Rast BDP-a Bosne i Hercegovine (BiH) usporio je na 1,7 posto u prvom kvartalu 2025., sa 3,0 posto godinu ranije, uslijed slabljenja industrijske proizvodnje, posebno u sektoru prerađivačke industrije, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke. Iako je potrošnja ostala stabilna, slaba ulaganja i rastuće cijene hrane doveli su do inflacije od 3,4 posto u junu. S obzirom na ove izazove, očekuje se da će rast ostati umjeren i dostići 3,2 posto do 2027. godine.
Javni dug ostaje pod kontrolom, no prosječan realni rast prihoda od samo tri posto godišnje od 2015. doveo je do toga da je BDP po glavi stanovnika u 2024. dosegao tek jednu trećinu prosjeka Evropske unije, što ograničava napredak u smanjenju siromaštva.
Ekonomska ranjivost i dalje je izražena 40 posto odraslih osoba u BiH navodi da ne bi moglo pokriti troškove života duže od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda. Povećanje minimalne plate donijelo je određeno olakšanje osobama s nižim prihodima, ali strukturni problemi ostaju.
U narednom periodu BiH se suočava s ključnim izazovima, ubrzanje reformi, poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje inkluzije na tržištu rada, posebno za ranjive grupe. Izgledi su dodatno opterećeni globalnom ekonomskom neizvjesnošću i političkom nestabilnošću u zemlji.
Fiskalna politika ostaje disciplinovana
Prema izvještaju, ekonomski rast Zapadnog Balkana trebao bi umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. očekuje konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije te popuštanje globalne nestabilnosti. Ipak, Svjetska banka upozorava da region mora povećati kvalitet i broj radnih mjesta kako bi zadržao napredak u približavanju standardu Evropske unije.
Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025. godine jer je inflacija ograničila potrošnju, dok su neizvjesnost i slaba ulaganja zakočili trgovinu, uprkos rastu zarada i kredita. Fiskalna politika ostaje disciplinovana, pa je deficit ispod tri posto, a javni dug nastavlja silazni trend.
Kombinirani rast Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije iznosi tri posto u 2025., što je 0,2 procentna poena niže od prethodnih prognoza, uz očekivano ubrzanje na 3,6 posto do 2027. godine.
"Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana", izjavila je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, potrebno je podstaći veće učešće na tržištu rada, unaprijediti vještine građana i ojačati firme kroz digitalna poboljšanja.
Radna mjesta utiču na trajnost ekonomskog rasta
Izvještaj naglašava paradoks tržišta rada u regionu, pojedini sektori suočavaju se s hroničnim nedostatkom radnika, dok stopa nezaposlenosti i dalje prelazi deset posto, a učešće radne snage ostaje nisko ispod 55 posto, naročito među ženama i mladima. Demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju jer se broj radno sposobnih stanovnika već smanjuje, a do 2050. mogao bi pasti za gotovo 20 posto. Ako se trenutni trendovi nastave, region bi u narednih pet godina mogao ostati bez više od 190.000 radnika.
Da bi se potaknuo rast, region mora uložiti u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo te povećati stopu učešća u radnoj snazi, posebno među ženama. Ulaganja u transportnu, energetsku i ekološku infrastrukturu ubrzala bi povezivanje firmi i građana te povećala produktivnost. Uz to, jačanje javne uprave, reforma državnih preduzeća i podrška inovativnim startapima ključni su za otključavanje privatnog kapitala i stvaranje predvidljivog regulatornog okruženja.
Bosna i Hercegovina ima potencijal za rast, ali i ozbiljne prepreke koje ga sputavaju. Dok su javni dug i inflacija pod kontrolom, izostanak reformi, slab investicijski ciklus i odlazak radne snage i dalje predstavljaju najveće rizike. Bez ulaganja u ljude, modernizacije privrede i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, rast od 1,7 posto neće biti znak napretka, nego upozorenje da vrijeme za promjene ističe.
.webp){kind=icon}
