Minimalne plate u državama Evropske unije (EU) u prvoj polovini 2025. godine nastavile su rasti, međutim razlike među zemljama i dalje ostaju velike. Prema najnovijim podacima u infografici izrađenoj na temelju podataka Eurostata, najveću minimalnu platu ima Luksemburg 2.638 eura bruto mjesečno, dok se na dnu ljestvice nalazi Bugarska, s minimalcem od svega 551 euro. Hrvatska se nalazi u donjem dijelu ljestvice s minimalnom bruto platom od 970 eura, nešto ispod Kipra i Portugala, ali iznad Grčke, Malte i ostalih zemalja srednje i istočne Evrope.
U EU, minimalna plata se u velikom broju zemalja utvrđuje na osnovu kolektivnih pregovora, automatskih korekcija vezanih za inflaciju ili kroz zakonski definirane formule. Također, EU je usvojila Direktivu o adekvatnim minimalnim platama, koja obavezuje članice da osiguraju "dostojanstven život" za radnike, podstiče jačanje kolektivnog pregovaranja i traži da se minimalci ne određuju politički proizvoljno.
pixsell
Uprkos inflaciji, energetskoj krizi i geopolitičkim tenzijama, većina zemalja EU u posljednje tri godine bilježi stabilan porast minimalnih plata, što pokazuje sposobnost država da štite radnike u krizama, aktivan dijalog između sindikata, poslodavaca i vlada, ali i opći trend jačanja socijalne države.
Najbolji primjer u ovom slučaju je Njemačka, koja je minimalnu platu u tri godine povećala za gotovo 30 posto. Francuska je, naprimjer, zemlja koja koristi automatsku indeksaciju, pa se tako plate usklađuju s inflacijom više puta godišnje.
Slovenija je minimalac u 2025. povećala za skoro 100 eura u odnosu na 2024. godinu.
Rekordan minimalac, ali još daleko od EU prosjeka
Minimalna plata rasla je i u Bosni i Hercegovini (BiH), čime je zabilježila najveći nominalni rast minimalne plate u svojoj historiji u iznosu od 1.000 KM, odnosno oko 510 eura. Međutim ako se uporedi ovaj iznosi s platama u EU, jasno je koliko BiH još uvijek zaostaje za evropskim standardima.
BiH, kao zemlja kandidatkinja za EU, još nije uvela mehanizme kao što imaju zemlje članice, pa se tako kod nas minimalac često koristi kao politički alat, a ne kao instrument socijalne i ekonomske ravnoteže.
Minimalac u BiH rezultat je višegodišnjih pritisaka sindikata, ali i rasta troškova života.
U poređenju s EU, minimalna plata u BiH je niža od svih zemalja EU osim Bugarske, u Hrvatskoj je 970 eura, gotovo dvostruko više, Slovenija nudi 1.278 eura, a Njemačka više od 2.100 eura.
Depositphotos
Iako se podaci često porede s EU, treba vidjeti i kakva je situacija u zemljama regije koje kao ni BiH nisu članice. Minimalna plata u Crnoj Gori u 2025. iznosi 532 eura (oko 1.040 KM) u Srbiji 402 eura u neto iznosu, što je ispod BiH dok u Sjevernoj Makedoniji minimalna plata iznosi 360 eura.
Prema ovim podacima, BiH je trenutno u vrhu Zapadnog Balkana po visini minimalca, ali to ne garantira bolji standard, jer su realni troškovi u BiH među najvišim u regiji.
Entitetske razlike i primjena zakona
Prosječna isplaćena neto plata u FBiH u januaru je iznosila 1.546 KM, dok je mjesec ranije iznosila 1.428 KM. U poređenju s januarom 2024. godine, prosječna plata je realno viša za 11,9 posto, a nominalno za 15,5 posto.
Najveća prosječna plata u iznosu od 2.191 KM isplaćena je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije. Ipak, u ovom sektoru nije zabilježen značajniji rast prosječne plate - nominalni od 3,1 posto i realni od dva posto u poređenju s decembrom 2024.
Treba napomenuti da je u drugom entitetu situacija drugačija. Najniža plata u Republici Srpskoj utvrđena je u bruto iznosu od 1.344,26 KM, odnosno u neto iznosu od 900 KM. Najniža plata za poslove za čije obavljanje se zahtijeva najmanje stečeno srednje obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje se u bruto iznosu od 1.426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 KM.
Minimalac ne znači i "minimalan rad"
Veliki broj radnika u BiH koji primaju minimalac radi puno radno vrijeme, često i prekovremeno, bez dodatne naknade, u nesigurnim uslovima rada, bez beneficija i prava koja podrazumijevaju evropski standardi, npr. plaćeni prijevoz, regres, dodaci.
Dok u EU radnik koji prima minimalnu platu često ima širu mrežu zaštite uključujući besplatan ili subvencioniran prijevoz i zdravstvo, kolektivne ugovore po sektorima, zakonski garantiran odmor, obuke i zaštitu na radu i drugo.
Prema procjenama Saveza sindikata i ekonomskih analitičara, 25-30 posto radnika u BiH prima minimalnu platu ili nešto malo iznad tog iznosa. U realnom sektoru, posebno u trgovini, uslužnim djelatnostima, tekstilnoj industriji i građevinarstvu, minimalac je najčešća plata. Mnogi radnici nemaju kolektivne ugovore, pa je zakonski minimum i stvarni maksimum u isto vrijeme.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za februar 2025. godine iznosi 3.157,40 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za decembar 2024. iznosila je 1.428,00 KM, posljednji je podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku.
Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,23 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom od 1.000 KM je 31,67 posto.
Sindikati pozdravljaju povećanje, ali ističu da je ono nedovoljno i da "radnik još uvijek ne može dostojanstveno živjeti od svog rada".
Poslodavci, posebno u malim i srednjim poduzećima, upozoravaju da će viši troškovi rada dovesti do otpuštanja ili prelaska u sivu zonu, ako ne dođe do sistemskih olakšica i smanjenja doprinosa.
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM u BiH veoma je važan korak, ali u poređenju sa zemljama EU, BiH i dalje kaska, kako u visini plata, tako i u životnom standardu i sigurnosti radnika.
.webp){kind=icon}
