Šta Macronovo 'Made in Europe' znači za BiH

Inicijativa francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za promociju politike "Made in Europe" u centru je pažnje evropskih ekonomskih i političkih analiza, a njeni potencijalni učinci na Bosnu i Hercegovinu već izazivaju različite procjene. Analitičari daju detaljnu analizu mogućih posljedica za domaću privredu, koja više od 70 posto svog izvoza plasira na tržište EU.

Cilj Macronove inicijative je da evropska industrija favorizira domaće proizvode i smanji zavisnost od trećih tržišta u strateškim sektorima poput baterija, solarnih panela, vjetroturbina vodika i električnih vozila.

Prema ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu, riječ je o još jednoj od mnogobrojnih Macronovih inicijativa, poput one o "strateškoj autonomiji", koje su često ostajale na nivou ideje, a umjesto jačanja evropske samostalnosti EU je potonula u veću ovisnost o SAD-u i postala ekonomski oslabljena.

Gavran naglašava da inicijativa trenutno nema širu podršku unutar EU, jer sve članice nemaju kapacitet ponuditi konkurentne proizvode, pa radije zadržavaju pristup globalnom tržištu bez diskriminacije kako bi osigurale niže cijene. Tu su i stalni geopolitički pritisci, poput američke politike koja favorizira kupovinu američkih proizvoda, što dodatno komplicira realizaciju ideje.

Pojam "evropsko" ključan za razumijevanje

Gavran posebno ističe da bi učinak inicijative na BiH primarno ovisio o definiciji pojma "Evropskog".

Ako EU inicijativu definira strogo, uključujući samo članice, BiH bi se mogla suočiti s diskriminacijom prilikom izvoza, slično kao u slučaju CBAM-a, statusa profesionalnih vozača, EES-a i roaminga, gdje naši proizvođači bivaju tretirani jednako ili neznatno bolje od vanevropskih zemalja. Tada ni objektivna (ne)konkurentnost neće igrati veliku ulogu.

"Ako se, naprotiv, BiH bude tretirala kao 'Evropa' i dobije privilegirani status, onda bi to svakako bila izuzetno velika prilika za ekonomsku ekspanziju i integraciju u ekonomiju EU. Ali s obzirom na to da mi nismo u stanju ispuniti ni najlakše zahtjeve EU kao što je bilo i samo formalno usvajanje tzv. Reformske agende, nisam nimalo optimističan u vezi s ovim", navodi.

Bloomberg Mercury

Dodaje kako bismo u najboljem slučaju mogli dobiti neki uslovni pristup koji bi opet zahtijevao neko usklađivanje s EU standardom, koje naše vlasti ne bi ispunile.

Značajna prilika za zemlju

Ekonomista i analitičar Faruk Hadžić ima slično mišljenje, ali i naglašava da za našu zemlju politika "Made in Europe" može biti značajna prilika, zbog geografske i proizvodne bliskosti EU, jer industrija unutar EU godinama traži kraće lance dobave, manji geopolitički rizik i bržu logistiku.

On upozorava da strožija pravila u javnim nabavkama i sistemu subvencija mogu dodatno zatvoriti tržište, posebno kroz ograničenja ko može učestvovati u projektima finansiranim javnim sredstvima.

"Ovo je upravo ključ za Bosnu i Hercegovinu, jer ako Bosna i Hercegovina ne bude tretirana kao "trusted partner" u smislu pristupa lancima vrijednosti finansiranim kroz javne politike Evropske unije, onda ćemo dobit asimetričnu situaciju, gdje tržište Evropske unije ostaje važno, ali najveći dio potražnje će se preusmjeravati na unutrašnje dobavljače", ističe se.

Uspjeh zavisi od prilagodbe

Obojica ekonomista navode da bi uspjeh inicijative za BiH ovisio o prilagodbi domaćih poduzeća novim standardima.

Strožiji zahtjevi za dokaz porijekla, ESG kriterije, energetsku efikasnost i dekarbonizaciju predstavljaju i izazov i priliku - ulaznicu za pristup atraktivnim lancima vrijednosti. Relokacija proizvodnje unutar Evrope može otvoriti dodatne poslovne mogućnosti za dobavljače iz neposrednog susjedstva EU, posebno tamo gdje je brzina i pouzdanost isporuke ključna.

Ipak, postoji rizik da subvencioniranje unutar EU oslabi konkurentnost dijela bh. izvoznika.

Za BiH je stoga od strateške važnosti da se pozicionira kao dio rješenja.

"Mislim da u svakom slučaju ne možemo ni sanjati o nekom uključivanju u programe subvencija EU kao nečlanica, ali i bez toga bismo imali koristi od pristupa ovakvom protekcionistički zaštićenom tržištu", pojašnjava Gavran.

Kako kaže, bh. privreda bi trebala diverzificirati izvoz i smanjiti zavisnost od EU, ne odmičući se od Evrope, nego šireći saradnju i zadržavajući postojeće veze.

Dodaje da je, trenutno gledajući, najbliže očekivanju da se ova inicijativa nikada ne ostvari u ovakvom obliku punog protekcionizma i diskriminacije uvoza, jer bi se time kršili i temeljni principi EU i narušavali odnosi s ostatkom svijeta, dok EU i dalje ima marginalnu poziciju na globalnom tržištu.

Kako kaže Hadžić, što se tiče strukture ekonomije Bosne i Hercegovine i zavisnosti od Evropske unije, brojke su jasne, jer oko 70 posto izvoza iz BiH ide u zemlje članice Evropske unije.

"S druge strane, postoji realan rizik da subvencioniranje unutar same Evropske unije spusti konkurentnost dijela izvoznika iz Bosne i Hercegovine", navodi. "Made in Europe" može biti prilika samo ako BiH osigura status pouzdanog partnera, u suprotnom, riskira da ostane na periferiji promjena u lancima vrijednosti, zaključuje Hadžić.

Globalna dešavanja bitan faktor

Proteklih sedmica, globalnu scenu obilježila je eskalacija sukoba na Bliskom istoku,uz vojne napade i političke potrese koji su se odrazili i na svjetska tržišta. Istovremeno su porasle tenzije između SAD-a i dijela evropskih saveznika nakon što su neke članice NATO-a odbile omogućiti korištenje svojih baza za operacije protiv Irana.

Donald Trump kritikovao je evropske partnere, zaprijetivši Španiji trgovinskim embargom i upozorivši Veliku Britaniju na moguće narušavanje "specijalnih odnosa".

Evropska unija pokušava usaglasiti zajednički odgovor, ali bez jedinstvenog stava među državama članicama. Dok Brisel poziva na uzdržanost, dio velikih evropskih država kritikovao je iranske kontranapade, dok je Španija osudila američke udare kao kršenje međunarodnog prava.

Za Bosnu i Hercegovinu ključno pitanje sada nije političko, nego ekonomsko, kolika je izloženost domaće privrede tim tržištima i može li eskalacija izazvati rast cijena ili poremećaje u snabdijevanju.