Rat u Iranu i njegov utjecaj na inflaciju mogli bi primorati Evropsku centralnu banku da podigne kamatne stope ranije nego što se očekivalo, ocijenio je član Upravnog vijeća Peter Kazimir.
Iako je ECB i dalje na "dobrom mjestu" i nema potrebe da reagira već na sastanku naredne sedmice, Kazimir strahuje da su sjećanja na inflatorni šok iz 2022. godine u regiji snizila prag za kompanije da podižu cijene, a za potrošače da traže veće plate. Rizici po inflaciju jasno su pretežno usmjereni naviše, rekao je.
"Zasad moramo ostati smireni", iako "rekao bih da je reakcija ECB-a potencijalno bliža nego što mnogi misle", rekao je Kazimir u utorak u intervjuu u Frankfurtu. "Ne želim spekulirati o aprilu ili junu. Ali bit ćemo spremni reagirati ako bude potrebno."
Trgovci procjenjuju da će rast troškova energije izazvan sukobom na Bliskom istoku natjerati ECB da ove godine podigne kamatne stope, uprkos tome što je Donald Trump rekao da bi rat mogao završiti "vrlo brzo". Sjećanja na posljednji talas rasta cijena u Evropi iz 2022. i dalje su svježa, a prisutan je strah da bi se inflacija ponovo mogla razbuktati.
Kazimirovi komentari naveli su investitore da povećaju opklade na zaoštravanje monetarne politike. Sada se vjerovatnoća povećanja kamatnih stopa do juna procjenjuje na 60 posto, dok se šansa za još jedno povećanje do kraja godine vidi na oko 35 posto. Kratkoročne obveznice, osjetljive na monetarnu politiku, predvodile su pad njemačkih državnih papira, pa je prinos na dvogodišnje obveznice porastao za devet baznih poena na 2,35 posto. Indeks Stoxx Europe 600 pao je 0,9 posto.
Zvaničnici ECB priznaju da je napredak koji su postigli u vraćanju stabilnosti cijena sada doveden u pitanje. Ipak, zasad pozivaju na strpljenje dok procjenjuju posljedice Trumpove kampanje protiv Irana, koja bi također mogla usporiti ekonomski rast.
Bloomberg
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je kasno u utorak da će zvaničnici osigurati da rat ne izazove isti inflatorni udar u Evropi kakav je izazvala ruska invazija na Ukrajinu.
"Učinit ćemo sve što je potrebno da osiguramo da inflacija ostane pod kontrolom i da Francuzi i Evropljani ne trpe isti rast cijena kakav smo vidjeli 2022. i 2023. godine", rekla je ona za televiziju France 2.
Kazimir, koji je ujedno i guverner centralne banke Slovačke, nagovijestio je da je bio nezadovoljan situacijom i prije događaja u Iranu, jer su cijene usluga i dalje uporno visoke, troškovi robe ne usporavaju dovoljno brzo, a profitne marže rastu. Sada je još zabrinutiji.
"Ravnoteža rizika u vezi s inflacijom jasno se pomjerila naviše", rekao je. "Možemo zaboraviti sve rasprave o tome da bi inflacija mogla biti niža od cilja."
Bloomberg
Inflacijska očekivanja, rani pokazatelj dugotrajnijih posljedica cjenovnih šokova, već su počela rasti, prema Kazimirovom mišljenju.
"Kompanije se i dalje sjećaju inflatornih godina i vjerovatno će mnogo brže prenositi veće troškove na potrošače nego 2022. godine", rekao je. "A ljudi će tražiti veće plate mnogo brže nego ranije."
Znaci takozvanih efekata drugog kruga mogli bi opravdati povećanje kamatnih stopa. Kreatori politike sada djeluju spremnije nego 2022. godine, kada su ostaci programa kvantitativnog popuštanja i obaveza na labavu monetarnu politiku ograničavali njihove poteze.
"Možemo reagirati brže ako bude potrebno", rekao je Kazimir. "Moramo biti agilni. Naučili smo i svoje lekcije."
Kvartalne projekcije ECB-a, koje treba da budu objavljene ovog mjeseca i ponovo u junu, nisu neophodan preduslov za takvu odluku, smatra on.
"Nemam nikakve rezerve prema povećanju stopa bez novih prognoza. Ono što je jasno jeste da razmatranja o daljnjem smanjenju stopa sada definitivno otpadaju."
Kazimirovo obećanje da će reagirati brzo odjekuje i kod njegovih kolega.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ponovio je da podržava pristup "sačekaj i vidi", ali da će ECB reagirati ako bude potrebno.
"Ako postane jasno da će trenutni rast cijena energije srednjoročno dovesti do šireg rasta potrošačkih cijena, Upravno vijeće ECB-a će odlučno reagirati na vrijeme", rekao je on u intervjuu za Reuters objavljenom u srijedu.
U međuvremenu, Francois Villeroy de Galhau iz Francuske rekao je da "u ovom trenutku ne misli da bi trebalo podizati kamatne stope", dok je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos ocijenio da utjecaj rata na Evropu zavisi od njegovog trajanja i intenziteta.
Uprkos neizvjesnosti, Kazimir je i dalje "prilično optimističan u pogledu rasta" i nije "previše zabrinut" zbog mogućnosti stagflacije.
On je upozorio vlade da ne štite potrošače i kompanije od visokih troškova energije skupim mjerama podrške, imajući u vidu krhku fiskalnu situaciju u nekim državama članicama.
"Nema sumnje da će vlade izaći s idejama kako da ponude bar neko olakšanje", rekao je. "Snažno bih savjetovao da to ne rade i podstakao bih ih da mjere budu veoma ciljane i vremenski ograničene. Ali u prošlosti se to nikada nije dogodilo."
Kazimir je rekao da je uvjeren da će Lagarde ostati na funkciji do kraja mandata, pošto nije uspio utišati spekulacije da bi mogla otići ranije.
Ona je "jasno rekla da je posvećena završetku svog mandata, to je bila vrlo jasna poruka za nas", rekao je.
"Ako se u budućnosti nešto promijeni, u redu, bavit ćemo se time. Ali sada nije vrijeme za spekulacije."
Evropskim institucijama je u ovom trenutku potrebno stabilno vodstvo, dodao je. "Sumnje o tome hoće li neko biti tu ili ne nisu dobre."
.webp){kind=icon}
