca, a povećati plate'
Kako se navodi u analizi Poresko rasterećenja rada u FBiH - Vječna reforma koja to još uvijek nije, koju je izradio Centar za politike i upravljanje (CPU), u slučaju stupanja na snagu posljednjeg prijedloga fiskalnih zakona, radnik s prosječnom platom bi poslodavca koštao 52 KM manje. Na ovaj način bi privreda bila rasterećena za 340 miliona KM.
''Predložena reforma nesumnjivo predstavlja određeno unapređenje iz nekoliko razloga. Iako neznatno, ona definitivno pojeftinjuje trošak rada u FBiH. Još važnije, što je trenutna neto plata viša, to je i buduća ušteda za poslodavca veća i otvara značajniji prostor za rast plate, što je posebno važno za određene grane poput IT sektora'', navodi se u analizi.
Također, budućim oporezivanjem svih trenutno neoporezivih stavki, radnici bi mogli računati na veću penziju. Ako bi svi radnici imali jednak porezni odbitak i s oporezivanjem toplog obroka i naknada, FBiH bi ubuduće imala puno bolje podatke o primanjima radnika.
Ipak, u analizi navode da se ovdje ne radi o revolucionarnoj reformi koja bi značajnije rasteretila rad u FBiH i privukla pažnju stranih investitora. S druge strane, zakoni su i dalje problematični za radnike s najnižim primanjima koji će za poslodavce postati za 44 KM skuplji.
Iz CPU-a ističu da bi Vlada FBiH mogla razmisliti o nešto hrabrijem koraku i smanjiti zbirnu stopu doprinosa na 30 posto, čime bi ona zapravo bila niža nego u Republici Srpskoj.
''Ukratko, ovim se trošak po prosječnom radniku smanjuje za 97 KM, odnosno privreda se rasterećuje za 630 miliona KM godišnje, što je skoro duplo više od trenutnog prijedloga. Ovim se stvara prostor za rast svih plata u FBiH i poslovno okruženje koje bi zasigurno privuklo međunarodnu pažnju'', ističe se u analizi.
Međutim, ovo s druge strane podrazumijeva i veći kratkoročni gubitak javnih prihoda u budžetu i vanbužetskim fondovima. To bi značilo 206 miliona javnih prihoda manje, odnosno 350 miliona kada bi se zbirna stopa spustila na 29 posto. Ali kako navode iz CPU-a, ovo smanjenje bi doprinijelo stvaranju novih radnih mjesta, smanjenja sive ekonomije i privlačenja stranih investicija, čime bi gubitak u velikoj mjeri (ili čak u potpunosti) bio nadoknađen.
''Konkretnije, u slučaju smanjenja zbirne stope doprinosa na 30 posto, bilo bi potrebno stvoriti oko 26.500 novih radnih mjesta, kako bi prihod vanbudžetskih fondova ostao nepromijenjen. Takav scenarij je zasigurno moguć, uzimajući u obzir da je od 2015. do danas, uprkos pandemiji i globalnim poremećajima, stvoreno 66.000 novih radnih mjesta'', pojašnjavaju iz CPU-a.
Smanjenjem opterećenja rada rasla bi i prosječna plata, a samim tim i prihodi. Kao argument smanjenja stope doprinosa navodi se da bi kroz rast plata i veću finalnu potrošnju izgubljeni prihodi bili nadoknađeni kroz rast prihoda od PDV-a.
IZ CPU-a ističu da je ovdje potreban poseban oprez.
''Mogući rast prihoda od indirektnih poreza ne znači ništa za vanbudžetske fondove zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti, budući da se oni finansiraju iz doprinosa, a ne poreza'', stoji u analizi.
Od ukupnog iznosa prikupljenih prihoda od PDV-a, samo šestina ide u Budžet FBiH, što ima mali značaj za Budžet FBiH iz kojeg se trebaju finansirati penzije. Uz to, vrlo je teško uopće izračunati koliko bi se mogao povećati prihod od PDV-a, jer to zavisi od nekoliko faktora koje je nemoguće a priori procijeniti. Primjera radi, nepoznato je koliko će tačno rasti plate radnika, koliko će porasti zaposlenost te koliki će biti multiplikator domaće potrošnje. Ono što je poznato jeste da su planirani prihodi u Budžetu FBiH od svih indirektnih poreza za 2023. godinu 1,15 milijardi KM i da je vrlo teško za očekivati da će oni u prvih od godinu do dvije nakon stupanja na snagu novih fiskalnih zakona porasti za više od 100 do 150 miliona KM. Iako nije beznačajan, taj iznos nije dovoljan ni da pokrije isplatu penzija za samo jedan mjesec.
Fiskalno neutralni efekt
Vlada FBiH poreskom reformom cilja da konačni efekt bude fiskalno neutralan, tj. da pad prihoda zbog niže stope doprinosa bude nadoknađen iz drugih izvora. Očekivala je da bi potencijalno kratkoročno žrtvovanje manjeg dijela prihoda vremenom bilo nadoknađeno kroz rast zaposlenosti i plata.
''Činjenica je da posljednjih godina javni prihodi kontinuirano rastu i da je svaka nova godina rekordna. U odnosu na 2018. godinu - kada su zakoni upućeni u parlamentarnu proceduru - ukupan prihod od doprinosa i direktnih poreza se povećao sa 4,48 milijardi na 5,65 milijardi KM, odnosno za 1,17 milijardi KM'', navodi se u analizi.
S druge strane rastu i izdaci Budžeta FBiH te je tako između ostalog Vlada FBiH na sebe preuzela finansiranje novih obaveza poput isplate dječjeg doplatka, naknada za roditelje njegovatelje, medicinski potpomognute oplodnje itd.
''Međutim, vlast bi jedan dio rasta prihoda zasigurno mogla iskoristiti za smanjenje poreskog opterećenja rada, bez ugrožavanja likvidnosti. U vrijeme kontinuiranog rasta javnih prihoda stoga jednostavno više nema smisla bezuslovno se držati principa fiskalno neutralnog efekta. Krajnje je vrijeme da se barem jedan dio tih prihoda vrati privredi'', zaključuje se u analizi.
