text size
Osim skromne ponude stambenih nekretnina, u Bosni i Hercegovini je primjetan i nedostatak poslovnih prostora, bar onih potrebnih Business Process Outsourcing (BPO) industriji. Trenutna ponuda ne zadovoljava potrebe ove industrije u pogledu lokacije, kvadrature i uređenja. Upravo ovo je jedna od okolnosti koja onemogućava snažniju ekspanziju BPO industrije, kao jedne od najbrže rastućih industrija koja ubraja velike servisne i razvojne centre koji ustupaju dislociranu administrativnu, resursnu, prodajnu i tehničku podršku prema svojim centralama u Evropi i klijentima širom svijeta.
"Možemo reći da dostupnost poslovnih prostora u Sarajevu djelimično zadovoljava potrebe kompanija rastućeg BPO sektora, koji pored proizvodnih djelatnosti ima potrebe za većim poslovnim prostorima od više od 1.000 kvadrata", za Bloomberg Adriju kaže Benjamin Kadić, CEO&Founder People&Properties.
Pročitaj više: BPO kompanije u BiH ostvarile rast od 724 posto
BPO sektor je motor rasta bh. privrede i ključni izvor novih radnih mjesta
BPO industrija nastavila rast, moguće i nove investicije
Pojašnjava da, iako Sarajevo ima konkurentnu resursnu prednost uslovnu za ovu industriju, daljnje uvažavanje i razumijevanje potencijala ovih kompanija nije na zavidnom nivou kako vlasnika poslovnih prostora tako ni investitora. U ovom trenutku se više radi na prilagođavanju i prenamjeni poslovnih prostora za potrebe BPO kompanija, s obzirom na to da se samo rijetki investitori u nekretnine okreću u potpuno poslovne, a ne stambene ili stambeno-poslovne prostore.
Ista je situacija u Tuzli i Banjoj Luci, gdje također djeluje veliki broj BPO kompanija. Konkretno, pojašnjava Kadić, u Tuzli, poslovni prostori su često koncentrisani u nekoliko ključnih zgrada, ali nedostatak dodatnih prostora ograničava mogućnosti za širenje većih kompanija. Banja Luka, s druge strane, nudi poslovne prostore u postojećim i namjenskim zgradama, ali također pati od nedostatka adekvatnih prostora za veće kompanije, koje žele proširiti svoje operacije.
"Povećanje ponude poslovnih prostora u ovim gradovima moglo bi privući nove kompanije, stimulirati lokalnu ekonomiju i stvoriti nova radna mjesta", dodaje.
Preferencije BPO industrije
Ono što kompanije iz BPO sektora traže, odnosi se prije svega na lokacije, gdje preferiraju naseljenije gradove i lokacije, koje imaju aerodrom i univerzitetske centre, a da opet nisu u samom centru grada, kako bi se izbjegle gužve u saobraćaju i uvećani troškovi za zaposlenike. Također, bitno je i da nekretnine budu u reprezentativnim poslovnim zonama.
"Kompanije iz BPO sektora uglavnom traže nekretnine koje nude open space koncept za lakšu organizaciju timova. Idealni prostori trebaju imati visok nivo fleksibilnosti u rasporedu, omogućavajući jednostavno preuređenje prostora prema potrebama kompanije", kaže Kadić.
Kompanije iz BPO industrije preferiraju open space koncept/Depositphotos
Dodaje i da je važna i moderna infrastruktura, uključujući brzi internet, sigurnosne sisteme, energetski efikasne instalacije i adekvatan parking prostor.
Pandemija COVID-19 znatno je promijenila preferencije kompanija u pogledu poslovnih prostora. Prije pandemije, većina kompanija je radila u tradicionalnom onsite modelu, no nakon pandemije je bio primjetan porast hibridnih i remote modela rada. Mnoge kompanije su shvatile da mogu smanjiti troškove prostora te omogućiti veću fleksibilnost pri zapošljavanju i radu usvajanjem remote načina poslovanja. Iako se očekivalo da će trend zadržavanja na hibridnom modelu ili prelazak na potpuni remote model imati veći zamah u ovoj industriji, ispostavilo se suprotno, gdje su velike internacionalne korporacije odlučile da povećavaju kapacitet povratka zaposlenih u kancelarije, što se već vidi u praksi.
"Sada kompanije često traže manje, ali kvalitetnije prostore koji mogu motivisati zaposlene da dolaze na posao, uz naglasak na atraktivnim lokacijama i modernim sadržajima", ističe on.
Kadić naglašava da cijene nekretnina u Sarajevu trenutno pariraju onima u Beogradu, čak i Istanbulu, što je često neshvatljivo stranim investitorima, uvažavajući njihova iskustva u poslovanju na drugim lokacijama koje se upoređuju sa Sarajevom. Cijene variraju zavisno od lokacije i kvaliteta objekta. Faktori koji utiču na cijene uključuju dostupnost parkinga, stanje objekta, dodatne troškove kao što su režije, te blizinu ključnih saobraćajnica i javnog prijevoza.
"Ne postoji vidljiv investitorski motiv da se ulaže u toj mjeri u poslovne prostore, mnogo je neiskorištenog poslovnog prostora, koji nije promijenio namjenu za slične potrebe te na cijene utiče nedostatak adekvatnih poslovnih zona ili biznis centara, koji u svijetu i u regiji zauzimaju primat i rade se namjenski za BPO, IT i slične industrije", pojašnjava Kadić.
Ovakvo stanje predstavlja problem s aspekta razvoja postojećih i dolaska novih kompanija. Visoke cijene i ograničena dostupnost premium prostora mogu otežati proširenje poslovanja kompanije, gdje se povremeno prave kompromisi, odnosno prenamjene stambenih u poslovne prostore. Za kompanije koje planiraju ulazak na tržište BiH, dostupnost adekvatnih poslovnih prostora i njihova cijena su ključni faktori, koji mogu uticati na odluku o investiranju.
Biznis park imperativ
Moguća rješenja prema Kadićevom mišljenju uključuju bolju iskorištenost postojećih nekretnina, adaptaciju i renoviranje starih zgrada te izgradnju novih, multifunkcionalnih objekata, koji kombinuju poslovne i stambene prostore. Investitori su pokazali interes za ovakve projekte, posebno u urbanim sredinama gdje je potražnja za poslovnim prostorima veća.
"Jedno od rješenja za koje se zalažemo, ali i na kojem već radimo je dovođenje internacionalnih Global workspace franšiza, koje su već aktivne posljednjih 10 godina u regiji, a koje ustupaju fleksibilni način korištenja poslovnih prostora u modularnim i privremenim postavkama", kaže Kadić.
Dodaje da takvi kancelarijski hoteli, kako se vole zvati, daju mogućnost stranim kompanijama da ulazak na tržište, prvobitno poslovanje i širenje rade u namjenskim poslovnim zgradama s dostupnosti poslovnih prostora od 20 do 500 kvadrata i više.
Pored ovih kratkoročnih rješenja, svakako usaglašavanje i razvoj prvog biznis parka ostaje imperativ, koji je bio agenda u prethodnom periodu. Međutim, realizacija je stopirana u jeku krize u IT sektoru, odnosno u nemogućnosti da se svi prvobitni investitori usaglase u vezi s kapacitetom, lokacijom i namjenom poslovne zone planirane na Šipu.
Kadić navodi primjer poslovnog parka Airport City u Beogradu, koji je napravljen 2006. sa više od 150.000 kvadrata isključivo poslovnog prostora, sa 13 zgrada i 3.200 parking mjesta, gdje boravi više od 140, uglavnom internacionalnih kompanija poput Siemensa, Huaweija, Heinekena, Philipsa, Ciscoa, Boscha, Sonyja i mnogih drugih.
Airport City Beograd/Licencirane fotografije
"Ulaganje u razvoj sličnih poslovnih parkova za koje postoji interes internacionalnih investitora u poslovne nekretnine, kao i kompanija koje obično dolaze zbog njihovog postojanja, često ovisi o predstavnicima općinskih, kantonalnih i entitetskih vlada, koji moraju osigurati komplementarne lokacije, ali i olakšanu administracjiu za dobijanje nužnih dozvola i neometan početak radova", dodaje.
Trenutno je u Sarajevu u izgradnji nekoliko velikih projekata, koji će kombinovati poslovne i stambene prostore. Međutim, to je i dalje nedovoljno za trenutne potrebe za poslovnim prostorom BPO industrije, koje prelaze 20.000 kvadrata. A upravo ubrzana investicijska i razvojna dinamika može pozitivno uticati na ekonomiju BiH kroz privlačenje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih prilika za kompanije, koje svoje poslovanje uslovljavaju adekvatnom lokacijom, prostorom i okruženjem.
"Povećanje ponude poslovnih prostora može poboljšati poslovno okruženje i dodatno motivisati kompanije da šire svoje operacije na tržište BiH", zaključuje Kadić.
.webp){kind=icon}
