Inflacija u BiH više nije uvozna – proizvod je domaće politike

Bosna i Hercegovina (BiH) ponovo se suočava s inflatornim pritiscima koji sve manje imaju veze s globalnim kretanjima, a sve više s vlastitim ekonomskim odlukama. I dok su ranije inflaciju u BiH uglavnom diktirale vanjske okolnosti, cijene energenata, poremećaji u lancima opskrbe, geopolitičke napetosti, 2025. godina donosi drugačiji scenarij, inflaciju od visokih 4,6 posto, koju, prema svemu sudeći, proizvodimo iznutra. Stručnjaci procjenjuju da bi poskupljenje struje moglo dodatno pogurati inflaciju za 0,4 postotna poena u četvrtom kvartalu, posebno uzimajući u obzir značaj energenata u potrošačkoj korpi. 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju upozorava da je jedan od glavnih domaćih uzroka inflacije dramatičan rast minimalne plate, koji je u oba entiteta doveo do povećanja bruto cijene rada. Taj rast direktno podiže cijene usluga i određenih domaćih proizvoda, dok se indirektno prelijeva i na ostale sektore. Uz to, lokalne zajednice, posebno manje razvijeni kantoni i općine, povećale su cijene komunalnih usluga, dodatno opterećujući kućne budžete građana. 

Ali to nije sve. Inflaciju dodatno podgrijava povećana potrošnja građana, potaknuta upravo većim primanjima. Umjesto da povećanje plata ublaži inflaciju, ono je kroz rast potražnje i cijena rezultiralo kontraefektom, nominalno veće plate, ali manja kupovna moć. 

Dodamo li tome najave poskupljenja električne energije za domaćinstva, kao i rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, slika postaje jasna, inflacija u BiH danas je posljedica unutarnjih ekonomskih politika i nedostatka kontrole nad troškovima, a ne više isključivo vanjskih šokova. 

"Evidentno je da imamo trend rasta inflacije u BiH. Posebno od početka godine. On prelazi umjerenu, prihvatljivu stopu od dva posto i daleko je od ranijih očekivanja. Istina, krajem prošle godine i početkom ove imamo izuzetne intervencije po pitanju minimalne plate u oba bosanskohercegovačka entiteta, značajnije u FBiH, što je u RS-u bilo godinu ranije, posljedično i u Brčko distriktu. Već na početku se očekivalo da će ovo izazvati domaću inflaciju, što je historijska rijetkost, a razumijevajući da uglavnom imamo uvoznu inflaciju", govori Čavalić. 

Poskupljenja kao dodatni udar

Iako mnogi ne misle da su upravo uvećane minimalne plate dijelom krive za visoku inflaciju i izvještaji i analize Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) potvrđuju da su entitetske politike dohotka jedan od uzroka inflacije.  

Čavalić kaže da je direktno najviše primjetno kod usluga i nekih proizvoda koji zavise od domaće bruto cijene rada, a indirektno kod ostalih sektora.  

Indikativan je i rast cijena komunalnih usluga širom FBiH, što pokazuje da i u javnom sektoru, posebno kod manje razvijenih kantona i općina/gradova, postoje problemi koji se u konačnici transferiraju na krajnje potrošače. 

Na sve ovo regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) nedavno je odobrila i novo poskupljenje električne energije za domaćinstva, koje će na snagu stupiti 1. septembra.   

Čavalić je kazao da u cijeloj ovoj situaciji uopće ne ohrabruje rast cijena električne energije za fizičke osobe, a moguće uskoro i za pravne osobe kroz nove ugovore.  

Kada je riječ o samoj inflaciji, podsjeća da ona uvjetuje da se smanjuje realni dohodak stanovništva, uključujući i dohodak radnika koji možda imaju nominalno više plate, ali u realnim, tržišnim okvirima, mogu manje priuštiti za date iznose, naročito ako je nominalno samo porasla neto plata, dok su se neoporezive naknade poput toplog obroka i naknade za prijevoz smanjile ili u potpunosti ukinule. 

Inflacija svakako predstavlja izazove i iz pozicije budžetskih rashoda i inače troška javnog sektora.  

Moguć skok inflacije za dodatnih 0,4 posto

Prema riječima Damira Miljevića, stručnjaka za energetsku efikasnost, glavni razlog za poskupljenje električne energije za domaćinstva leži u tome što su troškovi proizvodnje viši od cijene po kojoj se struja trenutno isporučuje. Upozorava da bi ovo moglo izazvati dodatne socio-ekonomske probleme, posebno jer je zelena tarifa spuštena na nerealno niskih 35 kWh mjesečno. 

Miljević ističe i da će udar najviše osjetiti srednji sloj i građani koji žive u energetskom siromaštvu, uključujući vlasnike vikendica i stanova koji se rijetko koriste. Stručnjaci već sada upozoravaju da bi novi cjenovnici mogli pokrenuti domino-efekt u četvrtom kvartalu 2025. godine. 

Depositphotos

U makroekonomskom kvartalnom izvještaju analitičara Bloomberg Adrije očekivana stopa inflacije povećana je sa 2,0 na 2,5 posto, s obzirom na to da je inflacija od početka godine iznad tri posto.  

Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala pri Bloomberg Adriji, pojašnjava da je revizija napravljena prije odluke o poskupljenju električne energije. "Cijena električne energije na njemačkoj berzi (EXAA Spot Price) porasla je za 10 posto od početka godine", kaže Lukačić. 

U BiH je stavka inflacije "električna energija, plin i drugi energenti" pala za 0,3 posto u maju u odnosu na april, te bilježi pad od 2,7 posto na godišnjem nivou u prvih pet mjeseci. Maj je, dodaje, četvrti uzastopni mjesec pada ove kategorije.  

Lukačić pojašnjava da energenti nose 11 posto težine u indeksu potrošačkih cijena, te da bi povećanje cijene struje od 4,8 do 8 posto moglo u četvrtom kvartalu povećati inflaciju za dodatnih 0,4 postotna poena, uz pretpostavljeni prosjek rasta cijene od 6,4 posto. 

Osim najavljenog poskupljenja struje, građani BiH već osjećaju rast troškova i u drugim sektorima. Računi za vodu od jula su viši za gotovo šest maraka, zbog rasta cijena energenata, usluga i plata. U Sarajevu su stupile na snagu nove, više cijene javnog prijevoza, dok privatni vrtići od 1. septembra dižu cijene za oko 10 posto. Roditelji upozoravaju na gotovo stalna poskupljenja, često bez jasnog obrazloženja, ali uvijek unutar granica koje dopušta ministarstvo.

Najnoviji podaci pokazuju da su cijene u junu 2025. godine porasle za dodatnih 0,3 posto u odnosu na maj, dok je godišnji rast iznosio 4,6 posto.  

I ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra kako je drastičan rast minimalne plate pogurao cijene usluga, dok je veća potrošnja dodatno "zagrijala" inflaciju te da je riječ o očekivanom raspletu dešavanja. 

Ukupan indeks za kategoriju Hrana i bezalkoholni napici u junu se popeo na 10,8 posto. Ova stavka čini osnovu potrošačke korpe, pa i najmanji pomaci u ovom segmentu direktno pogađaju budžete domaćinstava. Sindikalna potrošačka korpa za juni 2025. godine premašila je 3.180 KM.

S druge strane, u junu je jedini vidljiv pad cijena u odnosu na prošli mjesec zabilježen u segmentima odjeće i obuće te blagi pad u cijeni hrane i bezalkoholnih napitaka. Ipak, na godišnjem nivou, odjeća i obuća i usluge prijevoza su pojeftinile. 

Strateška kontrola troškova

Prema Bećirovićevim riječima, rast plata koji je pokrenuo talas povećanja potrošnje jeste dobra vijest za ekonomsku aktivnost, ali s druge strane, bez kontrole cijena i produktivnosti, građani sve teže mogu "osjetiti" realne koristi.  

"Ako su cijene u pekari, restoranu ili na pumpi znatno više, veća plata vrlo brzo postaje iluzija. Zato je važno da uz povećanje primanja ide i strateška kontrola troškova kroz efikasnije lance nabavke i jačanje konkurencije", dodaje Bećirović. 

Stručnjaci upozoravaju da iluzija većih plata neće dugo trajati ako se istovremeno ne uvedu mjere kontrole cijena, ne jača konkurencija i ne optimiziraju javni rashodi. U suprotnom, inflacija neće biti samo privremeni poremećaj, već dugotrajan izazov koji će posebno pogoditi srednji sloj i najranjivije građane. 

Zaključuju da bez strateške kontrole troškova, jačanja konkurencije i povećanja produktivnosti, BiH riskira ulazak u začarani krug gdje nominalna povećanja plata ne znače veću kupovnu moć, već dublje džepove, ali praznije novčanike.