BiH traži novi zamah: Slabija potrošnja koči BDP, oporavak se nazire u trećem kvartalu

Bosna i Hercegovina (BiH) je u 2025. godinu ušla s izraženim kontrastom između relativno snažne ekonomske baze iz prethodne godine i vidljivog slabljenja rasta već u prvim mjesecima. Nakon što je 2024. zaključena s rastom BDP-a od oko tri posto, iznad petogodišnjeg prosjeka, fokus ekonomske slike u 2025. brzo se prebacio na usporavanje ukupne aktivnosti. Realni rast BDP-a u prvoj polovini godine spustio se na 1,8 posto na godišnjem nivou, odražavajući slabiju domaću potrošnju i investicije, uz negativan doprinos neto izvoza.

Usporavanje BDP-a nije bilo izolovan fenomen, već rezultat kombinacije političke neizvjesnosti, opreznijeg ponašanja potrošača i investitora te pogoršanih eksternih uslova. Nagli pad dinamike u maloprodaji i investicionim tokovima jasno je signalizirao slabljenje domaće tražnje, dok su rast inflacije i širenje trgovinskog deficita dodatno opteretili ekonomske izglede u prvoj polovini godine.

Međutim, visokofrekventni pokazatelji ukazali su na prve znakove oporavka već u drugom kvartalu, dok je jačanje pozitivnih kretanja u pojedinim segmentima ekonomije tokom ljetnih mjeseci dodatno učvrstilo trend. Očekuje se da će navedena dinamika rezultirati bržim rastom BDP-a u trećem kvartalu 2025. godine, procijenjenim na 2,2 posto na godišnjem nivou. Promet maloprodaje, jedan od ključnih indikatora privatne potrošnje, izlazi iz negativnog trenda već u maju.

Ipak, stabilniji znakovi oporavka postaju vidljivi tek tokom trećeg kvartala, uz prosječan godišnji rast od 2,4 posto. Iako je ovaj rast znatno ispod prosjeka prethodnih godina, on je u skladu s očekivanjima za tekuću godinu, uz pretpostavku daljeg jačanja u četvrtom kvartalu.

Rast izvoza kao pozitivan signal

Prema mišljenju analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH dinamika vanjske trgovine pokazuje snažniji rast izvoza robe tokom većeg dijela godine u odnosu na uvoz, nakon dvije godine izraženih negativnih trendova, što predstavlja pozitivan signal u kontekstu globalnih poremećaja i blagog oporavka potražnje iz EU tržišta koje dominantno oblikuje ovu sferu ekonomije.

Ipak, kontinuirani rast vanjskotrgovinskog deficita od oko tri posto na godišnjem nivou ukazuje da je za snažniji impuls oporavka i održiv rast BDP-a potrebno više strukturnih pomaka, pogotovo kada je u pitanju industrijska proizvodnja.

"Pozitivno je da je BDP izvještaj za drugi kvartal pokazao kako su sektori prerađivačke industrije te veleprodaje i maloprodaje ponovo ušli u blago pozitivnu zonu nakon kontrakcije na početku godine, te se navedeni trend očekuje i u ostatku godine. Uslužni sektor ostao je otporan, pri čemu su smještaj, IT usluge i transport zabilježili najdinamičnije stope rasta, ublažavajući strukturne slabosti i podržavajući ukupnu ekonomsku stabilnost. Zajedno, ovi sektori naglašavaju pomak ka ekonomiji zasnovanoj na uslugama i znanju, pomažući da se ublaži sporiji učinak tradicionalnih industrija koje i dalje karakterišu ekonomiju BiH", istakli su analitičari.

Tržište rada tokom 2025. godine pokazuje relativnu stabilnost uprkos šokovima s početka godine. Službena stopa nezaposlenosti u oktobru iznosila je 26,9 posto, što je ispod nivoa zabilježenog krajem 2024. godine. Međutim, strukturni pokazatelji ukazuju na izazove: zaposlenost je smanjena za 2,8 hiljada u odnosu na kraj 2024. godine, dok je broj nezaposlenih na evidencijama niži za preko pet hiljada. Istovremeno, ukupna radna snaga bilježi pad od osam hiljada, što sugeriše nezavidan trend izlaska s tržišta rada, migracija prema EU i ubrzanog penzionisanja koje nadmašuje zapošljavanje mladih. Pozitivan element ostaje snažan rast prosječnih plata, potaknut povećanjem minimalne plate te usklađivanjima plata unutar različitih sektora. Prosječan rast prelazi 13 posto, čime 2025. postaje četvrta uzastopna godina dvocifrenog rasta plata u BiH.

Posljedice inflacije

Inflacijski pritisci su se ponovo pojavili 2025. godine vođeni prvenstveno rastom cijena u segmetnu hrane i usluga, te nakadno rastom cijena električne energije i troškova stanovanja. Posljedično, inflacija je u drugom dijelu godine premašila četiri posto dok se prosječna godišnja stopa u 2025. godini procjenjuje na oko 3,9 posto.

U narednom periodu očekuje se stabilizacija na nižem nivou (2,3 posto u srednjem roku), ali i dalje iznad predpandemijskog nivoa, usljed intenzivnije privatne potrošnje potaknute rastom plata i doznaka, te usljed značajne zavisnosti od industrijskog i prehrambenog uvoza. Globalni šokovi cijena energije i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostaju ključni rizik za dugoročnu stabilnost cijena.

Kao posljedica prethodno navedenih trendova, prognoza ekonomskog rasta za 2025. kreće se na nivou 2,0 posto godišnje, uz očekivano postepeno ubrzanje na prosječne stope rasta tokom 2026. i 2027. godine od tri posto. Bosna i Hercegovina ulazi u naredni period s opreznim, ali pozitivnim očekivanjima. Ključni preduslov za ostvarenje ovog scenarija je dosljedna realizacija Reformske agende, usvojene koncem ove godine, koja obuhvata modernizaciju upravljanja, jačanje institucionalnih kapaciteta, podsticanje konkurentnosti privatnog sektora te transformaciju poslovanja ka održivim izvorima. Ove reforme su od suštinskog značaja za otklanjanje strukturnih slabosti, povećanje investicija i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Analitičari navode kako uspješna implementacija reformi otvara prostor za snažniju integraciju BiH kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, regionalnu inicijativu koja ima za cilj ubrzanje ekonomske konvergencije i jačanje povezanosti sa EU. Time bi se omogućio ne samo brži rast, koji bi mogao premašiti i četiri posto godišnje, već i dugoročna stabilnost i otpornost ekonomije na vanjske šokove.

Međutim, kako smatraju, rizici ostaju prisutni kroz globalnu volatilnost cijena energije i hrane, umjeren rast evropske ekonomije, te ograničenu vanjsku potražnju i unutrašnje slabosti koje mogu usporiti dinamiku oporavka. S druge strane, pozitivan impuls koji može osnažiti pravovremenu implementaciju  neophodnih reformi i jačanje investicionog okruženja predstavljaju ključnu priliku za privlačenje kapitala i povećanje produktivnosti što otvara prostor za dodatni rast bh. ekonomije u srednjem roku.