Medijalna plata oko 1.350 KM: Zašto je ovaj pokazatelj realniji od prosječne zarade?

Dok prosječna neto plata u Federaciji BiH trenutno iznosi oko 1.650 KM, procjene pokazuju da je medijalna neto plata krajem 2025. godine bila znatno niža i iznosila oko 1.350 KM. Upravo ta razlika otvara pitanje koliko prosječna plata zaista odražava stvarno stanje na tržištu rada.

Ekonomista Admir Čavalić objavio je podatke do kojih je došao na osnovu informacija Porezne uprave FBiH o platnim razredima u Federaciji BiH. On navodi da, prema analizi više od 400.000 evidentiranih plata, procjena pokazuje da je medijalna neto plata krajem 2025. godine iznosila oko 1.350 KM, odnosno da se kreće u rasponu od 1.000 do 1.500 KM.

Kako navodi najveći broj zaposlenih u Federaciji BiH, gotovo 200.000 radnika, prima neto platu između 1.000 i 1.500 KM.

Šta je medijalna plata?

Za razliku od prosječne plate, koja se dobija kada se saberu sve plate i podijele s brojem zaposlenih, medijalna plata predstavlja iznos koji radnike dijeli na dvije jednake grupe. To znači da polovina zaposlenih prima manje od tog  određenog iznosa, a druga polovina više.

Zbog toga se medijalna plata smatra preciznijim pokazateljem stvarnog stanja na tržištu rada, posebno u zemljama gdje postoje značajne razlike između nižih i viših primanja.

Bloomberg Adria

U razgovoru za Bloomberg Adriju, Čavalić ističe da je medijalna plata „daleko realniji i precizniji pokazatelj u odnosu na prosječnu platu“, jer jasno pokazuje gdje se nalazi sredina raspodjele primanja.

"Pokazuje da 50 posto radnika zarađuje ispod jednog nivoa, a 50 posto iznad njega", objasnio je, dodavši da zato daje mnogo bolju sliku stvarnog stanja nego prosječna plata.

Kao razlog zašto ovaj pokazatelj nije dio zvanične statistike, navodi se da ne postoji jasan institucionalni ili politički interes za njegovo redovno objavljivanje, iako medijalna plata realnije odražava raspodjelu dohotka na tržištu rada. Zbog toga se, slično kao i kod potrošačke korpe, oslanja na nezvanične kalkulacije.

Medijalna plata, kako se ističe, jasno pokazuje i razlike između javnog i privatnog sektora, pri čemu se ujedno izbjegava i detaljnije zvanično razvrstavanje zaposlenih po ovim kategorijama.

Nedostaje zvanična statistika

Čavalić navodi da je u više navrata predlagao Federalnom zavodu za statistiku da počne voditi i objavljivati podatke o medijalnoj plati, ali da takva evidencija još ne postoji.

Nažalost, dodaje, Federalni zavod za statistiku ne vodi evidenciju o medijalnoj plati, pa je sam, procjenu izveo na osnovu dostupnih podataka Porezne uprave FBiH. Smatra da bi upravo Zavod trebao objavljivati ove podatke, kao što objavljuje prosječnu platu. U susjednoj Hrvatskoj, pojašnjava za naš medij, to se radi bez ikakvih problema i riječ je o relativno jednostavnom statističkom izračunu.

Posebno zanimljivim smatra podatke koji bi pokazali razliku između plata u javnom i privatnom sektoru.

Prema njegovoj procjeni, više plate u javnom sektoru značajno utiču na rast prosječne plate, stvarajući svojevrsnu statističku distorziju.

"Moja procjena da upravo plate u javnom sektoru- te visoke, prave tu distorziju u izračunu prosječne plate zbvog toga je medijalna plata daleko realnija. U bh. okvirima je procjena, pretpostavka da u privatnom realnom sektoru većina je radnika koji su ispod te medijalne plate a u javnum sektoru većina radnika iznad te medijalne neto plate", ističe.

Fiskalne reforme kao prioritet

Podaci o platnim razredima, smatra Čavalić, dodatno potvrđuju potrebu za nastavkom fiskalnih reformi.

Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)

"Najveći broj radnika u FBiH, gotovo 200.000 njih, prima neto platu u rasponu od 1.000 do 1.500 KM. Upravo zbog toga su nam potrebne fiskalne reforme i zato insistiram da do kraja godine dodatno smanjimo zbirnu stopu doprinosa za još 5 posto", poručio je na svojim mrežama.

Procjena medijalne plate od oko 1.350 KM tako pokazuje da stvarna primanja velikog broja radnika u Federaciji BiH zaostaju za slikom koju daje prosječna plata, što dodatno otvara pitanja o strukturi tržišta rada, razlikama između sektora i efektima budućih ekonomskih reformi.