Dok se 8. mart tradicionalno obilježava cvijećem i poklonima, žene u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i širom svijeta žele više od simboličnih poklona, one žele jednake prilike za stvaranje, razvoj i ekonomski doprinos društvu. Poduzetništvo je jedan od ključnih načina na koji žene mogu ostvariti svoju ekonomsku nezavisnost, ali prepreke s kojima se suočavaju i dalje su značajne. Prema empirijskom istraživanju fondacije Impakt, žene čine 39,9 posto novih poduzetnika u BiH, što je u skladu s globalnim trendovima gdje one čine otprilike trećinu ukupnog broja poduzetnika. Ipak, u razvijenim zemljama rodne razlike u poduzetništvu su manje izražene.
Prema dosadašnjim istraživanjima, spol igra značajnu ulogu u poduzetništvu, utječući na pristup prilikama, finansiranju, mrežama i percepcijama društva. Dok i muškarci i žene doprinose poduzetničkom ambijentu, izazovi i prednosti temeljeni na spolu oblikuju njihova iskustva na različite načine.
Muškarci tradicionalno dominiraju poduzetničkim prostorom, posebno u brzorastućim industrijama poput tehnologije i finansija.
Depositphotos
Broj žena poduzetnica na globalnom nivou je sve veći, ali su više koncentrirane u sektorima kao što su maloprodaja, obrazovanje i zdravstvo. Studije pokazuju da žene poduzetnice dobivaju manje sredstava rizičnog kapitala od muškaraca. Investitori mogu imati nesvjesne predrasude koje favoriziraju startupe koje vode muškarci.
Žene i oprez
Kompanije koje vode žene često se više oslanjaju na ličnu štednju/vlastita sredstva i mikrofinansiranje. Muškarci općenito imaju širi pristup poslovnim mrežama na visokom nivou, što im daje prednost u osiguravanju ulagača i strateških partnerstava. Žene poduzetnice mogu se suočiti s preprekama u pristupu mentorstvu i poslovnim vezama, iako su grupe fokusirane primarno na umrežavanje žena u porastu.
Društvena očekivanja često stavljaju više porodičnih odgovornosti na žene, što može utjecati na njihovu sposobnost da posvete vrijeme poslovnom rastu. Od muškaraca se u mnogim kulturama očekuje da se usredotoče na karijeru i finansijski uspjeh, što utječe na njihove poduzetničke motivacije.
Istraživanja pokazuju da su muškarci skloni preuzimanju većeg finansijskog rizika u poduzetništvu, dok žene često imaju oprezniji, održiviji pristup.
Žene poduzetnice ističu saradnju, inkluzivnost i društveni utjecaj više od svojih muških kolega. Također, istraživanja pokazuju da se potporne skupine razlikuju između žena i muškaraca, muškarci obično navode eksterne savjetnike kao što su pravnici i računovođe kao najvažniju podršku, a suprugu na drugom mjestu, dok žene prvo navode svog supruga, zatim bliske prijatelje pa tek onda poslovne saradnike.
Sumirano gledano, poduzetnički ambijent se mijenja, sa sve više žena koje ruše prepreke i izazivaju tradicionalne rodne norme i stereotipe.
Faktori utjecaja
Poduzetništvo ne postoji izolirano, ono je duboko oblikovano kulturom, društvom i faktorima vanjske okoline. Na uspjeh, strategije, pa čak i način razmišljanja poduzetnika utječu kulturne norme, ekonomski uslovi i poslovni sistemi u kojima posluju.
Kada se govori o poduzetnicima, vrlo često se spominju muškarci, dok su žene u znatno manjoj mjeri percipirane kao poduzetnice. Međutim, nalazi Impaktovog istraživanja ukazuju na to da su žene vrlo prisutne u poduzetničkoj zajednici te da dominacija muškaraca u populaciji, barem novih poduzetnika u BiH, nije izražena u tolikoj mjeri.
Naime, tri od pet osoba koje su ispunile upitnik su muškarci 59,9 posto, dok su dvije od pet osoba koje su im odgovorile na upitnik bile žene 39,8 posto.
Da ovaj opaženi trend nije slučajan, pokazuju i podaci iz Situacione analize položaja i potreba mladih poduzetnika u BiH iz 2022. godine. U ovom istraživanju mlade vlasnike biznisa je činilo 38,8 posto žena i 60,2 posto muškaraca.
Spolna struktura poduzetnika u svijetu pokazuje različite trendove ovisno o tome o kojoj državi govorimo.
Generalno gledano, prema podacima Svjetske banke, oko jedne trećine svih poduzetnika čine žene i dvije trećine muškarci. Spolne razlike su najviše vidljive u zemljama Afrike i nerazvijenim zemljama, dok su ove razlike najmanje vidljive u razvijenim zemljama.
Slična je situacija i u Srbiji, gdje su u 2023. godini od ukupnog broja vlasnika biznisa trećina bile žene, 31,2 posto.
Nedovoljno promoviranje
Upravo prema podacima Svjetske banke (2019), ženama u BiH treba u prosjeku 80 dana da otvore kompaniju, što našu zemlju svrstava na 6. poziciju ekonomija u svijetu po broju dana potrebnih za otvaranje kompanije. Podaci UN Women (2021) pokazuju da žene posjeduju manje od trećine biznisa u BiH – 27,3 posto u Republici Srpskoj i oko 27 posto u Federaciji BiH.
Istraživanje pokazuje da i šira javnost i profesionalci smatraju da se o poduzetništvu u BiH ne govori dovoljno, 68 posto u 2019., 64 posto u 2024. Također, većina ispitanika, njih 74 posto u 2019., i 78 posto u 2024. slaže se da se žene rjeđe odlučuju na poduzetništvo.
Međutim, percepcija ograničenog finansiranja za ženske startupe raste s 29 posto u 2019. na 42 posto u 2024., što može ukazivati na manjak prilika ili rodnu pristranost investitora. Istovremeno, broj kompanija koje podržavaju žene poduzetnice blago je porastao s 50 posto na 54 posto.
I nedavno istraživanje "Žene u poslovnom svijetu", koje su proveli Deloitte BiH i MojPosao.ba u 2019. i 2024. godini pokazuje i pomake u prepoznavanju sposobnosti žena na rukovodećim pozicijama, ali i razlike u percepciji uloga žena i muškaraca u profesionalnim krugovima.
U BiH i dalje ostaju značajni izazovi koje žene moraju prevazići kako bi ostvarile jednak pristup rukovodećim pozicijama, pravičnim platama i boljem profesionalnom prepoznavanju.
Fleksibilnost u radu i mogućnost usklađivanja profesionalnih i privatnih obaveza ključni su za unapređenje položaja žena u poslovnom okruženju.
Više od 85 posto ispitanika smatra da žene često nailaze na pitanja o planiranju porodice tokom razgovora za posao, što otežava njihov profesionalni napredak. Ovi izazovi često dovode do odgađanja odluka o ulasku u poslovni svijet, dok fleksibilni radni uslovi i podrška u vidu programa za balans između posla i privatnog života mogu predstavljati značajan faktor u smanjenju tih barijera.
Od podataka do konkretnih poteza
Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Kolektiv d.o.o. - MojPosao.ba, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe značaj prikupljanja podataka o jednakosti na tržištu rada.
"Za našu kompaniju je izuzetno važno što sada napokon imamo ovakve podatke. Kada smo 2019. radili istraživanje, nismo dovoljno radili na njihovoj publikaciji i dijeljenju informacija, što je ključno za bilo kakvu promjenu. Ako želimo napredak, moramo početi mjeriti stvari. Veliki je korak to što sada znamo stavove javnosti i poslodavaca u vezi s razlikama u platama, diskriminacijom u zapošljavanju i općom ravnopravnošću spolova. Tek kada imamo početnu bazu podataka, možemo raditi na konkretnim promjenama", pojasnila je Mehić.
Prema podacima istraživanja, čak 86 posto ispitanika smatra da bi žene trebale biti prisutne u rukovodećim ulogama, dok 67 posto smatra da je potrebno dodatno ohrabrenje za žene kako bi preuzele te pozicije.
Iako žene pokazuju izuzetne sposobnosti u suočavanju s poslovnim izazovima, 66 posto ispitanika smatra da su one, čak i na istim pozicijama kao muškarci, manje plaćene. Također, 87 posto ispitanika smatra da žene ulažu veće napore kako bi dokazale svoje sposobnosti u poslovnoj hijerarhiji.
Svjetski ekonomski forum je u Izvještaju o rodnom jazu za 2023. godinu rangirao našu državu na 86. mjesto od 146 zemalja, pri čemu značajno zaostaje za državama regije. U evropskom okviru, BiH se nalazi na 31. poziciji od 36 analiziranih zemalja. Posebno zabrinjava podatak da država ima najniži nivo rodnog pariteta u ekonomskom učešću i mogućnostima u Evropi, zauzimajući tek 112. mjesto na globalnom nivou.
Mehić je dodala da su promjene u poslovnoj zajednici vidljive, ali postepene. "Ti pomaci rezultat su različitih faktora, od nedostatka radne snage do individualnih napora pojedinih žena. Međutim, zajedničkim aktivnostima i ciljanim mjerama možemo mijenjati narativ i podizati svijest o ovim pitanjima".
Međunarodni dan žena - 8. mart mnogima simbolizira dan kada se ženama poklanjaju cvijeće i sitni darovi, međutim on bi trebao biti i podsjetnik na potrebu za jednakim ekonomskim prilikama. Žene ne traže samo čestitke, one traže prostor za djelovanje, šansu za stvaranje i mogućnost da same oblikuju svoju budućnost. Omogućavanje ravnopravnijeg poslovnog okruženja ne samo da će osnažiti žene, već će i značajno doprinijeti ukupnom ekonomskom razvoju zemlje.
.webp){kind=icon}
