Žene žele veću kontrolu nad novcem i finansijsku sigurnost

Iako se o novcu u Bosni i Hercegovini još uvijek često govori tiho i s dozom nelagode, interesovanje za finansijsku edukaciju i mentorsku podršku među ženama posljednjih godina značajno raste. Upravo na toj ideji nastao je brend "Finansijski wellness", iza kojeg stoji Selma Halilović, ekonomistica, poduzetnica i mentorica koja kroz edukacije i savjetovanja pomaže ženama da razviju zdraviji odnos prema novcu i poslovanju.

U razgovoru za Bloomberg Adriju Halilović objašnjava da je koncept finansijskog wellnessa nastao iz lične potrebe da finansije prestanu biti izvor konstantnog stresa i postanu skup navika koje donose sigurnost, kontrolu i osjećaj stabilnosti.

"Briga o finansijama ne mora biti stres, nego wellness", kaže Halilović, dodajući da je upravo iz tog uvjerenja nastao njen Instagram blog, koji je kasnije prerastao u ozbiljan biznis fokusiran na finansijsko savjetovanje, edukaciju i mentorstvo žena, posebno poduzetnica.

Na početku je, kaže, tema nailazila na otpor, jer je razgovor o novcu i dalje tabu za veliki broj ljudi u BiH. Ipak, s vremenom su se počele javljati prve klijentice, žene koje imaju stabilna primanja, ali i dalje žive pod pritiskom finansijske nesigurnosti.

Danas kroz programe Finansijskog wellnessa prolaze žene koje žele bolje upravljati privatnim finansijama, ali i one koje razvijaju vlastite biznise. U posljednje dvije godine kroz njihove edukacije prošlo je više od 200 žena, najviše iz oblasti pokretanja i skaliranja biznisa.

Mali biznisi često bez jasnog finansijskog pravca

Halilović smatra da je finansijski wellness u BiH još uvijek u ranoj fazi razvoja, posebno u poređenju s razvijenijim tržištima. Iako postoji sve više interesa za finansijsku pismenost, veliki broj ljudi i dalje novac povezuje sa stidom ili osjećajem nemoći.

"Kolektivno veoma lako upadamo u victimship - ulogu u kojoj sebe posmatramo kao žrtvu okolnosti, umjesto da preuzmemo liderstvo i pogledamo kakvim smo resursima osposobljeni i kako ih na najbolji način možemo iskoristiti", navodi ona.

Selma Halilović

Posebno ističe da veliki broj malih biznisa u BiH i dalje posluje intuitivno, bez vođenja jasnih finansijskih evidencija i analize troškova. To, upozorava, često dovodi do pogrešnih poslovnih odluka, neisplativih cijena i ulaganja u proizvode ili usluge koje ne donose stvarnu zaradu.

U radu s poduzetnicama najčešće primjećuje upravo taj problem - nedostatak kontrole nad finansijama biznisa. Mnoge vlasnice malih firmi, kaže, ne znaju koliki su im stvarni troškovi, gdje gube novac niti koji proizvodi donose najveću profitabilnost.

"Ono što bih svakako voljela prenijeti poduzetnicama (a naravno i poduzetnicima), ali i svim drugim ljudima kojima je još uvijek teško investirati u neku edukaciju iako je istinski žele pohađati, jesu riječi jednog mog mentora kojima se ja vodim već nekoliko godina i kontinuirano bilježim sve bolje poslovne rezultate - 'Moraš prvo dati iz džepa u glavu, da bi ti došlo iz glave u džep.'", ističe ona.

MAPA program i zajedništvo

Kroz MAPA program, koji uključuje edukaciju, coaching i mentorstvo, Halilović nastoji ženama ponuditi ne samo znanje nego i zajednicu podrške. Upravo taj osjećaj zajedništva smatra jednim od ključnih razloga zbog kojih žene ostvaruju bolje poslovne rezultate.

"Mnogo mi je važno da im ne prenesem samo svijest o važnosti teme finansija u biznisu, nego i da im upravljanje finansijama i biznisom učinim jednostavnim, razumljivim i lako primjenjivim, kako bi mogle samostalno dalje raditi na njegovom razvoju", ističe ona.

Ženama treba prostor u kojem će se osjećati viđeno, shvaćeno i podržano, kaže ona, dodajući da mnoge poduzetnice prvi put upravo kroz takve programe otvoreno govore o svojim ambicijama i poslovnim ciljevima.

Govoreći o preprekama za pokretanje biznisa u BiH, Halilović smatra da problem nisu samo niske plate i ekonomska nesigurnost, nego i odnos prema znanju i edukaciji.

Zbog toga u svoje programe uključuje i stručnjake iz drugih oblasti, psihologe, psihoterapeute i marketinške eksperte, kako bi poduzetnicama pružili širu podršku u razvoju biznisa.

"Tržište je nemilosrdno i ne zanima ga s koliko ste ljubavi pokrenuli svoj biznis, nego samo koliko ćete biti vješti u plovidbi biznis morem", pojašnjava.

Generacijski jaz odnosa prema novcu

Sagovornica primjećuje i jasne generacijske razlike u odnosu prema novcu. Starije generacije, oblikovane ekonomskim krizama i nesigurnostima, mnogo više cijene stabilnost i sigurnost, dok mlađe žene češće biraju fleksibilnost, slobodu i poduzetništvo.

Selma pojašnjava da je način na koji se odnosimo prema novcu direktno povezan s okolnostima u kojima smo učili o novcu već u ranom djetinjstvu, ali i kasnije kroz život.

"Dakle, jasno je da te razlike postoje i da mlađe generacije novcu pristupaju dosta ležernije i s većim osjećajem izbora i kontrole nad finansijama. Mi svoje finansijske, kao i druge odluke, donosimo i iz svojih vrijednosti", kaže.

Ipak, dodaje da i dalje postoji naslijeđeni strah od rizika, posebno među ljudima koji su odrastali u društvu obilježenom ekonomskim krizama i neizvjesnošću.

Na pitanje šta bi bio prvi korak za građane BiH koji žele unaprijediti finansije ili pokrenuti vlastiti biznis, odgovara da poduzetništvo uglavnom ne pokreću ljudi koji imaju novac.

Na poduzetništvo se ne odlučuju ljudi koji imaju novac, nego oni koji žele živjeti viziju života koja nije moguća ni na jedan drugi način, ističe ona, dodajući da formalno obrazovanje ne može biti kraj procesa učenja, posebno za ljude koji ulaze u poduzetništvo.

Prema njenim riječima, prvi korak je prepoznati problem koji možemo riješiti drugima, procijeniti koliko je taj problem ljudima važan i napraviti konkretan plan realizacije ideje.

"Poduzetništvo je neizvjesna igra, puna nepredvidivosti, ali je divna. I svakako da je poduzetnički put jedan od najzanimljivijih, ali i najbrže isplativih puteva do finansijskog wellnessa.", zaključuje Halilović.