Rad od kuće se učvrstio u Evropi i ne nazire mu se kraj, bar ne u nekoj bliskoj budućnosti. Postoje razlike između pojedinih država, kao i regija unutar država, ali podaci pokazuju da u prošloj godini nije bilo razlika u postotku onih koji rade od kuće u Evropskoj uniji. Iako još uvijek nema preciznih podataka o uticaju rada od kuće na produktivnost, ono što je sigurno jeste da je potražnja za uredima pogođena. Slična situacija je i u Bosni i Hercegovini.
Nakon što je dosegnuo vrhunac od 24 posto u 2021. godini, dok je pandemija Covid-19 i dalje trajala, i blago pao u 2022., postotak onih koji rade od kuće u EU ostao je nepromijenjen, nešto iznad 22 posto u 2023. godini. Podaci Oxford Economicsa pokazuju da je došlo do pada od 1,1 postotnog boda u broju stanovnika koji su izjavili da "obično" rade od kuće, ali taj je pad nadoknađen sličnim porastom broja ljudi koji rade od kuće "ponekad".
Razlike među zemljama
"Drugim riječima, u prosjeku su zaposlenici češće dolazili u ured u 2023., ali su i dalje birali raditi od kuće nekim danima", stoji u izvještaju.
Postoje značajne razlike u obrascima rada od kuće među zemljama, kao i između regija unutar tih zemalja. Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i nordijske zemlje imale su najveći udio zaposlenih koji su radili od kuće u 2023. godini. Unutar ovih zemalja, veliki gradovi s velikom koncentracijom ICT-a, finansija i poslovnih usluga imali su još veću prevalenciju rada od kuće.
London je zabilježio najveći udio svojih stanovnika koji rade od kuće, bilo "obično" ili "ponekad", čak 59 posto, a slijede Stockholm s 57 posto i Amsterdam s 56 posto. Helsinki s 54 posto stanovnika koji rade od kuće bio je četvrti u ukupnom poretku, ali finska prijestolnica je posebno zabilježila najveći udio stanovnika koji "obično" rade od kuće (umjesto ponekad) među većim gradovima. Pariz nije bio daleko iza, na šestom mjestu, sa 46 posto svojih stanovnika koji su radili od kuće u 2023. godini.
Oxford Economics
S druge strane spektra, gradovi s velikim proizvodnim ili ugostiteljskim sektorima imali su niže ukupne udjele rada od kuće, kao što su Atina (osam posto), Barselona (14 posto) i Milano (16 posto). Također, u centralnim i istočnoevropskim (CEE) gradovima bila je niža sklonost radu od kuće, pri čemu su Sofija sa četiri posto stanovnika i Bukurešt s osam posto stanovnika koji rade od kuće na dnu ljestvice.
"No, neki su gradovi odskakali od ovih trendova; naprimjer, Madrid je prijavio relativno nizak udio rada od kuće (25 posto) s obzirom na svoje dominantne sektore ICT-a, finansija i poslovnih usluga", navodi se u izvještaju.
Nadalje, iako podaci o radu od kuće za 2024. još nisu dostupni, postoje drugi indikatori koji mogu pružiti ažurniju sliku.
"Naprimjer, korištenje javnog prijevoza u Londonu ne pokazuje nikakav značajan rast u 2024. u poređenju s 2023., a korištenje je još uvijek ispod nivoa prije pandemije. Slična je situacija i s korištenjem javnog prijevoza u Parizu", ističe se u izvještaju.
S druge strane, u Berlinu je korištenje javnog prijevoza poraslo početkom 2024., ali to je uslijedilo nakon oštrog pada u dijelovima 2023. Sve to ukazuje na to da će udjeli rada od kuće vjerovatno ostati slični u tim gradovima ove godine, što je vjerovatno pokazatelj šireg evropskog trenda.
Porast hibridnog rada imao je snažan uticaj na evropska tržišta uredskih nekretnina. Manji broj radnika koji dolaze u ured uzrokovao je pad potražnje, rast stope praznih prostora i značajan pad vrijednosti kapitala uredskih prostora. Ipak, rad od kuće nije bio jedini faktor koji je doveo do ovih trendova; sporiji rast zapošljavanja u uredima i ubrzanje stope zastarjelosti također su pridonijeli ovom trendu. Iako se čini da rad od kuće nema uticaja na produktivnost, svakako je imao uticaj na potražnju za uredima diljem Evrope.
Oxford Economics
"U sljedećih pet godina predviđamo najbrži rast zapošljavanja u uredima za Dablin, Manchester i Madrid. No, španska prijestolnica ima znatno niži udio stanovnika koji rade od kuće; stoga će njeno tržište uredskih prostora vjerovatno bilježiti veću potražnju. Barselona i Bukurešt također izgledaju povoljno u kombinaciji ova dva pokazatelja", navodi se u izvještaju.
S druge strane, ispodprosječan prognozirani rast zapošljavanja u uredima u Amsterdamu, Parizu i Briselu, u kombinaciji s njihovom visokom sklonošću radu od kuće, vjerovatno će rezultirati slabijom potražnjom za uredskim prostorom.
Unatoč općenito slabijoj potražnji za uredskim prostorom u mnogim gradovima, tržište bilježi značajne razlike između centra i perifernih područja. Lokacije u centru svjedoče snažnoj potražnji, jer se kompanije odlučuju za manje, visokokvalitetne prostore na atraktivnim lokacijama kako bi zadovoljile više standarde energetske učinkovitosti i pružile privlačno radno okruženje za zaposlenike.
Posljedično, očekuje se da će dobro smještene, moderne zgrade koje ispunjavaju standarde okolišne, društvene i upravljačke (ESG) prakse nadmašiti druge nekretnine. Ovaj trend je već smanjio stope nepopunjenosti prostora prve klase i podržava rast najamnina za vrhunske prostore u evropskim gradovima, čak i usred općenito slabe potražnje za uredima", zaključuje se u izvještaju.
Hibridni model idealno rješenje
Slična situacija primjetna je i u Bosni i Hercegovini i Adria regionu. Do potpunog ukidanja ureda neće doći, a kao idealno rješenje nameće se hibridni model. Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, ranije je za Bloomberg Adriju rekao da je kombinovani model rada gdje se od ponedjeljka do srijede radi iz ureda, a četvrtak i petak od kuće, uz mogući neradni petak, što se u pojedinim zemljama pokazalo uspješnim, optimalno rješenje.
"Ovakva organizacija rada doprinosi većoj motivaciji radnika", istaknuo je.
Slična je situacija i s poslovnim nekretninama, bar kada je riječ o business process outsourcing (BPO) industriji. Pandemija COVID-19 znatno je promijenila preferencije kompanija u pogledu poslovnih prostora. Prije pandemije, većina kompanija je radila u tradicionalnom onsite modelu, no nakon pandemije je bio primjetan porast hibridnih i remote modela rada. Mnoge kompanije su shvatile da mogu smanjiti troškove prostora te omogućiti veću fleksibilnost pri zapošljavanju i radu usvajanjem remote načina poslovanja. Iako se očekivalo da će trend zadržavanja na hibridnom modelu ili prelazak na potpuni remote model imati veći zamah u ovoj industriji, ispostavilo se suprotno, gdje su velike internacionalne korporacije odlučile da povećavaju kapacitet povratka zaposlenih u kancelarije, što se već vidi u praksi.
"Sada kompanije često traže manje, ali kvalitetnije prostore koji mogu motivisati zaposlene da dolaze na posao, uz naglasak na atraktivnim lokacijama i modernim sadržajima", kazao je ranije za Bloomberg Adriju Benjamin Kadić, CEO&Founder People&Properties.
Ono što kompanije iz BPO sektora traže, odnosi se prije svega na lokacije, gdje preferiraju naseljenije gradove i lokacije, koje imaju aerodrom i univerzitetske centre, a da opet nisu u samom centru grada, kako bi se izbjegle gužve u saobraćaju i uvećani troškovi za zaposlenike. Također, bitno je i da nekretnine budu u reprezentativnim poslovnim zonama.
"Kompanije iz BPO sektora uglavnom traže nekretnine koje nude open space koncept za lakšu organizaciju timova. Idealni prostori trebaju imati visok nivo fleksibilnosti u rasporedu, omogućavajući jednostavno preuređenje prostora prema potrebama kompanije", kazao je Kadić.
.webp){kind=icon}
