Rad od kuće: Slijedi li BiH trendove zemalja EU

Rad od kuće postao je popularniji posljednjih godina, a razlike među zemljama EU-a pokazuju koliko se ovaj trend proširio. Prema najnovijim podacima za 2024. godinu, najveći udio zaposlenih koji u potpunosti ili djelomično rade od kuće bilježe Nizozemska, Irska i Finska, dok su Njemačka, Belgija i Švedska također visoko na ljestvici. Kada posmatramo region, Hrvatska je pri dnu, a ispod nje su Grčka i Kipar. S obzirom na to da digitalizacija i dalje napreduje, možemo očekivati daljnje promjene u ovim trendovima, a mnoge zemlje će vjerovatno povećati mogućnosti rada na daljinu kako bi ostale konkurentne na tržištu rada. Bosna i Hercegovina (BiH), iako još nije u grupi EU zemalja, sigurno će u narednom periodu naći svoje mjesto na listama poput ovih. 

Prema najnovijoj analizi, Njemačka, Belgija i Švedska kotiraju visoko na ljestvici s više od 65 posto zaposlenih koji rade na daljinu barem povremeno. U Poljskoj, Francuskoj, Češkoj i Danskoj ta brojka prelazi 60 posto, što ukazuje na sveprisutnost fleksibilnog rada u tim zemljama. 

S druge strane, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice s 37 posto zaposlenih koji rade od kuće, dok čak 63 posto nikada ne koristi tu mogućnost. Još niže su Grčka 28 posto i Kipar 24 posto, gdje se rad na daljinu očito nije toliko ukorijenio. 

pixsell

Ove razlike mogu biti rezultat različitih faktora, uključujući digitalnu infrastrukturu, kulturu rada, zakonske regulative i sektor zaposlenja. Dok su nordijske i zapadnoevropske zemlje već dugo prilagođene fleksibilnim radnim modelima, južne i istočne zemlje EU-a još uvijek sporije usvajaju ovu praksu. 

Kada govorimo o nastanku termina E-work ili rad (k)od kuće, njega je "patentirao" Jack Niles 1973. godine za vrstu posla u kojem zaposlenici uživaju veću fleksibilnost u vezi s mjestom i vremenom obavljanja posla. 

Odluke poslodavaca

Sanda Ljukovac, HR konsultantica, za Bloomberg Adriju je kazala da, kada se radi konkretno o situaciji u našoj zemlji, podaci su "vrlo šareni" i primjenjuju se u skladu s odlukom poslodavca, naime kompanije koje imaju vlasnike u zapadnim zemljama uglavnom koriste politike i prakse iz tih zemalja te ih primjenjuju u našim okvirima.  

Nasuprot ovome, Ljukovac kaže da su domaće kompanije manje sklone provođenju rada od kuće, a ovdje naglašava povjerenje kao jednu od ključnih kategorija implementacije ovog koncepta.  

Na sam koncept rada od kuće znatno utječe i priroda poslovanja kompanije. 

Podsjeća da ipak uz samo malo dobre volje poslodavci mogu naći rješenje za obje skupine zaposlenika i zadovoljiti njihove specifične potrebe.

Kaže da je nekada dan proveden na nekoj edukaciji imao prefix dana godišnjeg odmora, a danas je to dan rada od kuće u dosta kompanija, naravno, ne u svim kompanijama. 

Kada je riječ o radu od kuće, kako Ljukovac kaže, primaran je nivo povjerenja zastupljen na nivou organizacije, koji je teško mjeriti i procijeniti u procentima, prema pixsell analizi zastupljenosti rada od kuće, može se vidjeti u kojim zemljama je nivo povjerenja više zastupljen, a u kojima je u povoju. 

"Južnije je tužnije", kaže Ljukovac. 

Ono što ljudi primarno poentiraju kao prednost rada od kuće jesu gužve u saobraćaju, danas je i u našim većim gradovima potrebno minimalno sat vremena do posla i isto toliko u povratku, realno, radi se o dva sata dnevno koje provedu u prevozu, što nije malo. 

Produktivnost rada

Nadalje, u kompanijama koje su istraživali, Ljukovac kaže da kao razloge zbog kojih zaposlenici ostaju kod tog poslodavca, po konceptu "Stay In" intervjua, na vrhu ljestvice, pored primanja, svrsishodnog posla, drže mogućnost rada od kuće.  

"Ako poslodavac osvijesti ovu mogućnost, dobije izvanredan alat za zadržavanje zaposlenika u kompaniji", naglasila je. 

Depositphotos

 

U BiH većina kompanija ne propisuje rad od kuće, već ga primjenjuju po principu dogovora sa zaposlenicima, gdje su zaposlenici usmeno upoznati s tom mogućnošću kao i s pravilima kako ga mogu koristiti, što zapravo upućuje da je nivo povjerenja zastupljen u organizacijama i općenito među ljudima. 

Uobičajeno na tržištu jeste da poslodavci omogućavaju zaposlenicima do tri dana rada od kuće na mjesečnom nivou, što zaposlenici izuzetno cijene i ističu i na selekcijskim intervjuima i prilikom različitih istraživanja koja se provode u organizacijama. 

"Produktivnost zaposlenika na radu od kuće je potpuno individualna, postoje profili ljudi koji su možda i produktivniji na radu od kuće nego u uredu, kao što postoje profili koji ne mogu raditi od kuće, jednostavno im se poslovne i privatne obaveze preliju u jednu boju i ne mogu definirati jasnu razliku između jednog i drugog, ti profili ljudi izbjegavaju rad od kuće i to najčešće jasno artikuliraju", kaže Ljukovac.

Ljukovac kaže da, ako se od kuće radi samo od tri do pet dana, uz sve današnje kanale komunikacije saradnja i povezanost se ne dovode u pitanje, osim kada se rad od kuće odvija duži period, onda poslodavac treba osmisliti načine komunikacije i saradnje kako bi se održala saradnja i međutimska kreativnost. 

Rad od kuće i rad na daljinu

Podsjeća da se, kada je riječ o radu izvan ureda, definiraju dvije kategorije, a to su rad od kuće i rad na daljinu, u osnovi se one razlikuju po tome što je "rad od kuće" definiran kao rad koji se obavlja u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji je određen dogovorom radnika i poslodavca, dok je "rad na daljinu" rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu zaposlenik samostalno određuje svoje mjesto rada, koje je promjenjivo ovisno o volji zaposlenika.   

Rad od kuće u BiH postao je sve popularniji posljednjih godina, najveći procvat dobio je u doba pandemije. Ovakav način rada u BiH je definiran Članom 26. Zakona o radu FBiH, kojim je propisano da se ugovor o radu može zaključiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.  

Ljukovac naglašava da je ovdje poslodavcima prepušteno na volju da sami reguliraju mogućnost rada od kuće u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima. Ono što je teret i rizik poslodavca jeste zaštita podataka, praćenje produktivnosti i efikasnosti, što predstavlja osnov za uvođenje takvog modaliteta rada u organizacijama. 

Rad od kuće ili na daljinu uvijek ima svoje prednosti i mane. Prednosti rada od kuće su sigurno zadovoljstvo zaposlenika, work-life balans zaposlenika, pojedinci su strukturiraniji na radu od kuće, pojedinci možda i nisu, ali u svakom slučaju nadoknade ako je nešto izgubljeno u tom periodu. Potencijalno manji troškovi za poslodavaca, ako većina koristi mogućnost rada od kuće, zasigurno veće zadovoljstvo zaposlenika. 

Kao neki od nedostataka rada od kuće mogu biti ako se ne ugovara i ne najavljuje ovakav način rada, može doći do zastoja ili zagušenja u procesu, ali opet, to je prava rijetkost. 

Sve u svemu, za rad od kuće su neophodni povjerenje, uspostavljeni efikasni radni procesi i dobra volja poslodavaca. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar