Coworking prostori kao odgovor na remote revoluciju u BiH

Tržište coworking prostora u Bosni i Hercegovini ulazi u fazu sazrijevanja, potaknuto rastom freelancinga, digitalizacijom i sve prisutnijim modelom rada na daljinu. Iako je ponuda i dalje relativno ograničena, posebno u manjim sredinama, potražnja kontinuirano raste, a coworking se sve više pozicionira kao alternativa tradicionalnim kancelarijama.

Sarajevo prednjači sa četiri-pet aktivnih coworking hubova, dok su Banja Luka, Mostar, Tuzla i Bihać ključni regionalni centri s jednim ili dva značajna prostora.

Pandemija je dodatno ubrzala promjene, ne samo kroz povećanje broja freelancera, već i kroz razvoj malih agencija koje rade za inozemno tržište. Međutim, pravi zamah dolazi s "remote work" revolucijom, koja coworking transformira iz jednostavnog radnog prostora u stratešku bazu za poslovanje.

U praksi, coworking danas znači mnogo više od stola i interneta.

Primjer takvog pristupa je tershouse, koji se profilirao kao cjelovit poslovni ekosistem. Osim fleksibilnih radnih jedinica i privatnih kancelarija, korisnicima nude podršku pri registraciji biznisa, pravne i računovodstvene usluge kroz mrežu partnera, kao i logistička rješenja poput virtuelnih ureda i upravljanja poštom.

Poseban fokus stavljen je na kreativnu industriju, pa prostor uključuje i podcast studio te konferencijske kapacitete za događaje do 300 osoba, čime pokriva sve faze razvoja, od pojedinca do etabliranog tima.

Fleksibilne cijene i novi modeli rada

Emina Vuković, Strategic Partnerships Manager tershouse, u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže kako njihova strategija cijena počiva na maksimalnoj fleksibilnosti.

Nude tri nivoa: Full membership (300 KM) za stalne članove, Flex za hibridni model rada, po kojem u tershouse mogu doći određen broj puta u mjesecu, te subvencionirani Studentski paket, čime direktno ulažu u buduće generacije poduzetnika.

"Korporativnim klijentima nudimo personalizirane Team pakete koji se prilagođavaju njihovoj dinamici rasta i potreba. Dnevna ulaznica (20 KM) je naš najprodavaniji proizvod za digitalne nomade i profesionalce u tranzitu, jer im omogućava plug-and-play pristup vrhunskoj opremi bez administrativnih barijera", pojašnjava Vuković.

Depositphotos

Sličan trend prisutan je i kod drugih aktera na tržištu.

Jobbay Hub u Sarajevu nudi više modela coworking usluga, od virtualnih kancelarija do stalnih radnih mjesta. Njihova ponuda uključuje potpuno opremljene radne stolove, salu za sastanke s projektorom i brzom internet konekcijom, kao i zone za odmor. Fokus je na stvaranju produktivnog okruženja i povezivanju korisnika, što je jedan od ključnih razloga zašto se profesionalci odlučuju za ovaj model rada.

Cjenovni modeli odražavaju fleksibilnost koja je postala standard u industriji. Jobbay Hub nudi virtualne urede već od 123 KM mjesečno, coworking pakete od 234 KM, te ekskluzivne pakete sa stalnim radnim mjestom, za 345 KM. Također nude i dnevni najam radnog stola po cijeni od 19 KM, kao i najam sale za sastanke po istoj cijeni po satu.

Izvor: Tershouse

Amar Taso, CEO & Owner JobBay hub Sarajevo, u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da korisnici najčešće biraju coworking prostore zbog fleksibilnosti, pristupačnih cijena u odnosu na tradicionalne kancelarije, lokacije, kvaliteta infrastrukture (posebno interneta), kao i dodatnih pogodnosti poput zajednice i networking prilika.

"Potražnja za coworking prostorima u Bosni i Hercegovini je u kontinuiranom porastu. Sve veći broj freelancera, startupa, remote radnika i stranih kompanija prepoznaje prednosti ovakvog načina rada", naglašava Taso.

Prednosti i izazovi novog modela

Ono što dodatno diferencira coworking prostore jesu sadržaji izvan samog rada.

U tershouseu zajednica ima pristup brojnim događajima, od hackathona i stručnih meetupa do radionica javnog govora i NLP edukacija. Organiziraju i neformalne aktivnosti poput joge, odlazaka u kino, planinarenja i tematskih druženja. Upravo ta razmjena znanja i spontano povezivanje među članovima često se ističe kao najveća vrijednost coworkinga.

Jobbay Hub također naglašava značaj zajednice i networkinga, uz profesionalno okruženje koje podstiče saradnju i razvoj novih poslovnih prilika. Njihov prostor trenutno raspolaže sa 16 radnih mjesta, od kojih je većina stalno popunjena, dok dodatnih 20 kompanija koristi usluge virtualnog ureda.

Izvor: JobBay hub 

 

U poređenju s radom od kuće, coworking donosi jasnu granicu između privatnog i poslovnog života, što direktno utječe na produktivnost i fokus. Istovremeno, u odnosu na tradicionalne kancelarije, nudi znatno niže operativne troškove i veću agilnost.

"S druge strane, izazovi se i dalje ogledaju u navikama tržišta,  mnoge kompanije su i dalje vezane za tradicionalne kancelarije, a dio korisnika još uvijek nije u potpunosti upoznat sa svim prednostima koje coworking koncept nudi", dodaje Taso.

Zajednica kao ključna vrijednost

Vuković dodaje da je najveći izazov kulturološka adaptacija; coworking zahtijeva određenu mjeru socijalnog prilagođavanja. "Iako imamo 'tihe zone' za maksimalnu fokusiranost, ovaj model možda nije prvi izbor za stroge introverte ili industrije koje zahtijevaju apsolutnu diskreciju, mada i za njih kreiramo rješenja koja balansiraju privatnost i pripadnost zajednici".

Ipak, kako kaže, neprocjenjivo je znanje zajednice, pa se tako puno savjeta, prilika za posao ili projekata, resursa podijeli upravo u tershouse kafeteriji ili "u prolazu", što smatraju najvećom pogodnošću. 

Sagovornici se slažu da coworking u Bosni i Hercegovini tek ulazi u fazu intenzivnijeg razvoja. Kako raste broj remote radnika, startupa i kompanija koje posluju globalno, očekuje se da će ovaj model rada igrati sve značajniju ulogu u oblikovanju modernog poslovnog okruženja.

U konačnici, coworking u BiH više nije samo trend, već odgovor na promijenjene potrebe tržišta rada - fleksibilan, skalabilan i sve više usmjeren na zajednicu.

Pitanje više nije hoće li rasti, već koliko brzo će sustići potrebe nove generacije radnika.