.webp){kind=icon}
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,8 posto što je u skladu s prognozom iz maja. Ekonomski rast BiH trebao bi ubrzati na tri posto u 2025. godini.
Nakon usporavanja na 1,7 posto u 2023. godini, ekonomski rast BiH je iznosio 2,7 posto u prvom kvartalu 2024. godine, potaknut snažnim porastom fiksnih ulaganja (bliže 50 posto) kao i snažnim povećanjem privatne potrošnje zahvaljujući smanjenju inflacije i rastu priliva doznaka, navodi se u izvještaju.
Doprinos neto izvoza bio je negativan zbog oštrog porasta uvoza roba i istovremenog dvocifrenog pada izvoza, koji je bio ometen slabom vanjskom potražnjom. Na strani proizvodnje, rast je bio potaknut uslugama i građevinarstvom, dok je došlo do pada industrijske proizvodnje.
Rizici s negativne strane proizlaze iz nedostatka koordinacije između entiteta, što ometa strukturne reforme i provedbu velikih kapitalnih ulaganja. S pozitivne strane, status kandidata za članstvo u EU mogao bi ubrzati reforme, stoji u izvještaju.
Centralna banka BiH procjenjuje da je rast BDP-a u trećem kvartalu iznosio 2,3 posto. U prvih devet mjeseci ekonomski rast BiH je iznosio 2,5 posto. Umjeren rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru, koja djelimično kompenzira pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru. Centralna banka BiH u svojoj posljednjoj brzoj projekciji je revidirala svoju procjenu rasta BDP-a za drugi kvartal na 2,5 posto što je 0,1 postotni bod više u odnosu na prognozu iz juna.
Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema očekivanjima analitičara Bloomberg Adrije, trebao bi rasti 2,8 posto u ovoj godini. Depresivna vanjska potražnja uzima danak, a glavni pokretač ekonomskog rasta u 2024. bit će potrošnja.
"Godišnji rast plata od devet posto u prvoj polovici 2024. i doznaka od osam posto u prvom kvartalu pružaju snažnu podršku trendu rasta potrošnje koji je u prvoj polovini godine iznosio 12 posto međugodišnje", ističu analitičari.
UniCredit Grupa očekuje da će ekonomija BiH rasti za 2,5 posto ove godine, zadržavajući svoju prognozu iz marta, nakon procijenjenog rasta od 1,6 posto u 2023. godini. Očekuje se da će rast u 2024. biti potaknut oporavkom privatne potrošnje, budući da realne zarade rastu, inflacija usporava, a povećan je i priliv doznaka iz inozemstva, navodi UniCredit u svom CEE Quarterly izvještaju objavljenom krajem prošlog mjeseca.
Prognoza Unicredit Grupe u skladu je prognozom Međunarodnog monetarnog fonda te, je za jedan procentni poen niža od prognoze Svjetske banke.
Početkom godine, a što se kasnije i nastavilo, najveći doprinos godišnjim stopama rasta davale su djelatnosti trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva, dok je negativan doprinos imala djelatnost prerađivačke industrije.
''Još uvijek je vanjska potražnja iz EU dosta slaba, i u kratkoročnom periodu ne očekuje se značajan oporavak. Posljedično, naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za treći kvartal 2024. godine iznosi 2,3 posto'', poručili su iz CBBiH.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, EBRD je revidirao svoju prognozu za 0,1 postotni poen više za ovu godinu-3,4 posto, dok je prognoza za 2025. ostala nepromijenjena te se očekuje rast od 3,7 posto.
Rast se značajno ubrzao u svim zemljama Zapadnog Balkana na početku 2024. godine, s prosječnih 2,5 posto u 2023. godini na oko četiri posto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2024.
''Ovaj porast prvenstveno je potaknut privatnom potrošnjom koja je ojačana smanjenjem inflacije i rastom plata, kao i povećanjem kapitalnih ulaganja u cijeloj regiji. S druge strane, vanjska potražnja i izvoz roba ostali su slabi'', stoji u izvještaju.
Općenito, očekuje se da će rast u 2024. godini biti viši nego u 2023. godini, ali nešto niži nego u prvom kvartalu 2024. godine, jer se učinci niske baze i jednokratni učinci smanjuju. Daljnje ubrzanje očekuje se u srednjoročnom razdoblju, blizu potencijalnog rasta od oko četiri posto, no rizici su nešto niži, proizašli iz geopolitičke nesigurnosti i nepovoljnih učinaka klimatskih promjena na koje je regija posebno osjetljiva. Uz nagli porast javnih ulaganja i neophodne reforme u cijeloj regiji, zemlje Zapadnog Balkana morale su se osloniti na dodatno vanjsko finansiranje (IFI i finansijska tržišta), pri čemu tri ekonomije (Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo) još uvijek imaju aranžmane s MMF-om.
