Prijedlog zakona o plinovodu "Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska" usvojen je na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH). Za je bilo 76, protiv 14, dok je pet zastupnika bilo suzdržano. Da bi stupio na snagu, Prijedlog ovog zakona mora odobriti i Dom naroda.
S 81 glasom usvojen je i zaključak o reorganizaciji BH Gasa s ciljem implementacije projekta Južna interkonekcija, a na prijedlog HDZ-a 1990 i HSS-a. Ovim zaključkom, između ostalog, predviđene su izmjene upravnih i nadzornih struktura, te izmjene Statuta BH Gasa.
"Predlaže se da Vlada FBiH i BH Gas d.o.o. Sarajevo u roku od 30 dana stupe u proces reorganizacije BH Gasa d.o.o. Sarajevo s ciljem uspješne implementacije projekta Južna interkonekcija, uvažavajući ustavnu strukturu FBiH i zemljopisnu pokrivenost ovog strateškog projekta. Reforma BH Gasa će podrazumijevati izmjene upravnih i nadzornih struktura te odrediti sjedišta za eventualne neophodne terenske urede kroz izmjene Statuta društva i svih pratećih dokumenata", navodi se u tekstu zaključka.
Čitaj više
Ustavne dileme oko Prijedloga zakona o Južnoj interkonekciji
BH Gas nositelj projekta usklađenog s najboljim evropskim standardima.
10.06.2024
McKee: Prestanite zastupati svoje lične interese oko Južne interkonekcije
Vlada SAD već duže od dvije decenije podržava energetski sektor BiH.
08.03.2024
SDA vraća zakon o Južnoj s BH Gasom na čelu, Grlić Radman kaže da ne može bez RH
Projekt Južne plinske interkonekcije uvršten je u više ključnih strateških, planskih i razvojnih dokumenata.
12.02.2024
Lakić: Privreda neće osjetiti poskupljenje struje
Govorio i o planovima za prelazak na OIE.
13.09.2024
Projekt od državnog značaja
Protiv zakona je bila Hrvatska demokratska zajednica BiH. U ime te stranke je Mladen Bošković, dopredsjedavajući Doma, nakon glasanja zastupnika o njegovom uvrštavanju u dnevni red na početku sjednice, izrazio nezadovoljstvo zbog "preglasavanja HDZ-a", kako je naveo, ne samo u Zastupničkom domu, već i na sjednici Federalne vlade.
Sjednica koja je zakazana nakon sastanka predstavnika Ambasade SAD-a sa šefovima klubova Zastupničkog doma, protekla je u dosta burnoj raspravi.
Predsjedavajući Zastupničkog doma PFBiH Dragan Mioković ranije je kazao da je projekt Južna interkonekcija od državnog značaja prvog reda za Bosnu i Hercegovinu, a koji će nam između ostalog, osigurati i povećati energetsku nezavisnost zemlje, što je strateški cilj.
Prijedlog zakona, kako smo naveli, sada treba proći Dom naroda Federacije, a i sama eventualna implementacija bi mogla biti naročito upitna.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović kazao je kako je pritisak bio ogroman u vezi s tim pitanjem i da ga ne može svako jednako podnositi.
"Mi smo, na našu nesreću, prije dva-tri dana usaglasili kroz komisiju taj zakon, ja sam bio uvjeren da ćemo ga na Vladi usvojiti. Međutim, dogodio se taj iskorak. Pritisak je ogroman, ja razumijem te ljude, ne može svako jednako podnositi te pritiske koji su, vidite, medijski, osobni, stranački, politički, ali mi idemo dalje", komentirao je Čović prenosi Federalna.
Interesne borbe koče projekte
Prve korake ka izgradnji Južne plinske interkonekcije BiH je napravila prije 15 godina, a sve u cilju oslobađanja od ruskog gasa, što bi dovelo i do eventualnih nižih cijena. Međutim, sve je zapelo kako to obično u BiH biva, u borbi interesa - države, Evrope, SAD-a ili, prema Čovićevom mišljenju, interesima hrvatskog naroda. Sve ovo je trajalo ako tri godine.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju je kazao kako je Bosna i Hercegovina isključivo vezana za jedan dotok gasa i smatra da to nije dobro, zato se treba osigurati najmanje još jedan dovod gasa.
"Južna interkonekcija je vrlo bitna u kompletnom sistemu. Realizacijom ovog projekta ćemo imati alternativni tok gasa, što tržište prepoznaje kao vrlo dobru mogućnost za sniženje cijena, ali i ukidanje monopola i ovisnosti o jednom dovodu. Stoga nam je prvi i osnovni korak donijeti zakon i onda početi implementaciju ovog velikog i vrlo značajnog energetskog projekta", kazao je.
Usvajanje ovog zakona je važno kako bi se BiH oslobodila ovisnosti o ruskom gasu i omogućilo snabdijevanje gasom iz više izvora. Južna interkonekcija je ključna za održavanje sigurnosti snabdijevanja gasom i jedan je od najvažnijih strateških projekata u oblasti energetike.
Zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda Južna interkonekcija BiH i R Hrvatska na pravcu Zagvozd - Posušje - Tomislav-Grad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik s odvojkom za Mostar na teritoriji FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona.
Nositelj ovog projekta je kompanija BH Gas. Ukupna dužina trase iznosila bi 180 kilometara, a projekt je procijenjen na oko 100 miliona eura.