Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu koja igra ključnu ulogu u njenom socio-ekonomskom okruženju, što se posebno osjeća u vremenima ekonomskih kriza. Adrien Saleta, autor doktorskog rada u oblasti međunarodnog menadžmenta ljudskih resursa, za Bloomberg Adriju kaže da dijaspora čini oko 38,9 posto ukupnog stanovništva zemlje, a njen doprinos bruto domaćem proizvodu kreće se između 13 i 20 posto, kroz novčane doznake.
Potencijal dijaspore je neiskorišten
"Doznake iz dijaspore su vitalne za mnoge porodice u BiH i ekonomiju u cjelini", kaže Saleta. Objašnjava da dijaspora šalje značajnu finansijsku podršku natrag u svoje matične zemlje, što je neophodno za mnoga domaćinstva. Ovi doprinosi, dodaje, posebno pogoduju povratnicima poduzetnicima koji koriste svoja iskustva i mreže za pokretanje biznisa, često se oslanjajući na neformalne veze zbog nepovjerenja u formalne institucije.
Uprkos tome, kako ističe, potencijal dijaspore ostaje u velikoj mjeri neiskorišten zbog odsustva sistemskih politika koje bi omogućile njen veći angažman.
"Politički akteri ne prepoznaju dijasporu adekvatno kao aktere razvoja, što ograničava njen potencijalni doprinos", navodi Saleta. Imigracijske barijere iz zemalja domaćina, poput Njemačke, dodatno otežavaju sposobnost dijaspore da se efikasno angažira u BiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, personalne doznake iz inozemstva su u 2024. godini iznosile ukupno 4,17 milijardi KM, dok su ukupni tekući transferi, uključujući i socijalna davanja, dostigli 5,69 milijardi KM. Samo u prvom kvartalu 2025. godine, personalne doznake iznosile su 931,39 miliona KM.
Saleta posebno naglašava da se znatan dio doznaka ostvaruje neformalno, što znači da su stvarni iznosi vjerovatno i viši. Prema njegovim riječima, u od 10 do 50 posto slučajeva doznake se odvijaju izvan formalnih kanala, putem prijatelja ili poznanika, tokom putovanja ili poštom, što otežava praćenje njihovog obima u službenim evidencijama.
Neekonomski doprinosi
Doprinos dijaspore, međutim, nije samo finansijski. Ona ima i široki spektar neekonomskih utjecaja, od prijenosa znanja i vještina do kulturnih, tehničkih i društvenih. Udruženje "5 miliona prijatelja Bosne i Hercegovine" jedan je od ovih društvenih aktera.
"Ovi doprinosi igraju vitalnu ulogu u jačanju veza zajednice i unapređenju lokalnog razvoja", kaže naš sagovornik.
Privatni arhiv
On ukazuje i na ulogu političkog angažmana dijaspore, koji može utjecati na politički diskurs i donošenje politika u svojim matičnim zemljama, zalažući se za reforme i razvojne inicijative koje koriste njihovim zajednicama.
"Iako je fokus na ekonomskim doznakama, bitno je prepoznati da su neekonomski doprinosi jednako važni za održivi razvoj, kao i za otpornost zajednice", navodi naš sagovornik. Ove oblike doznaka, dodao je, često ne priznaju formalni sistemi, ali su neophodni za održavanje društvene kohezije i kulturnog identiteta unutar zajednice.
Ekonomske krize, tvrdi Saleta, znatno utječu na odluke dijaspore da prebaci novac u svoje zemlje porijekla, često mijenjajući obrasce i motivacije doznaka. Tokom kriza poput pandemije COVID-19 i globalne finansijske krize 2008-2009, dalje pojašnjava, doznake su pokazale otpornost, iako se dinamika doznaka može promijeniti zbog istovremenih ekonomskih pritisaka i u zemljama domaćinima i u zemljama porijekla.
"Uprkos ekonomskim padovima, doznake često ostaju stabilne ili čak rastu, jer dijaspora ima pojačan osjećaj odgovornosti prema porodicama u domovini", kaže Saleta.
Dalje pojašnjava da ekonomske krize mogu transformirati odnos između dijaspore i njihovih matičnih zemalja, što dovodi do povećanog političkog angažmana i novih oblika podrške izvan finansijskih transfera. Uspostavljanje mreža dijaspore i korištenje tehnologije, kaže, olakšali su ovaj angažman, omogućavajući uspostavljanje organiziranijih sistema podrške tokom kriza.
Suprotno tome, iako se doznake često smatraju stabilnom finansijskom linijom, oslanjanje na njih može prikriti dublje ekonomske probleme u zemljama porijekla, kao što su nedovoljne lokalne mogućnosti i izazovi u upravljanju.
"Ova dualnost naglašava složenu interakciju između ekonomskih kriza i finansijskog ponašanja dijaspore", naglašava.
Doprinos dijaspore njihovoj zemlji porijekla, ističe Saleta, može ići dosta dalje od doznaka, obuhvatajući različite oblike ulaganja, prijenosa znanja i zagovaranja. Kako bi ojačale atraktivnost svojih investicija dijaspore, zemlje mogu implementirati strateške politike koje iskorištavaju jedinstvene resurse i mreže iseljenika.
Investicijske mogućnosti
Kada je riječ o investicijama, Saleta predlaže niz mehanizama koji bi mogli potaknuti veće ulaganje dijaspore u BiH. Jedan od njih je izdavanje obveznica koje su posebno usmjerene na dijasporu, omogućavajući im da ulažu u nacionalne razvojne projekte, a istovremeno da generiraju rente.
"Drugo, stvaranjem fondova, udruživanje investicija dijaspore može olakšati veće projekte, kao što je razvoj infrastrukture, koji mogu biti privlačniji investitorima", ističe Saleta.
Prema njegovim riječima, angažovanje članova dijaspore kao mentora ili savjetnika može podsticati poduzetništvo u njihovoj domovini, koristeći njihovo iskustvo i međunarodne kontakte. Također, stručnjaci iz dijaspore mogu olakšati transfer tehnologija i najboljih praksi, jačajući lokalne industrije i obrazovne sisteme.
Projekcijom pozitivnog imidža, pripadnici dijaspore mogu djelovati kao ambasadori, promovirajući pozitivan imidž svoje domovine u inozemstvu, što može privući više investicija i turizma.
"Zaista, ovo se dešava - BiH bilježi rekordan broj turista", ističe.
Depositphotos
Dok razvijaju programe kulturne razmjene, inicijative koje podstiču kulturne veze jačaju emocionalne veze i ohrabruju pripadnike dijaspore da ulažu u svoju domovinu.
Iako ove strategije, dodaje naš sagovornik, mogu znatno poboljšati doprinose dijaspore, bitno je prepoznati da neki pripadnici dijaspore preferiraju ulaganje u svoju zemlju domaćina zbog percipirane stabilnosti i prilika, a ohrabruje ih i prisustvo njihove porodice.
Očekuje se da će doznake iz dijaspore nastaviti rasti u narednoj deceniji, potaknute migracijama i rastućim ekonomskim vezama. Ovaj trend, ističe Saleta, predstavlja značajne mogućnosti za ekonomski razvoj BiH, jer doznake predstavljaju vitalni izvor vanjskog finansiranja, često premašujući strana direktna ulaganja i službenu razvojnu pomoć.
"Da bi iskoristile ovaj potencijal, vlade i finansijske institucije mogu provesti mjere podrške", zaključuje naš sagovornik.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...