.webp){kind=icon}
Minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine nije dovoljna ni za pokrivanje trećine prosječne potrošačke korpe. Stoga Savez samostalnih sindikata u BiH već odavno traži usvajanje Zakona o minimalnoj plati u FBiH kojim bi se minimalna plata podigla na 1.000 KM.
"Sindikati neće odustati od borbe da bude usvojen Zakon o minimalnoj plati kojim će ona biti definisana u iznosu 1.000 KM. Svjesni smo da ova plata nije dostatna, ali bi bila od pomoći desetinama hiljada radnika, čija je plata 596 KM'', kazali su iz Sindikata.
Optimistične najave ima federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, koji je kazao da će od 1. januara 2024. godine minimalna plata u FBiH iznositi 1.000 KM.
"Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH počinje primjenu velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto, što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svima ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bismo postali vrlo atraktivni za strana ulaganja", rekao je ministar na međunarodnoj konferenciji ''CORE Days 2023: Growing Smart and Green - Local, Regional, European''.
Pročitaj više: Poreska reforma između rasterećenja privrede i budžetskih prihoda
Muhović: Nova Vlada FBiH će imati priliku za hrabrije fiskalne reforme
Đavo u detaljima: Fiskalna reforma kao veliki test za novu vlast
S druge strane poslodavci smatraju da je ovakvo rješenje neodrživo bez usvajanja seta fiskalnih zakona.
''Ukoliko zaista ne dođe do proširenja osnovice i smanjenja stopa, plata od 1.000 KM je nešto što bi sasvim sigurno bilo pogubno za bh. ekonomiju. Ja sam sasvim siguran da bi najmanje 50-60 hiljada radnika ostalo bez posla i mislim da to nikom nije u interesu, ni Vladi, ni poslodavcima, ni radnicima'', rekao je za Bloomberg Adria TV Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Dodao je da bi usvajanje seta fiskalnih zakona kojima bi se pokušale sanirati neke negativne posljedice nešto što bi moglo proći i iza čega bi poslodavci mogli stajati.
Iz Vlade FBiH su rekli da radna grupa već nekoliko mjeseci radi na setu zakona iz fiskalne reforme i da bi u ponedjeljak trebala biti završna sesija da bi se uobličili prijedlozi.
''Rješenja su uglavnom završena i radi se na tehničkim detaljima'', rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.
Rješenja su uglavnom završena, kaže Nikšić/Fena
Naveo je da će uslijediti sastanci s poslodavcima i sindikatom, predstavnicima Saveza općina i gradova i drugima, te da se nada da će set zakona biti do kraja ovog mjeseca upućen u parlamentarnu proceduru.
"Trenutno u FBiH imate minimalnu platu koja je oko 600 KM i imate stope doprinosa koje iznose 41,5 posto. Na ovo imate i neoporezive naknade koje se i dalje isplaćuju u značajnim iznosima upravo zato jer su neoporezive. Zakon predviđa proširenje poreske osnovice tako da bi i ovaj neoporezivi dio ulazio u osnovicu, a stope doprinosa bi se trebale spustiti na 28 posto, što bi na kraju doprinijelo i rastu plate", pojasnio je Smailbegović.
Međutim, na kraju konačnu odluku ipak donosi Parlament FBiH. I prethodni saziv Vlade FBiH je u parlamentarnu proceduru uputio set fiskalnih zakona koji nikada nisu došli na dnevni red.
''Bez rješenja u parlamentu, bez usvajanja zakonskih rješenja, Vlada ne može praviti nikakvu konkretnu reformu. Dakle, to su stvari koje nam predstoje i tiču se zakona o porezu na dohodak i doprinosima, tiču se minimalne plate, kao i onoga što cijenimo veoma važnim, a to je pitanje uvođenja online fiskalizacije, da spriječimo sivu ekonomiju'', rekao je Nikšić.
