Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje da je rast BDP-a u trećem kvartalu iznosio 2,3 posto. U prvih devet mjeseci ekonomski rast BiH je iznosio 2,5 posto. Umjeren rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru, koja djelimično kompenzira pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru.
Centralna banka BiH u svojoj posljednjoj brzoj projekciji je revidirala svoju procjenu rasta BDP-a za drugi kvartal na 2,5 posto što je 0,1 postotni bod više u odnosu na prognozu iz juna.
Početkom godine, a što se kasnije i nastavilo, najveći doprinos godišnjim stopama rasta davale su djelatnosti trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva, dok je negativan doprinos imala djelatnost prerađivačke industrije.
''Još uvijek je vanjska potražnja iz EU dosta slaba, i u kratkoročnom periodu ne očekuje se značajan oporavak. Posljedično, naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za treći kvartal 2024. godine iznosi 2,3 posto'', poručuju iz CBBiH.
Ukupna inflaciju u trećem kvartalu 2024. godine procijenjena je na 2,2 posto, a temeljena na 3,8 posto.
Uticaj poskupljenja struje na inflaciju
''Izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, naša preliminarna procjena ukupne inflacije u posljednjem kvartalu 2024. iznosi 2,3 posto, a temeljne inflacije 3,8 posto. Neočekivano brzo usporavanje inflacije u drugom polugodištu 2023. godine će imati značajan bazni uticaj na kretanje procijenjenog indeksa potrošačkih cijena do kraja tekuće godine'', pojašnjavaju.
Očekuje se da će povećanja cijena prevoza, zbog baznog efekta, i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije imati nešto jači uticaj na dinamiku kretanja indeksa potrošačkih cijena do kraja godine. Inflacija u BiH je primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje da je očekivani rast domaćih cijena značajno uzrokovan očekivanim rastom cijena usluga.
Inflacija u eurozoni u augustu je smanjena na 2,2 posto,te se ne očekuje jačanje inflatornih pritisaka uslijed prelijevanja inflacije iz međunarodog okruženja.
Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara Bloomberg Adrije, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja.
"Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje", ističu analitičari.
U 2025. očekuju ubrzanje ekonomskog rasta na tri posto. Očekuju da će se vanjska potražnja početi oporavljati, što bi snažno potaknulo izvoz, s obzirom na nisku bazu iz 2024. godine. Potrošnja će zadržati stabilan tempo kako se tržište rada dodatno poboljšava.
"Politički rizici ostaju glavna unutrašnja prepreka za zemlju u ubrzavanju reformi i rasta. Zemlja je već propustila predfinansiranje od 70 miliona eura iz EU plana rasta zbog političkih nesuglasica", dodaju.
UniCredit Grupa očekuje da će ekonomija BiH rasti za 2,5 posto ove godine, zadržavajući svoju prognozu iz marta, nakon procijenjenog rasta od 1,6 posto u 2023. godini. Očekuje se da će rast u 2024. biti potaknut oporavkom privatne potrošnje, budući da realne zarade rastu, inflacija usporava, a povećan je i priliv doznaka iz inozemstva, navodi UniCredit u svom CEE Quarterly izvještaju objavljenom krajem prošlog mjeseca.
Prognoza Unicredit Grupe u skladu je prognozom Međunarodnog monetarnog fonda te, je za jedan procentni poen niža od prognoze Svjetske banke. S druge strane, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će ekonomija BiH u 2024. rasti 2,8 posto, dok najpesimističnije prognoze ima Evropska komisija koja očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,3 posto.
.webp){kind=icon}
