Deset vještina koje će mladima zaista trebati za 10 godina

Diploma više nije garancija sigurnog posla, a znanje koje danas steknemo može za nekoliko godina postati nedovoljno. U svijetu u kojem se sve više mijenja način rada, ali i opis poslova, mladima će za budućnost trebati više, veća sposobnost da uče, prilagođavaju se, kritički razmišljaju, koriste tehnologiju, ali i vještine koje tehnologija teško može zamijeniti.

"Budućnost neće pripasti onima koji znaju najviše, nego onima koji znaju postaviti pravo pitanje, povezati ideje, razumjeti ljude i koristiti tehnologiju na pametan način", objašnjava Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH, u razgovoru za Bloomberg Adriju.

Prema njenim riječima, obrazovni sistemi se još uvijek u velikoj mjeri zasnivaju na modelu koji je oblikovan tokom industrijske revolucije. Standardizacija, dobne grupe, fiksni nastavni planovi, testiranja i priprema za orgaizirano tržište rada dugo su imali smisla u svijetu koji je tražio veliki broj ljudi sa sličnim skupom znanja.

Danas je situacija drugačija.

Internet je znanje učinio dostupnijim nego ikada, društvene mreže omogućile su pojedincima da grade vlastitu publiku i lični brend, dok umjetna inteligencija već sada dodatno mijenja način na koji učimo i radimo.

Zato će, smatra Mehić, važnije od same diplome biti ono što osoba može uraditi sa svojim znanjem.

"Diplome su dugo smatrane ulaznicom za siguran posao i garancijom za kompetentnost. Međutim, mi već duže vremena živimo realnost u kojoj diploma nema tu snagu", pojašnjava.

Depositphotos

Izdvojili smo deset vještina koja će, s današnje tačke gledišta, biti krucijalne u budućnosti.

Sposobnost stalnog učenja

Najvažnija vještina već danas, ali definitivno i u budućnosti, mogla bi biti upravo spremnost da se stalno uči.

Znanja, tehnologije i poslovni modeli mijenjaju se brže nego što obrazovni programi mogu pratiti te promjene. Zbog toga ono što neko nauči danas možda neće biti dovoljno za posao koji će raditi za deset godina.

"Nije dovoljno samo posjedovati određeno znanje, važnije je biti sposoban brzo učiti, povezivati nova znanja i prilagođavati ih novim okolnostima. Posebnu vrijednost imat će ljudi koji uz stručnost imaju sposobnost da se brzo prilagode, nauče novo i po potrebi 'oduče' ono što više ne daje vrijednost", kaže Mehić.

Drugim riječima, djecu i mlade neće biti dovoljno naučiti odgovorima. Važno će biti naučiti ih kako da dođu do novih odgovora.

Sposobnost prilagođavanja

Ako se tržište rada mijenja, mijenjat će se i poslovi. Neka zanimanja će nestajati, druga će nastajati, a brojna će se značajno transformirati. Zato će sposobnost prilagođavanja biti važnija do toga da neko cijeli svoj radni vijek ostane vezan za jednu profesiju ili skup vještina.

Mehić navodi da će već do 2030. godine, značajan dio današnjih najtraženijih vještina izgubiti relevantnost, dok će velikom dijelu radne snage biti potrebno dodatno usavršavanje ili prekvalifikacija.

Kritičko razmišljanje

U vremenu kada je gotovo svaka informacija dostupna u nekoliko sekundi, problem više nije doći do informacije. Problem je znati šta je tačno, relevantno i korisno.

Kritičko razmišljanje zato postaje jedna od ključnih vještina.

Mladi će morati znati prepoznati pouzdane izvore, postavljati pitanja, provjeravati informacije i donositi zaključke, umjesto da prvi ponuđeni odgovor prihvate kao tačan.

Depositphotos

To je naročito važno u vremenu AI, koja brzo može ponuditi odgovore, ali ne znači nužno da je taj odgovor ispravan ili primjenjiv. Naravno, ne znamo šta budućnost donosi i možda AI ponudi mnogo više od trenutno očekivanog. Bez daljnjeg, bit će dio života narednih generacija, ali upravo iz tog razloga je važno održati i razviti kritičko razmišljanje, bez olakšica umjetne inteligencije.

Postavljanje pravih pitanja

U budućnosti prednost neće imati samo onaj ko zna najviše, već onaj ko zna šta treba pitati. Sposobnost postavljanja dobrog pitanja postaje važna upravo zato što tehnologija može ponuditi ogroman broj odgovora.

"Budućnost neće pripasti onima koji znaju najviše, nego onima koji znaju postaviti pravo pitanje, povezati ideje, razumjeti ljude i koristiti tehnologiju na pametan način", kaže Mehić.

To znači učiti mlade da budu znatiželjni, da propituju pretpostavke i da problemu pristupe iz više uglova.

Kreativnost

Umjetna inteligencija može analizirati velike količine podataka i automatizirati brojne zadatke, ali ljudska sposobnost povezivanja naizgled nepovezanih ideja i stvaranja nečeg novog ostaje posebno vrijedna.

Kreativnost zato neće biti važna samo u umjetnosti. Bit će važna u poduzetništvu, tehnologiji, marketingu, menadžmentu, nauci i gotovo svakoj drugoj profesiji. Mladi je već sada prirodno vježbaju, kroz igru, hobije, čitanje i generalno kreiranje sadržaja.

Digitalna pismenost

Djeca koja odrastaju uz tehnologiju nisu automatski i digitalno pismena.

Buduća digitalna pismenost podrazumijevat će mnogo više od korištenja društvenih mreža ili aplikacija. Trebat će razumjeti kako tehnologija funkcionira, kako koristiti AI alate, kako procijeniti informacije koje proizvode i kako odgovorno koristiti digitalne platforme.

Cilj zato ne bi trebao biti da mladi samo budu korisnici tehnologije, već da razumiju kako je koristiti za stvaranje vrijednosti.

Depositphotos

Komunikacija

Tehnologija može ubrzati komunikaciju, ali ne može eliminirati potrebu da ljudi razumiju jedni druge.

Jasno izražavanje ideja, slušanje, argumentiranje i sposobnost prilagođavanja različitim sagovornicima bit će važne vještine bez obzira na to kako će izgledati radna mjesta budućnosti.

Čak i kada dio posla preuzme AI, ljudi će i dalje morati raditi s drugim ljudima. Stoga je važno mlade učiti da komuniciraju još u školama, da bi kroz budućnost bili spremni na poslovno tržište.

Emocionalna inteligencija

Razumijevanje vlastitih emocija, ali i prepoznavanje emocija drugih ljudi, bit će sve važnije kako tehnologija bude preuzimala tehničke i rutinske zadatke. Empatija, saradnja, sposobnost rješavanja konflikata i izgradnje odnosa teško se mogu svesti samo na tehničko znanje.

Upravo zato emocionalna inteligencija može postati jedna od ključnih prednosti čovjeka u odnosu na tehnologiju. Mladi je prirodno vježbaju kroz kritike, neizvjesnost, pritisak i emocije.

Samostalnost i preuzimanje odgovornosti

Internet i društvene mreže već su promijenili odnos pojedinca prema institucijama. Mladi već danas odrastaju potpuno uz internet, nešto što ranije generacije nisu imale priliku. Dok su se starije generacije morale naknadno navikavati na internet i društvene mreže, mladima je to došlo prirodno.

Danas je moguće samostalno učiti, stvarati sadržaj, izgraditi publiku, pokrenuti posao ili razvijati karijeru bez potpunog oslanjanja na tradicionalne autoritete.

To istovremeno donosi i veću odgovornost. Djeca će morati naučiti kako preuzeti odgovornost za vlastiti razvoj, donositi odluke i samostalno upravljati svojim učenjem i karijerom.

Sposobnost korištenja tehnologije, a ne takmičenja s njom

Možda najveća greška u razmišljanju o budućnosti rada jeste pitanje koji će poslovi biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom. Važnije pitanje bit će kako će ljudi koji znaju koristiti AI biti uspješniji od onih koji ga ne koriste.

AI već preuzima dio rutinskog stručnog rada, dok istovremeno otvara prostor za nova zanimanja ali i nove načine rada. Zato će mladi trebati naučiti kako tehnologiju koristiti kao alat, a ne posmatrati je samo kao konkurenciju.

Mersiha Mima Mehić

Da se vratimo na početak priče. Diploma ostaje važna, ali više nije dovoljna.

To ne znači da će diploma izgubiti vrijednost. Formalno obrazovanje i dalje može biti važna potvrda znanja i ulaz u brojne profesije. Problem nastaje kada diplomu posmatramo kao garanciju kompetentnosti za cijelu karijeru.

"Diploma može biti važna potvrda određenog znanja, ali sve manje može biti garancija kompetentnosti. U svijetu koji se mijenja brže nego što se mijenjaju obrazovni programi, sposobnost kontinuiranog učenja i primjene znanja postaje važnija od same formalne kvalifikacije", kaže Mehić.

Najveći izazov za obrazovanje budućnosti neće biti samo kako djeci prenijeti što više znanja. Bit će kako ih pripremiti da se snađu kada se znanje koje danas imaju promijeni.

"Ne možemo sa sigurnošću znati koja će zanimanja postojati za deset godina. Ali znamo da će najviše vrijediti vještine koje AI ne može lako zamijeniti: kritičko razmišljanje, kreativnost, emocionalna inteligencija, komunikacija, prilagodljivost i digitalna pismenost", zaključuje Mehić.