Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a Bosne i Hercegovine u četvrtom kvartalu 2024. godine je na 2,6 posto, što je blago više u odnosu na preliminarnu procjenu iz decembra, pokazala je to brza procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Rast ovakve ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru i oporavka izvoza, uprkos poplavama iz oktobra, uslijed kojih je, između ostalog, u potpunosti bio u prekidu željeznički transport robe prema luci Ploče.
Za 2024. godinu se očekuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,5 posto, što je gotovo identično posljednjoj projekciji 2,4 posto iz novembra, prema modelu za srednjoročne makroekonomske projekcije.
Preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2025. godine iznosi 2,6 posto.
Centralna banka BiH
"Za ovu procjenu postoji značajan rizik revizije naniže već u narednom krugu procjena, zbog neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i mogućih značajnih efekata promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga", navode iz CBBiH.
Ukupnu inflaciju u prvom kvartalu 2025. godine procjenjuju na 3,6 posto, a temeljnu inflaciju na 3,9 posto. Preliminarna procjena ukupne i temeljne inflacije u drugom kvartalu 2025. iznosi 3,7 posto, na osnovu trenutno raspoloživih informacija. Inače, u januaru je, na nivou BiH, zabilježena godišnja stopa inflacije od 3,3 posto.
Centralna banka BiH
Zvanični statistički podaci za januar ukazuju na značajno jačanje inflatornih pritisaka, te su i naše procjene inflacije u kratkom revidirane naviše.
Značajno odstupanje procijenjene inflacije u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prethodni krug, prvenstveno je rezultat iznenadne promjene minimalne plate koja je lančano djelovala na snažan rast plata u svim djelatnostima, a samim tim i na cijene u većini odjeljaka.
Rast plata i električne energije
Krajem decembra 2024. godine Vlada Federacije BiH je podigla minimalnu platu za više od 60 posto, do nivoa 1.000 KM, s primjenom od januara 2025. godine. Dodatno, cijene električne energije su povećane u Republici Srpskoj (RS) s početkom 2025. godine, a i minimalne plate su povećane do raspona 900 – 1.350 KM u zavisnosti od stepena stručne spreme radnika, s primjenom od februara 2025. godine.
Rekordno povećanje minimalnih plata u Federaciji BiH, i sva vezana usklađivanja, rezultirali su godišnjim rastom nominalne prosječne plate u januaru od 13,5 posto.
Jasno je da će porast cijena hrane i električne energije, i rast nominalnih plata u Republici Srpskoj, dodatno pojačati inflatorni pritisak u kratkom roku.
Uz rast cijena hrane, koje učestvuju u ukupnoj strukturi domaće potrošnje sa 38 posto, dok isti odjeljak u europodručju iznosi 15 posto, inflacija je primarno pod utjecajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na to da na očekivani rast domaćih cijena znatno doprinosi i očekivani rast cijena usluga.
Inflacija u sektoru usluga, u januaru 2025. godine, procijenjena je na 5,03 posto. Temeljna inflacija je pod dodatnim pritiskom težnji za zadržavanjem trenutnih proftnih marži, s jedne, te zahtjeva za usklađivanjem ostalih plata koje su zabilježile bitno niži rast u odnosu na rekordan rast u niskokvalifikovanim djelatnostima nakon promjene minimalne plate, s druge strane.
Nadalje, pritisak na visinu nominalne plate raste i zbog sindikalnih zahtjeva vezanih za kolektivne granske ugovore, posebno za djelatnosti u javnom sektoru, te frikcija na strani ponude radne snage.
U narednom periodu očekuje se jačanje inflatornih pritisaka u zemlji i uslijed efekta prelijevanja inflacije iz međunarodnog okruženja.
Inflacija u eurozoni je iznosila 2,4 posto u februaru. Daljnji rast inflacije u europodručju može biti podstaknut najavama uvođenja tarifa od SAD-a i posljedično recipročnih akcija.
Procijenjena inflacija u europodručju za prvo polugodište 2025. godine, prema Consensus Forecastu, iznosi 2,3 posto, što je za 130 baznih poena niže u odnosu na CBBiH procjenu domaće inflacije u istom periodu.
U brzoj procjeni navode da štete od oktobarskih poplava imaju snažniji utjecaj na srednjoročni ekonomski potencijal, nego na trenutnu ekonomsku aktivnost naše zemlje.
.webp){kind=icon}
