Začina: Ključ otpornosti IT sektora je u specijalizaciji, ne u širenju timova

Bosanskohercegovački IT sektor jeste otporniji nego prije nekoliko godina, ali i dalje ostaje izložen koncentraciji na ograničen broj tržišta i modelu koji snažno zavisi od globalnih kretanja, pojašnjava Rešad Začina, suosnivač i CEO Ministry of Programming (MOP) u intervju za Bloomberg Adriju.

Začina objašnjava kako su promjene u globalnoj potražnji produžile prodajne cikluse i pooštrile kriterije klijenata, što posebno pogađa outsourcing model.

Istovremeno, naglašava da se konkurentnost više ne gradi na veličini timova, nego na sposobnosti kompanija da razviju specijalizaciju i preuzmu ulogu partnera, a ne samo isporučioca usluga. Diversifikaciju, kako navodi, ne vidi samo kroz nova tržišta, nego kroz dublje pozicioniranje u različitim industrijama i tipovima angažmana.

 

Koliko su bosanskohercegovačke IT kompanije danas otporne na globalne šokove i da li je sektor dovoljno diverzificirao tržišta da bi mogao izdržati eventualno novo usporavanje svjetske ekonomije?

Sektor je danas otporniji nego prije pet godina, ali ne dovoljno otporan da bi se opustio. Realnost je da je veliki dio bh. IT industrije i dalje koncentrisan na nekoliko tržišta, prvenstveno SAD, Njemačku i Skandinaviju, i na klasični outsourcing model koji je najosjetljiviji na rezanje budžeta. Kada klijenti stežu kaiš, prvo režu eksterne timove.

Mi smo to osjetili direktno. U posljednje dvije godine izgubili smo neke klijente ne zato što su se njihove okolnosti promijenile. Lekcija je da diverzifikacija ne znači samo više geografija, nego više vertikala, više tipova ugovora i dublje partnerstvo s klijentima. Kompanije koje su se pozicionirale kao strateški partneri u regulisanim industrijama poput fintecha, osiguranja i bankarstva mnogo lakše prežive usporavanje nego one koje prodaju sate.

Mnoge kompanije danas ulažu više u efikasnost nego u rast broja zaposlenih. Da li ulazimo u eru u kojoj će uspjeh IT kompanija više zavisiti od produktivnosti nego od veličine timova?

Apsolutno ulazimo u tu eru, i to je za nas najveća promjena u načinu razmišljanja u posljednjih jedanaest godina. Nekada je rast broja zaposlenih bio glavni pokazatelj uspjeha. Danas je to gotovo irelevantno. Pitanje više nije koliko ljudi imate, nego koliko vrijednosti isporučujete.

Mi smo u MOP-u ove godine uveli AI Spec-Driven Development kroz desetak timova, gdje AI alati postaju sastavni dio procesa razvoja. Bilo je bolno, ali otkrivajuće. Tim od pet ljudi koji pravilno koristi AI danas isporučuje ono što je prije zahtijevalo deset ili dvanaest ljudi. To mijenja ekonomiju cijele industrije. Kompanije koje to ne prihvate takmičit će se cijenom protiv konkurencije koja se takmiči brzinom i kvalitetom, i tu utrku ne mogu dobiti.

Koliko su kompanije iz Bosne i Hercegovine spremne za novu generaciju digitalnih usluga zasnovanih na umjetnoj inteligenciji i automatizaciji?

Postoji velika razlika između korištenja AI alata i izgradnje AI proizvoda. Većina bh. kompanija je u prvoj fazi, inženjeri koriste asistente za kodiranje i produktivnost raste. To je dobro, ali nije dovoljno. Prava prilika je u drugoj fazi, dizajniranju i isporuci AI sistema za klijente, posebno u industrijama gdje su zahtjevi za sigurnost, usklađenost i pouzdanost visoki.

Tu naši inženjeri imaju realnu šansu, jer regulisane industrije ne traže najjeftinijeg ponuđača nego nekoga kome mogu vjerovati. Ono što nedostaje nije talenat, nego iskustvo u produkciji AI sistema i razumijevanje kompleksnih domena poput bankarstva i osiguranja. Kompanije koje sada ulažu u to znanje bit će u ogromnoj prednosti za dvije do tri godine.

Depositphotos

Nekada je glavna konkurentska prednost domaćih IT kompanija bila niža cijena rada. Da li je taj model iscrpljen i na čemu danas treba graditi konkurentnost?

Taj model je iscrpljen, i to je dobra vijest. Konkurencija na cijeni rada je utrka prema dnu koju uvijek neko negdje može dobiti jeftinije. AI je tu utrku dodatno ubrzao, jer ono što je nekad bio jeftin junior posao danas radi softver.

Konkurentnost se danas gradi na tri stvari. Prvo, specijalizacija u vertikalama, dubinsko poznavanje industrije klijenta vrijedi više od bilo koje tehnologije. Drugo, brzina isporuke uz pomoć AI procesa, klijenti plaćaju rezultat, ne sate. Treće, povjerenje i blizina, kulturna i vremenska zona, evropski pravni okvir, sposobnost da sjedite za istim stolom s klijentom.

Bosna i Hercegovina tu ima prirodne prednosti prema evropskom tržištu koje su potpuno neiskorištene.

Klijenti širom svijeta postaju oprezniji kada je riječ o investicijama i tehnološkim projektima. Primjećujete li promjene u načinu na koji donose odluke i šta to znači za kompanije koje posluju iz regiona?

Promjene su značajne. Prodajni ciklusi su duži, odluke se donose na višim nivoima i svaki projekat mora imati jasno mjerljiv povrat. Era eksperimentalnih budžeta je završena. Klijenti više ne pitaju šta možete napraviti, nego šta će im to konkretno donijeti i za koliko mjeseci.

Za kompanije iz regiona to znači da klasična ponuda kapaciteta više ne prolazi. Morate doći s razumijevanjem problema, idealno s referencom iz iste industrije, i preuzeti dio odgovornosti za ishod. Paradoksalno, ovo je prilika za manje, fokusirane kompanije, jer veliki integratori sa skupim strukturama teže opravdavaju cijenu u ovakvom okruženju.

Onaj ko može isporučiti istu vrijednost brže i efikasnije, pobjeđuje.

Ako biste danas pokretali IT kompaniju od nule, u kojem segmentu tržišta biste tražili najveću priliku u narednih pet godina?

Vertikalni AI u regulisanim industrijama. Bez razmišljanja. Horizontalni AI alati su bitka koju će dobiti veliki igrači, ali specijalizirana AI rješenja za bankarstvo, osiguranje, zdravstvo i regulatornu usklađenost su prostor gdje duboko poznavanje domena vrijedi više od veličine kompanije.

Evropska regulativa, od AI Acta do sektorskih pravila, koja se često doživljava kao prepreka, zapravo je tržišna prilika. Neko mora pomoći hiljadama evropskih finansijskih institucija da uvedu AI na siguran i usklađen način, i to neće moći raditi generički alati iz Silicijske doline.

Tu vidim najveću priliku narednih pet godina, i to je upravo teza na kojoj gradimo MOP.

Za osnivače iz BiH dodatna poruka je da ne moraju graditi za lokalno tržište.  Od prvog dana mogu graditi za Evropu, talenat i znanje za to već postoje ovdje.