Rastom minimalca Vlada FBiH će prikupiti milijardu KM više od doprinosa

Vlada FBiH bi na osnovu nove odluke o povećanju minimalne plate mogla prikupit milijardu KM više od doprinosa. Prema modelu koji je napravio profesor Hadis Bajrić, kompanije će dodatno morati izdvajati 2,31 milijardu KM, radnicima će ići 1,35 milijardi KM, dok će se za doprinose dodatno izdvajati 0,96 milijardi KM. 

Prema modelu koji je razvio profesor Bajrić, u novoj godini će kompanije za doprinose izdvajati mjesečno dodatnih 80,1 milion KM, što na godišnjem nivou iznosi 960 miliona KM. Dodatni ukupni trošak plata koji će kompanija prema ovom modelu izdvajati iznosio bi 193 miliona KM mjesečno, odnosno 2,31 milijardu KM godišnje. 

Odluka o povećanju minimalne plate u Federaciji BiH danima izaziva burne reakcije. Iznesena su brojna mišljenja kako ekonomista tako i privrednika, ali i političara koji stoje na jednoj ili drugoj strani. Od 1. januara ove godine, prema odluci Vlade FBiH, minimalna neto plata u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, za razliku od dosadašnjih 619 KM. Mnogi smatraju da će zbog ovoga doći do velikog otpuštanja radnika i zatvaranja kompanija, jer neće moći zadovoljiti traženo. Ima i onih koji ovu odluku smatraju pravednom jer će se izvršiti pritisak na poslodavce da svoje radnike plaćaju dostojanstveno.

Misle i da su ovoj odluci trebale prethoditi izmjene zakona o doprinosima i porezima, jer će ovakve samo narušiti dosadašnji ne tako jak sistem. 

Mnogi su ogorčeni što Vlada FBiH nije predstavila negativne efekte ove odluke, a koji će najviše pogoditi radnike.

Vlada Federacije BiH još uvijek nije jasno pojasnila ni utjecaj ove odluke "teške" preko dvije milijarde, navode ekonomisti. 

Model izračuna plata i doprinosa, a prema lančanoj korekciji plaća

Hadis Bajrić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adriju je kazao da će ova odluka stvoriti dodatnu barijeru ulaska na tržište rada studentima, pripravnicima, mladim ljudima i ljudima koji žele mijenjati profesiju. Mnogi će od njih preći u sivu zonu, "100 posto kovertu" uz remote režim rada, na biro ili preko granice.  

Ova odluka je također velika barijera za startupe i korak nazad u razvoju mikro poduzetništva. 

Profesor je ponudio model koji predviđa lančanu korekciju plata ispod i iznad postavljenog minimalca od 1.000 KM.

Prema njegovom mišljenju, sasvim je očekivana lančana korekcija plata. Razlog je vrlo logičan, ako pripravniku ili nekvalifikovanom radniku, radniku na obuci, koji je do sada primao platu npr. 800 KM, sada date platu od 1.000 KM, onom koji je prije ove odluke imao platu 1.000 KM, sada ćete morati podići na 1.200 KM, a onome koji je imao 1.200 na 1.400 KM, itd. Što bi bilo odlično, naglašava prof. Bajrić, ali pitanje je ko će to moći ispratiti.

Predloženi model, kako pojašnjava, napravljen je prema podacima o distribuciji radnika po platnim razredima, koji datira iz juna 2023. godine, a na osnovu odgovora na poslaničko pitanje Admira Čavalića, zastupnika u Federalnom parlamentu. 

Broj radnika s isplaćenim platama u FBiH / Vlada FBiH

 

"Podaci nisu njaktuelniji, ali to je jedino što je široj javnosti dostupno, pa dok Vlada ne ponudi svoje analize i najaktulenije podatke, koristit ćemo ono što imamo. Broj radnika prema korištenom izvoru, a uzeti su podaci za juni 2023., za 45 hiljada je manji nego trenutno, uz pretpostavku da se distribucija broja radnika po platnim razredima u određenoj mjeri promijenila naviše, može se reći da se ove dvije aproksimacije neutrališu te da će model dati dobre rezultate.", kaže prof. Bajrić. 

Tabela 1. - Obračun plata i doprinosa u FBiH za juni 2023. kao referentnu tačku za obračun povećanja izdvajanja za plate i doprinose

 

Naglašava da je kalkulacija urađena uz pretpostavku da je neto plata prosjek platnog razreda, što je korektna pretpostavka. Za posljednji platni razred, tj. platni razred iznad 2.500 KM, usvojeno je da ima prosječnu platu od 3.000 KM, ovo je konzervativna pretpostavka, ali nije ključna jer ovaj razred i najmanje utječe na postavljeni model.

 
Tabela 2. - kalkulacija pod pretpostavkom da se će odluka dovesti do lančane i linearne korekcije svih plata

 

Najvažnija pretpostavka u razvijenom modelu je kako će se minimalna plata od 1.000 KM odraziti na korekciju ostalih plata. Model kreće od pretpostavke da će se razlika između stare i usvojene minimalne plate prenijeti i na sve ostale platne razrede, pa čak i one ispod 1.000 KM.

"To znači ako ste imali radnika kojem ste davali platu 800 KM, a sad dajete 1.000 KM, onom koji je imao 1.000 KM sad ćete morati dati 1.200 KM. Jasno je i da se lančana reakcija korekcije plata neće desiti u svim kompanijama, npr. onim koje već imaju plate iznad 1.000 KM, niti će se desiti proporcionalno kroz sve platne razrede. Zbog ovoga se uvodi i procjena postotka plata obuhvaćenih ovom odlukom", kaže prof. Bajrić.

Napominje da model kreće od činjenice da će sve plate iz najnižeg razreda biti podignute na 1.000 KM, stoga ovaj razred ima koeficijent 100 posto. Za drugi platni razred se predviđa prosječna plata od 1.062 KM, a dobije se pod pretpostavkom da će 80 posto radnika iz ovog razreda imati platu 1.077,50 KM, dok će preostalih 20 posto imati minimalac od 1.000 KM.

Za treći platni razred se predviđa prosječna plata od 1.167,70 KM, a dobije se pod pretpostavkom da će 60 posto radnika iz ovog razreda imati platu 1.279,50 KM, dok će preostalih 40 posto imati zagarantovani minimalac od 1.000 KM. Ista logika je primijenjena i za projekciju plaća svih ostalih razreda, objašnjava prof. Bajrić. Također naglašava i da će za usklađivanje plata u kompanijama biti potrebno minimalno šest mjeseci i da ovi efekti neće biti vidljivi odmah u februaru.

Tabela 3. Korigovane plate i platni razredi prema razvijenom modelu

 

Država u banani ili "banana" država

Umjesto jasne i argumentirane analize, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je kazao da onaj kome je plata od 1.000 KM prepreka, treba investirati u "banana" države.  

Tvrdi da su stope poreza na dobit u FBiH među najnižima u Evropi te da više od pet milijardi KM dobiti kompanija radnici skoro nikako nisu osjetili, čak i onda kada je Vlada FBiH omogućila poslodavcima da isplate neoporezovane dodatke radnicima. 

Vlada FBiH je ranije objavila kako će pomoći privrednicima da osiguraju isplatu povećane minimalne plate. Predvidjeli su program subvencioniranja iz budžeta Federacije BiH, čije usvajanje se očekuje u narednih nekoliko dana, a sve kako bi se prevazišli potencijalni problemi za obrtnike i mala preduzeća. 

Nermin Nikšić u sredini (Vlada FBiH)

 

Kako je pojašnjeno, obrtnicima i malim poduzećima Vlada FBiH će uplaćivati subvencije za doprinose, a kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena uslijed povećanja minimalne plate i primanja. 

Najveći teret ove odluke, jasno je, past će na kompanije koje osciliraju oko pozitivne nule. To su kompanije koje nemaju gotovo nikakav doprinos u više od 5 milijardi dobiti. Visoko profitabilne kompanije, one koje prave plus od 5 milijardi KM, uglavnom su iznad ove odluke. 

Moguć porast neto plate od 874 miliona KM

Potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović kazao je da obrtnici ili mali biznisi nemaju razloga za paniku i bojazan u vezi sa svojim poslovanjem.  

"Jedini koji su eventualno ugroženi su proizvođači koverti. Bit će znatno smanjena njihova potrošnja", kazao je. 

Profesor i ekonomista Anto Domazet za Klix.ba je kazao da nismo banana država, ali da ne trebamo biti ni poreski raj. Smatra da je odluka o povećanju minimalne plate sa 619 na 1.000 KM neto dobra, da prekida tehnički pristup izračunu minimalne plate, koji je dovodio do toga da je njene korisnike sveo na prekarijat. Njom se, kako je kazao, uvodi tračak socijalne pravde, ali to je tek početak.  

Smatra da bez dubokih reformi nema boljeg života u BiH.  

"Ni u Njemačkoj se ne živi dobro s jednom prosječnom platom, a kamoli s minimalnom, treba više zaposlenih u domaćinstvu, treba više rada, potreban je rast produktivnosti da bi sve plate brže rasle. Minimalna plata od 1.000 KM je politička odluka, Vlada i postoji da donosi političke odluke u ekonomiji. Ipak, te političke odluke imaju ekonomsko-socijalne posljedice i njima se ostvaruje odgovarajuća distribucija tereta povećanja tih plata", navodi.

Država bi dobila 688 miliona KM u vidu poreza i doprinosa na povećanu minimalnu platu, a za poslovni sektor Domazet kaže da će u suštini njegov ekonomski najslabiji dio podnijet teret navedenih dobitaka u iznosu od 1.562 miliona KM, distribucija tih tereta se vrši prema broju radnika koji će primati minimalnu platu. 

Sindikati na strani radnika, poslodavci po strani

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, smatra da je odluka o povećanju minimalne plate donesena ishitreno, bez adekvatnih analiza i konsultacija s ESV-om, i upozorio je na dugoročne posljedice. 

"Ovako ishitreni potezi mogu nas koštati deset godina ekonomskih problema. Konsultacije s ESV-om su ključne kako bi se postigao balans između interesa radnika i poslodavaca. Iako ESV nema obavezujući karakter, to je tijelo koje bi trebalo pružiti stručne temelje za odluke poput ove", istakao je Smailbegović. 

Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, pozdravio je odluku vlade kao korak ka zaštiti radnika, ali je upozorio na nedostatak strategije i komunikacije sa socijalnim partnerima. 

"Sindikat od 2020. godine zagovara povećanje minimalne plate na 750 KM uz dodatke, što bi činilo ukupno 1.000 KM. Međutim, dosadašnje vlade nisu imale sluha za naše prijedloge. Ova odluka je, iako zakasnjela, važan korak, ali mora biti održiva", kazao je Bektić. 

Podsjetio je da je sindikat primarno fokusiran na zaštitu prava radnika, ali i na očuvanje radnih mjesta. "Razumijemo ekonomsku situaciju, ali nećemo prihvatiti da se teret prebacuje isključivo na radnike. Vlada mora rasteretiti privredu i naći balans", dodao je. 

I Grupa malih biznisa je nezadovoljna, uputila je zahtjev Vladi FBiH i Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u kojem naglašavaju da odluka ugrožava opstanak velikog broja firmi i radnih mjesta. Smatraju da će povećanje od 61,5 posto rezultirati povećanjem i ostalih plata u kompanijama, što će ujedno značiti i znatno veća davanja na doprinose, odnosno punjenje budžeta, a opet na teret poslodavaca. 

 

Izmjena seta fiskalnih zakona

Ekonomsti upozoravaju na nužnost izmjena i smanjenja opterećenja na plate. 

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, kaže da je to moguće tako da se zbirna stopa doprinosa spusti sa 41,5 posto na ispod 30 posto, kako su ranije najavljivali i ministri ove vlade.  

"Pitanje je šta će se desiti od 1. februara naredne godine, kada efektivno ova odluka u praksi stupa na snagu u smislu isplata plata. Pitanje je ko će akumulirati taj trošak, gdje će se prebaciti taj trošak, hoće li biti posljedica, hoće li biti otpuštanja. Neke procjene govore o 20, 30 do 50 hiljada radnika."

Ekonomista Faruk Hadžić napomenuo je da će povećanje neto plate značiti i povećanje doprinosa sa 440 na 744 KM. Shodno tome, kako je ukazao, minimalna bruto plata će biti povećana sa 1.059 na 1.744 KM, što je povećanje od 685 KM. 

"To je nešto u vezi sa čim se svi slažu i u vezi sa čim nema sukoba, što podržavaju i poslodavci i sindikat i ekonomski stručnjaci i to je jedini pravi način. Odluka kakva je sada donesena, bez fiskalne reforme, bez umanjenja opterećenja za poslodavce, bez jasne vizije kako omogućiti onima koji nisu u stanju isplatiti toliku platu da nastave poslovanje, potpuno je promašena, pogrešna mjera koja će dovesti do jako negativnih efekata. Neki radnici će dobiti više plate, međutim, cijene će porasti, troškovi života će porasti i mnogi radnici mogu ostati bez posla", kaže Gavran. 

Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak, kaže da ovaj potez Vlade nije utemeljen na činjenicama. 

"Politika se ne vodi na bazi dokaza i činjenica, nego na bazi mišljenja. Pa tako i ova odluka nije dobro promišljena, jer morala je biti dio ukupnog fiskalnog i finansijskog paketa, kojeg nema. Tako će ova izolovana mjera morati imati negativne efekte u smislu povećanja cijena, poticanja crne i sive ekonomije, smanjivanja zaposlenosti - ne samo otpuštanja, nego i podjele radnih mjesta, pretvaranja ugovora o radu u ugovore o djelu itd, kao što će biti i firmi, posebice u javnom sektoru, koje neće biti u mogućnosti isplatiti ova sredstva. Ako je firma u privatnom sektoru, za nju se zna, a ako je u javnom sektoru, ona će nastaviti kao da ova mjera ne postoji, što znači da će dolaziti do akumuliranja javnog duga. Sve u svemu, ova mjera neće puno pomoći onima kojima treba pomoći, ali će napraviti štetu onima kojima ne treba napraviti", kaže Domljan. 

Bivši ministar finansija Kantona Sarajevo Davor Čičić, koji je gotovo dva desetljeća proveo u realnom sektoru i vodio jednu od najvećih proizvodnih kompanija u stranom vlasništvu u BiH, smatra da je povećanje minimalne plate važan korak ka stabilnijem društvu, ali i da Vlada FBiH mora ispuniti obećanja o smanjenju doprinosa kako bi olakšala poslovanje, posebno malim i srednjim poduzećima.  

"Zadovoljan radnik je jedini zdrav temelj jedne uspješne firme i društva u cjelini", kazao je. 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar