Trendovi u domaćoj potrošnji i izvozu energije sugeriraju da će Bosna i Hercegovina (BiH) nastaviti rasti stabilnim tempom, ali uz prisutne strukturne slabosti i inflacijske pritiske. Analitičari Bloomberg Adrije u najnovijoj reviziji makroekonomskih prognoza očekuju da će BDP BiH u 2025. godini porasti za 2,6 posto, a godinu kasnije za tri posto. Najnovije prognoze ukazuju na to da će se ekonomski rast održati zahvaljujući otpornosti domaće potražnje, rastu realnih prihoda te izvozu energije, dok će investicije ostati ograničene zbog slabosti građevinskog sektora.
Prema dostupnim podacima, u prvom polugodištu 2025. ekonomija je zabilježila solidan rast, BDP je u prvom kvartalu porastao za 2,2 posto godišnje, a u drugom za 2,5 posto.
Inflacija kao izazov
Glavni pokretači ostala su domaćinstva čija je potrošnja pogurana realnim rastom plata od 13,5 posto u prvih sedam mjeseci, kao i rast kredita (+8,1 posto u Q1 i +8,9 posto u Q2). U julu su se nazirali znakovi usporavanja, pa je maloprodaja pala za 0,1 posto u odnosu na juni, a graditeljstvo ostalo pod pritiskom (-0,2 posto kvartalno u Q2).
Uprkos slabostima, određene grane industrije dale su podršku rastu. Posebno se ističu sektor električne energije i plina, s rastom od +3 posto godišnje u Q1 i blagim povećanjem u Q2.
Turizam bi se, prema procjenama analitičara, trebao normalizirati nakon ljetne sezone, dok tržište rada ostaje relativno snažno, stopa nezaposlenosti se do 2025. očekuje na 12 posto, uz blagi rast zaposlenosti.
Kada je riječ o inflaciji, ona i dalje predstavlja izazov. Očekuje se da će u 2025. iznositi oko tri posto, pod utjecajem trajnih pritisaka iz sektora hrane i usluga te rasta plata. Rizici su i dalje nagnuti prema gore, posebno u slučaju rasta globalnih cijena energije i sirovina.
Podsjetimo, inflacija je lani u prosjeku iznosila 6,3 posto, dok se za kraj 2025. predviđa oko pet posto.
U usporedbi s regijom, BiH će ostvariti umjeren, ali stabilan rast. Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Srbija očekuju rast od oko tri posto, dok bi Slovenija trebala zabilježiti najslabiji rezultat od 1,8 posto u 2025. godini.
Analitičari ističu da će cijela Adria regija ostati na stabilnom putu rasta, ali pod teretom strukturalnih ograničenja poput nedostatka radne snage i osjetljivosti na vanjske šokove.
"Domaćinstva i dalje nose rast, a izvoz energije ostaje ključan faktor za BiH. Investicije su i dalje usporene, što ukazuje na dubinske strukturne slabosti", ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Prema njihovim prognozama, inflacija će se postepeno smirivati, ali i dalje će ovisiti o kretanjima na globalnim tržištima energije i hrane.
Može se zaključiti da će BiH, iako bez spektakularnih stopa rasta, zadržati stabilnu poziciju u 2025. godini. Potrošnja domaćinstava i izvoz energije osigurat će pozitivan zamah, dok će inflacija i niske investicije ostati najveći izazovi za srednjoročni razvoj.
Unutrašnji i vanjski rizici
Kada govorimo o centralnim bankama u regiji, uglavnom su prešle iz aktivne faze popuštanja u oprezno zadržavanje postojećih nivoa, držeći monetarnu politiku strogo vezanu uz podatke, dok pažljivo prate inflaciju u uslugama i globalne rizike.
Za Evropsku centralnu banku (ECB) analitičari Bloomberg Adrije zadržavaju osnovni scenarij s depozitnom stopom od dva posto do kraja 2025. Nakon što je u junu stopa spuštena na dva posto, s inflacijom ispod cilja, ECB je signalizirao da se približava kraju ciklusa rezanja kamatnih stopa. Daljnji potezi ovisit će o inflaciji u uslugama, rastu plata i vanjskim utjecajima.
Također, moguća eskalacija napetosti na Bliskom istoku mogla bi pokrenuti novi energetski šok, zakomplicirati proces dezinflacije i odgoditi daljnja rezanja stopa.
Što se tiče ključnih vanjskih faktora, rat u Ukrajini i dalje ostaje glavni nepoznati element. Nedavni napadi dronovima na ruske rafinerije održavaju tenzije na tržištima nafte. Ako bi bila pogođena izvoznа infrastruktura, cijene goriva u regiji mogle bi brzo skočiti, prelijevajući se na troškove transporta i hrane. Evropa ulazi u zimu sa solidnim zalihama plina, ali ekstremno hladna sezona ili novi poremećaji u opskrbi mogli bi znatno povećati cijene grijanja i električne energije, što bi posebno pogodilo Zapadni Balkan.
Dodatni rizici dolaze s mora, napadi u Crvenom moru početkom godine povećali su osiguranje od ratnog rizika i preusmjerili pomorski promet. Svaka nova eskalacija povećala bi troškove transporta i uvoznih proizvoda, uključujući hranu i potrošačku robu. Politika opskrbe OPEC+ također ostaje krucijalna: blok daje do znanja da neće povećavati proizvodnju, što znači da će svaki geopolitički šok imati veći i trajniji učinak na cijene.
Na kraju, trgovinska politika predstavlja dodatnu nepoznanicu. Najavljene carine između EU-a i SAD-a mogle bi opteretiti evropski rast i izvozne kanale na koje se oslanjaju i BiH, ali i ostale zemlje regije, komplicirajući prognoze inflacije i bez energetskog šoka.
Zaključak analitičara Bloomberg Adrije je da će, ako tržišta nafte i plina ostanu mirna, regija ući u kraj godine s postupnim slabljenjem inflacije. No, svaka eskalacija sukoba ili trgovinskih napetosti mogla bi brzo zaustaviti taj napredak i zadržati centralne banke u opreznom stavu.
.webp){kind=icon}
