AI kao paravan za otpuštanja: Dolazi li globalni trend u BiH

Dok velike tehnološke kompanije širom svijeta sve češće najavljuju otpuštanja uz pozivanje na umjetnu inteligenciju (AI), fenomen poznat kao "AI washing" postaje nova tema rasprave u poslovnoj javnosti. Riječ je o praksi u kojoj kompanije koriste AI kao narativ za povećanje efikasnosti, ali i kao opravdanje za smanjenje broja zaposlenih, često i prije nego što su stvarni efekti tehnologije uopće vidljivi.

U globalnom kontekstu, ovaj trend posebno je izražen u IT industriji i velikim tehnološkim kompanijama koje prolaze kroz fazu restrukturiranja nakon perioda ubrzanog rasta.

Najave o "optimizaciji uz pomoć AI-ja" koriste se kao signal efikasnosti, modernizacije i prilagođavanja novim tržišnim uslovima, ne samo prema investitorima, već i prema klijentima i partnerima. Takva komunikacija često ima za cilj opravdati smanjenje troškova i redefiniranje poslovnih modela, dok analitičari upozoravaju da se AI u mnogim slučajevima i dalje koristi više kao narativ i strateški okvir nego kao stvarni operativni alat koji u potpunosti zamjenjuje radnu snagu.

Prema riječima Adija Šarića, CEO kompanije Finnovate, takav model ponašanja zasad nije karakterističan za Bosnu i Hercegovinu.

"Moje mišljenje je da je ovo fenomen koji nije u praksi u BiH iz nekoliko razloga. Prvi je da AI washing koriste uglavnom velike javne tech kompanije, tj. one čije se dionice trguju na berzama. Ovakva smanjivanja radne snage obećavajući efikasnost AI solucija imaju pozitivan efekt na cijenu dionica s jedne strane,, dok omogućuju kompanijama da se vrate na nivoe prije pandemije", objašnjava Šarić.

Outsourcing model koči AI narativ u BiH

Za razliku od globalnih igrača, domaće IT kompanije uglavnom posluju kao privatni subjekti orijentirani na outsourcing, odnosno iznajmljivanje radne snage stranim klijentima. U takvom modelu poslovanja, javno najavljivanje otkaza može imati suprotan efekt.

Ipak, iako AI washing u svom izvornom obliku nije prisutan, to ne znači da će domaće tržište ostati imuno na šire promjene koje donosi umjetna inteligencija. Postoji realna mogućnost da se AI počne koristiti kao argument, ali više u marketinške svrhe nego kao stvarni razlog restrukturiranja.

"AI će imati efekt i na uredske poslove u našem privatnom sektoru i moguće je da će se AI početi koristiti kao argument da bi se stranim klijentima predstavila slika naprednih tehnologija i efikasnosti naših firmi dobavljača. Ali generalno kod naših privatnih firmi nije potrebno obrazloženje zašto se smanjuje broj radnih mjesta i AI se može koristiti više kao marketing strategija tokom toga", ističe Šarić.

Bez podataka nema ni stvarnog AI efekta

Na globalnom nivou, podaci pokazuju da kompanije koje agresivno uvode AI često istovremeno smanjuju broj zaposlenih u administrativnim funkcijama, podršci i dijelu inženjerskih funkcija. Istovremeno, otvaraju se nova radna mjesta u oblastima razvoja AI modela, upravljanja podacima i kibernetičke sigurnosti.

Međutim, ova tranzicija zahtijeva visok nivo digitalne zrelosti - što je upravo segment u kojem BiH zaostaje.

"Smatram da šira primjena AI-ja u BiH neće napraviti veliku razliku kod nas. Jako je teško primijeniti AI kada podaci nisu digitalizirani i ne postoje veliki data setovi da se koriste u treniranju modela", upozorava Šarić.

Adi Šarić

Zbog toga se očekuje da će utjecaj AI-ja na domaće tržište rada biti ograničen i neujednačen. Dok bi dio industrija mogao profitirati kroz povećanje konkurentnosti, poput namjenske industrije ili proizvodnje mašinskih dijelova - širi efekti na zaposlenost ostaju neizvjesni.

"Generalno, efekat na domaće tech firme će vjerovatno biti negativan dok bi neke od domaćih firmi primjenom AI alata mogle postati konkurentnije na stranom tržištu poput namjenske industrije ili proizvodnje mašinskih dijelova. Kakav će efekt biti na turizam zbog generalnog rasta broja nezaposlenih na zapadu teško je predvidjeti", zaključuje Šarić.

U konačnici, dok AI washing na globalnom nivou postaje sve vidljiviji alat u komunikaciji s investitorima, u našoj državi realnost ostaje drugačija. Ovdje je fokus i dalje na osnovnoj digitalizaciji, stabilnosti poslovanja i zadržavanju radne snage - što znači da će AI još neko vrijeme biti više obećanje nego stvarni pokretač velikih promjena na tržištu rada.