Kako će Vlada FBiH podijeliti 'neplaniranu' milijardu od doprinosa

Vlada FBiH bi na osnovu nove odluke o povećanju minimalne plate mogla prikupit milijardu KM više od doprinosa. S obzirom na to da Vlada još uvijek nije predstavila zvanični model izračuna plata i doprinosa, ali ni utroška prikupljenih sredstava, u medijima se pojavljuju razne špekulacije i pretpostavke. Prema nekim predviđanjima, ovakva odluka će značiti i povećanje plata izabranim zvaničnicima, uposlenicima u javnom sektoru, što sindikat negira, ali za očekivati je da će doći i do povećanje cijena usluga i osnovnih životnih namirnica.

Da će zastupnicima u Parlamentu FBiH plata biti povećana i za više od 900 KM, rekao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić. Objasnio je da se za državne službenike i namještenike, te za izabrane zvaničnike plate obračunavaju tako da se svake godine dogovara osnovica plate, koja se množi s koeficijentom za svako radno mjesto. 

Prema njegovom proračunu, stručnom saradniku, kao državnom službeniku, plata bi trebala biti povećana za oko 444 KM, dok će zastupnicima u Parlamentu Federacije plata biti povećana za oko 936 KM. Podsjeća da se na sve ove iznose plaćaju i dodatni doprinosi.

Hadžić kaže da je, s obzirom na to da će odlukom Vlade minimalna plata sada biti 1.000 KM u neto iznosu, da bi se to postiglo za najniže dosadašnje radno mjesto, kao što je naprimjer pomoćni radnik i nekvalificirani radnik - NK radnik, potrebno vidjeti njegov koeficijent, a to je 1,85.

Prema ovome, osnovica će iznositi 540,54 KM, jer je osnovna plata 1.000 KM, a koeficijent 1,85. (1.000/1,85).  

Platni razredi i koeficijenti za izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike

Tu nije kraj povećanjima primanja jer će, kako navodi Hadžić, biti povećani i izdaci za topli obrok i regres. 

"Pored ovoga, sve osobe na koje se odnosi ovaj zakon imat će pravo na povećani topli obrok (jedan posto od prosječne plate u Federaciji BiH), koja će biti također povećana zbog rasta minimalne plate. Ne bih se iznenadio da prosječna plata bude povećana odmah u rangu od 1.500 do 1.700 KM. Dalje, izdaci za regres će također biti povećani, jer on iznosi 50 posto prosječne plate", ukazao je Hadžić. 

Podsjetimo, u ranijim istupima Adnan Smailbegović je kazao da će slijedom ovoga što je Hadžić elaborirao premijeru Nerminu Nikšiću, premijeru FBiH plata biti povećana za više od hiljadu KM. 

Hadžić postavlja pitanje kako će se finansirati ovi povećani izdaci i kakve će biti dugoročne posljedice na budžet Federacije BiH. 

Sindikat negira ekonomske prognoze

Međutim, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama FBiH, ne slaže se sa spomenutim povećanjem i naglašava da ove dvije kategorije nemaju nikakvu međusobnu povezanost.  

Navode kako je Sindikat pregovarao s Kolegijem Vlade Federacije BiH prije donošenja Odluke o iznosu najniže plate za 2025. godinu. Tom prilikom Sindikat je zahtijevao poštivanje odredbi Zakona o platama i naknadama u organima vlasti FBiH te Kolektivnog ugovora. 

Tokom pregovora, predstavnici Sindikata iznijeli su analize koje pokazuju rast troškova života i prosječne plate u FBiH u periodu od 2021. do 2024. godine, te su ukazali na značajne razlike u platama zaposlenika u organima uprave na državnom i federalnom nivou.

Predstavnici Sindikata s Kolegijem Vlade FBiH

 

Također, Sindikat je prenio nezadovoljstvo članova zbog rasta troškova života, niskih plata zaposlenika u organima uprave, kao i zbog neisplaćivanja jednokratne novčane pomoći. 

"Naglašavamo da izjave pojedinih ekonomista, koje povezuju osnovicu plata zaposlenika u organima uprave s minimalnom platom, nisu tačne. Osnovica za plate državnih službenika i namještenika utvrđuje se zakonom i Kolektivnim ugovorom između Vlade FBiH i reprezentativnog sindikata. Njena visina se množi s koeficijentom kako bi se odredila neto plata", navode iz Sindikata. 

Iako će se voditi pregovori o primjeni odredbi vezanih za minimalnu platu, to ne znači da će doći do linearnog povećanja plata. Korekcija najnižih primanja vršit će se kroz koeficijente, u skladu s dogovorenom osnovicom.

Meta su najugroženiji

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, na pitanje ko će platiti milijardu KM, kaže da će se sve prebaciti na teret potrošača. To će uraditi većina kompanija koja targetira bosanskohercegovačko tržište - od trgovine, pekara pa do frizera.  

"Sasvim očekivano, realno, izvjesno. Ne bi nas trebalo iznenaditi ako i cijena hljeba skoči do dvije KM. Neformalne informacije već idu u tom smjeru. Naglašavam hljeb, jer je socijalizacija ovog privatnog troška od kompanija problematična zato što će najviše pogoditi one najugroženije - penzionere, nezaposlene, socijalno ugrožene i slično", pojašnjava. 

Kada je riječ o izvoznim kompanijama, Čavalić kaže da je njima malo teže izvršiti transfer troškova. Oni posluju na inozemnim tržištima, ograničeni su ugovorima i konkurišu sa zemljama poput Srbije, Češke, Rumunije, Bugarske, gdje su cijene rada niže.  

Pitanje koje on postavlja jeste kako će se oni prilagoditi. "Logičan odgovor je kroz obustavu proizvodnje, slanje (viška) radnika na biro, izbjegavanje plaćanja neoporezivih naknada, selidbu i slično. Ne bi nas trebao iznenaditi ni rad u okviru sive ekonomije, ili 'koverte' u suprotnom smjeru - da se vraća razlika", naglašava Čavalić te dodaje da bez fiskalnih zakona ova odluka stvara date poticaje, a u ekonomiji se sve vrti oko poticaja. 

Vlada Federacije BiH će o ovome i drugim otvorenim pitanjima javnosti dati odgovore na današnjoj press konferenciji koju su zakazali.