Minimalna plata i direktne ekonomske posljedice

Minimalna plata u Federaciji BiH povećana je na 1.000 KM, reakcije na ovu odluku se ne smiruju. Dok radnici ovo vide kao korak ka boljim uslovima života, poslodavci i ekonomisti upozoravaju na moguće negativne posljedice. Ono što posebno zabrinjava su ekonomske posljedice koje ne isključuju masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaće privrede, poskupljenja usluga i proizvoda, gubitak stranih investitora, kao i dodatan pritisak na već preopterećenu poslovnu zajednicu. 

Ekonomisti prognoziraju rast inflacije te naglašavaju da tada plata od 1.000 KM neće biti dovoljna, kupovat će se manje proizvoda nego što se kupovalo za manji minimalac. 

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, za Bloomberg Adriju je kazao da su sasvim jasne direktne ekonomske posljedice ovakve uredbe Vlade FBiH. 

I on smatra da će ovakva odluka dovesti do gubitka radnih mjesta, smanjenih investicija i pada produktivnosti, te rasta cijena naročito uslužnih djelatnosti u kojima rad predstavlja osnovni trošak.

Narušavanje poslovne klime

Kao dugoročnu posljedicu ovakvih odluka i načina njihovog donošenja, Bećirović navodi dugoročno narušavanje poslovne klime.  

"U mnogim analizama uslova poslovanja u BiH je upravo indikator nepostojanja dugoročnog horizonta gledanja vlasti najlošije ocijenjen. Dakle, nepredvidivost poslovnog regularnog okvira i visoki troškovi pokretanja malih biznisa će smanjiti poduzetničku aktivnost, te će tržište rada usmjeriti ponovo na javni sektor, koji je od korone na ovamo postajao sve manje atraktivan, što će reducirati potencijale za realan rast ekonomije u budućnosti", kazao je Bećirović. 

Ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić nedavno je kazao da nas ne bi trebalo iznenaditi ako cijena hljeba skoči do dvije KM.   

"Neformalne informacije već idu u tom smjeru. Naglašavam hljeb, jer je socijalizacija ovog privatnog troška od kompanija problematična zato što će najviše pogoditi one najugroženije - penzionere, nezaposlene, socijalno ugrožene i slično", kazao je. 

 

U Startu Bloomberg Adria TV, ekonomista Admir Čavalić, govorio je o tome ko su najveći dobitnici i gubitnici rasta minimalne plate, te kakve efekte možemo očekivati u narednim mjesecima. "Kako bismo balansirali između povećanja minimalne plate, koja radnicima pruža veću kupovnu moć, i mogućeg pritiska na inflaciju i stabilnost cijena, postoje tri moguća rješenja. Prvo rješenje se odnosi na neku fiks mjeru koja će spustiti fiskalni teret. To može biti da se smanji nivo oporezivog, npr. sa 1.000 KM na 800 KM, 619 KM i slično, što znači da radnik na račun dobija 1.000 KM neto, međutim ne košta poslodavca 1.744 KM, nego ga košta do 1.500 KM. Drugo rješenje, odnosno mjera, fiskalne su reforme. Mora se spustiti zbirna stopa doprinosa u Federaciji na ispod 30 posto. Najviša je u Adria regiji i to je problem. Treća mjera jeste definiranje socijalnih karti. Sada je pravo vrijeme za to. Dakle, ono što moramo znati s inflacijom sada, najveći problem, pored radnika, imat će penzioneri, nezaposleni, socijalno ugroženi. Vlada mora imati paket mjera kako da pomogne ovim kategorijama". Ono što je u ovom momentu neupitno, jeste da će, u prvom valu, ova odluka Vlade FBiH, ugroziti 20.000 radnih mjesta.

  

Hadis Bajrić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adriju je kazao da će ova odluka stvoriti dodatnu barijeru ulaska na tržište rada studentima, pripravnicima, mladim ljudima i ljudima koji žele mijenjati profesiju. Mnogi će od njih preći u sivu zonu, "100 posto kovertu" uz remote režim rada, na biro ili preko granice.  

Ova odluka je također velika barijera za startupe i korak nazad u razvoju mikro poduzetništva. 

Najavljena poskupljenja

Ono što je poznato jeste da su pojedini proizvođači već počeli dizati cijene za oko 20 posto. Jedan od najvećih proizvođača hljeba i peciva - Klas kazao je da će korigirati svoje cijene.   

Negativne posljedice Vladine odluke o povećanju minimalne plate podnijet će drvoprerađivački sektor u kojem je uposleno oko 25.000 radnika, zbog čega upozoravaju da će za više od polovice kompanija troškovi porasti između 10 i 20 posto.  

Depositphotos

 

Izvozne kompanije iz drvoprerađivačke industrije upozoravaju kako bi posljedice, ako Odluka ostane na snazi, mogle biti obustava rada, štrajkovi i zaustavljanje investicija uz povećanje cijena i otpuštanja. 

Oglasili su se i iz Udruženja turističkih privrednika Bosne i Hercegovine i kazali kako podržavaju ideju povećanja zarada radnicima, ali upozoravaju da bi odluka, donesena bez konsultacija s privrednicima, mogla ozbiljno ugroziti ekonomiju. Kažu da bi se sve moglo odraziti na poslovanje i opstanak mnogih preduzeća, posebno onih u turističkom sektoru, koji se još oporavlja od pandemije. 

Udruženje upozorava da bi nagli rast minimalne plate mogao dovesti do otpuštanja radnika, smanjenja radnih sati, čak i zatvaranja mnogih poslovnih subjekata. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar