Tržište IT-a traži seniore, posao juniora ugrožava Al

IT industrija u Bosni i Hercegovini, koja je proteklih godina snažno rasla zahvaljujući outsourcing modelu i velikom prilivu junior developera, danas prolazi kroz duboku transformaciju. Razvoj alata baziranih na vještačkoj inteligenciji mijenja način rada timova, smanjuje potrebu za početnim pozicijama i postavlja nova pravila u zapošljavanju.

Bosanskohercegovački IT sektor dugo se oslanjao na model usluga za inozemne klijente, pri čemu su domaće kompanije isporučivale rješenja po principu nižih troškova i veće dostupnosti kadra. Taj pristup omogućio je ubrzan rast, ali i stvaranje strukture koja je postala ranjiva na promjene u globalnoj potražnji i tehnološkim trendovima.

Posljednjih godina zabilježeni su brojni otkazi i zatvaranja manjih timova, a firme sve teže zadržavaju klijente koji sada traže sofisticiranija i efikasnija rješenja.

IT ekspert Adi Šarić u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže kako industrija softverskog razvoja u BiH, koja je izrazito orijentirana na outsourcing i koja je tokom perioda 2020–2022. zaposlila veliki broj junior developera – od kojih su mnogi karijerno prešli u IT putem ubrzanih šestomjesečnih kurseva – suočava se s ozbiljnom transformacijom uslijed naglog razvoja AI alata za pomoć pri programiranju, kao što su GitHub Copilot, Replit Ghostwriter i ChatGPT.

"Ovi alati omogućavaju znatno veću produktivnost iskusnim developerima, ali ono što je ključno jeste da automatizuju veliki dio poslova koji su se tradicionalno delegirali juniorima, pa čak i medior programerima: pisanje osnovnog koda, razvoj jednostavnih CRUD aplikacija i jednostavnih front-end funkcionalnosti", pojašnjava Šarić.

Adi Šarić

Time se, kako kaže, umanjuje potreba za velikim timovima manje iskusnih developera, što direktno pogađa outsourcing model čija je glavna vrijednost bila niska cijena radne snage.

Tržište sve manje treba juniore, sve više seniore

Umjesto dosadašnjeg modela masovnog angažiranja početnika za rutinske zadatke, sve više se traže visokokvalifikovani stručnjaci koji razumiju širi poslovni kontekst i znaju raditi s modernim alatima. Pojava AI tehnologije ubrzava ovu tranziciju, ali i otvara prostor za preispitivanje domaćeg obrazovnog i kadrovskog sistema. Sposobnost sektora da se prilagodi novim zahtjevima, razvije vlastite proizvode i investira u znanje mogla bi biti ključna za njegovu održivost u narednoj deceniji.

Kako objašnjava i Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alliance, od iskusnijih developera danas se ne očekuje samo tehnička vještina, već i razumijevanje šireg poslovnog konteksta, kao i prilagodljivost u korištenju AI alata.

"Zapošljavanje junior developera u ovom trenutku može biti izazovnije, jer se tržište fokusira na efikasnost i brzo skaliranje kapaciteta. Međutim, to ne znači da juniori nisu potrebni, već da će njihovo uključivanje zavisiti od postojanja internih programa obuke i mentorskih sistema. Dugoročno gledano, održivost industrije zahtijeva ulaganje u sve karijerne nivoe, ali s jasno definiranim očekivanjima i podrškom za rast", kaže Maglajlić.

Iako AI može automatizirati određene zadatke, poput pisanja jednostavnog koda, automatskog testiranja i generiranja tehničke dokumentacije, to ne znači da AI može zamijeniti junior developere – ili bilo kojeg drugog člana razvojnog tima, smatra Maglajlić. Najveća vrijednost AI-a je u ubrzanju rutinskih procesa, ali ključna ostaje sposobnost čovjeka da odlučuje, postavi kontekst i koristi AI u skladu s konkretnim ciljevima projekta.

"AI ne preuzima cijeli proces. Njegova najveća vrijednost je u tome što može ubrzati rutinske zadatke kao što su osnovno kodiranje ili testiranje. Ipak, neko mora znati kako da ga pravilno koristi, donese odluke i postavi stvari u širi kontekst. AI nije samostalan sistem koji obavlja posao bez učešća čovjeka, već alat koji najbolje funkcionira kada ga koristi stručna osoba s jasnim ciljem", ističe Maglajlić.

Također, dodaje kako upravo iz ovih razloga ne može zamijeniti junior developera, niti bilo kojeg drugog člana razvojnog tima, ali može biti koristan saveznik u svakodnevnom radu.

U svakodnevnoj praksi AI se trenutno najčešće koristi za zadatke koji su tehnički predvidivi: jednostavno kodiranje, automatsko testiranje i pisanje osnovne dokumentacije. Iako to može rasteretiti timove u ranim fazama projekta, sama suština posla junior developera nadilazi ove zadatke.

Razumijevanje konteksta, timski rad, rješavanje problema i donošenje odluka u nepredvidivim situacijama ostaju u isključivoj domeni ljudi. AI ne može preuzeti te sposobnosti, već služi kao podrška, što dodatno naglašava važnost razvoja ljudskih potencijala u IT sektoru.

"Tehnološki razvoj i veća upotreba alata poput AI-a utječu na to kako se oblikuju očekivanja na tržištu rada, posebno kada je riječ o ulaznim pozicijama. Umjesto klasičnog pristupa, gdje su juniori ulazili kroz rutinske zadatke, sada se sve više vrednuje njihova spremnost na brzu prilagodbu, sposobnost da razumiju kompleksnije procese i da efikasno koriste nove alate", pojašnjava Maglajlić.

Razlika u platama između junior i senior developera i dalje postoji i, prema Maglajlićevom mišljenju, ona odražava nivo odgovornosti, širinu znanja i samostalnost u radu. Ako se jaz poveća, to će prije biti posljedica promjena u metodologiji rada nego stvarne razlike u vrijednosti pozicija.

Ipak, osnovni princip ostaje isti: tržište traži razvoj, ne ograničenje. Prostor za rast, kvalitetni mehanizmi učenja i usmjeravanje ostaju ključni faktori za očuvanje konkurentnosti IT industrije u BiH.

Bit Alijansa

 

Upravo tu, dodaje, leži prilika i za juniore i za njihove poslodavce – da izgrade održive karijerne staze, bez obzira na to koliko brzo se tehnologija mijenja.

Šta čeka bh. IT scenu?

"Kako globalni klijenti sve više koriste AI kako bi smanjili oslanjanje na vanjske, manje kvalificirane IT timove, outsourcing sektor u BiH bi mogao osjetiti pad potražnje za svojim tradicionalnim uslugama. Kompanije koje se ne prilagode – kroz usvajanje AI alata u svakodnevni rad ili kroz prelazak ka razvoju sopstvenih proizvoda i specijaliziranih rješenja – mogle bi se suočiti s ozbiljnim izazovima", ističe Šarić.

S druge strane, kako dodaje, firme koje na vrijeme prepoznaju smjer kretanja industrije i investiraju u znanje, specijalizaciju i inovacije, mogu iskoristiti nove prilike koje AI donosi. Međutim, ovaj prelaz zahtijeva i promjenu pristupa obrazovanju i razvoju kadrova – od kratkoročnog učenja ka dubljem razumijevanju softverskog inženjeringa i razvoju poduzetničkog načina razmišljanja.

"Kratkoročno, moguće je očekivati pad zapošljavanja junior/medior developera, dok će dugoročni uspjeh zavisiti od sposobnosti industrije da preraste trenutni model baziran na outsourcingu", zaključuje Šarić.

Generalno gledano, naglasak ostaje na razvoju, ne na restrikciji. Prema Maglajliću, bitno je da postoji prostor za napredak, jasni mehanizmi učenja i usmjeravanje koje omogućava profesionalni rast, te se upravo ta očekivanja sa svih strana najčešće i usklađuju.

 

 

 

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar