text size
Klimatske promjene uzrokuju porast temperatura i sve učestalije ekstremne vremenske uvjete. U posljednjih 30 godina, Bosna i Hercegovina je zabilježila značajan porast temperatura. Stručnjaci ističu da su regionalni pristup i prilagodba ključni za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena. Da bi se smanjile štete, potrebne su specifične mjere adaptacije koje uključuju kako preventivne tako i interventne strategije za zaštitu okoliša i zajednica.
Meteorolog Nedim Sladić pojašnjava za Bloomberg Adriju kako klimatske promjene nisu novost, ali su postale sve izraženije od osamdesetih godina, posebno zbog antropogenog utjecaja.
"Glavni problem današnjeg zagrijavanja leži u antropogenom utjecaju čovjeka, kao i odnosu prema okolišu. U prvom redu govorimo o emitovanju CO2 u atmosferu, te CH4 (metana) od topljenja lednika. Podsjetimo da je planeta, u odnosu na posmatrani industrijski period 1850-1900. danas toplija za 1,5 °C, što je granica na koju se obavezujemo Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine", pojašnjava Sladić za Bloomberg Adriju.
U Adria regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, to znači duže suše, češće toplotne valove i obilne padavine koje uzrokuju poplave.
"Svaki od ovih plinova koje emitujemo poput niti se vežu jedan za drugi i sačinjavaju sve deblji i deblji pokrivač koji lebdi iznad naših glava. Naravno, taj pokrivač zarobljava toplotu koja pristiže kratkovalnim zračenjem, a toplotu upijaju najviše mora", navodi on.
Visina snijega se prosječno smanjuje po sezoni, što negativno utječe na turizam i ekonomske koristi. Podaci Copernicus ERA5 od 1940. pokazuju da zime postaju sve toplije, posebno u novijem periodu, prateći trend rasta temperatura u skladu s klimatskim projekcijama.
Izvor: Nedim Sladić
Srednja visina snijega smanjila se za 20-30 cm u odnosu na period 1991-2020. u bosanskohercegovačkim centrima i Adria regiji, s izraženijim padom u drugoj polovini zime.
Iako ukupne padavine nisu znatno promijenjene, tip padavina sve više postaje kišan. Zima se zagrijala za 2,5 °C u posljednjih 85 godina, podižući snježnu granicu za oko 320 metara, "što znači da prosječna visina padanja snijega više nije u dnu staze na Bjelašnici, već na ¾ puta prema okretnici šestosjeda, te u tzv. ivičnim situacijama, gdje nijanse odlučuju tip padavina, veće su vjerovatnoće da će snijeg padati tek u gornjem dijelu staze".
Šta kažu hidrometeorološki zavodi
Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske (RHMZ RS) i Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), posljednjih deset godina bilježe se drastične promjene u klimatskim obrascima koje se manifestuju kroz porast prosječnih temperatura, sve češće ekstremne vremenske događaje, te promjene u režimu padavina.
Porast temperature na globalu, koji ima za posljedicu pojavu sve ekstremnijih vremenskih događaja, vrlo je izražen u našem regionu.
"Čak je region Mediterana i Jugoistočne Evrope (i Balkan) jedan od najugroženijih u Evropi, a porast srednje temperature u našem regionu je izraženiji od porasta srednje temperature na globalnom nivou. Svi klimatski modeli predviđaju da će se ovaj trend porasta temperature nastaviti i u budućnosti", pojašnjavaju za naš medij iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske (RHMZ RS).
U periodu od 1961. do 2023. godine, na većini mjernih stanica u BiH, godišnji trend rasta temperature kreće se od 0,3 do 0,4 °C na svakih deset godina, s posebno izraženim porastom tokom ljetne i zimske sezone.
Posebno su ugroženi sjeverni i sjeverozapadni dijelovi Bosne i Hercegovine, gdje su u posljednjih deset godina zabilježene poplave, suše i valovi vrućina, kao i snažni vjetrovi i grad.
"Niz rekordnih godina se nastavlja. Svaka godina toplija je od prethodne. Godina 2023. je bila najtoplija od početka službenih mjerenja, a prema svemu sudeći, 2024. će biti toplija od prethodne", kažu za Bloomberg Adriju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Konkretne promjene
Direktna komparacija klimatoloških nizova iz perioda 1961–1990. i 1991–2020. otkriva značajne razlike u temperaturama zraka. Tokom prvog perioda, srednje godišnje, zimske i proljetne temperature su pokazivale rastući trend, dok se ljetne temperature nisu mijenjale, a jesenje su bile u opadanju. U drugom periodu, međutim, temperatura zraka pokazuje značajan rast u svim serijama, posebno godišnjim, ljetnim i jesenjim.
Izvor: Federalni meterološki zavod
Srednja godišnja temperatura na stanici Sarajevo-Bjelave porasla je za 1,0 °C između ova dva perioda. Sezonske temperature u periodu 1991–2020. bile su više nego u periodu 1961–1990., s najvišim porastom tokom ljeta (1,7 °C), slijede jesen i proljeće (0,8 °C). Ove promjene su statistički značajne, što ukazuje na intenziviranje klimatskih promjena koje su počele 1980-ih i naglo se povećale početkom 21. vijeka.
Slični trendovi se primjećuju i kod srednjih maksimalnih temperatura, koje su porasle za 1,4 °C u periodu 1991–2020. Razlike su izraženije po sezonama: ljeto (2,4 °C), proljeće (1,2 °C), zima (1,0 °C) i jesen (0,7 °C). Srednje minimalne temperature prate sličan obrazac.
Povezanost s regionom
Kako Sladić navodi, klimatski modeli i podaci iz različitih izvora, poput satelita i meteoroloških stanica, mogu pokazivati razlike, posebno u projekciji padavina zbog diskontinuiteta te varijable. Međutim, modeli temperature zraka su uglavnom usklađeni i pokazuju kontinuirani porast u Adria regiji kroz različite scenarije (RCP2.6, RCP4.5, RCP8.5).
Za srednji scenarij (RCP4.5) očekuje se porast temperature od 1,5 do 2 °C, što bi dodatno podiglo snježnu granicu za 200-300 metara, dok se količine zimskih padavina također očekuju u porastu.
Sladić dodaje kako su naši kapaciteti za prilagodbu na adverzivni utjecaj klimatskih promjena "očekivano mali".
"Kao zemlja u tranziciji, ne možemo odmah preći na zelenu energiju, tj. solarnu i energiju vjetra, ali možemo to postepeno uvoditi, osiguravajući da ćemo adekvatno zbrinuti rudare koji neće tek tako biti natjerani da ostanu bez posla i primanja. No, ruku na srce, tu dolazimo do mača s dvosjeklom oštricom. Elektroenergetski smo stabilni upravo zbog rudnika i većih hidrocentrala, koje preko 50 MW snage nisu dio zelene energije", kaže on.
Izvor: Nedim Sladić
Smatra da BiH treba više ulagati u zelenu energiju, iako je njen doprinos mali u odnosu na velike sile koje emituju znatno više stakleničkih gasova. Ipak, svaki korak prema zelenoj energiji je važan. Dodaje da je regionalni pristup od ključnog značaja "jer smo svi na istom brodu".
"Svaka zemlja mora odigrati svoju ulogu u skladu sa svojim kapacitetima", zaključuje Sladić.
Kako to sve utječe
Ove klimatske promjene imaju dubok utjecaj na sve socio-ekonomske aspekte života u cijelom regionu te BiH, posebno na poljoprivredu, vodoprivredu, energetiku i zdravstvo. Sve veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja predstavlja ozbiljan izazov za prilagođavanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Klimatske promjene nisu samo ekološko pitanje, već i ozbiljna prijetnja za sigurnost, zdravlje i ekonomski razvoj. Stoga je od ključne važnosti da svi sektori društva, posebno oni najranjiviji na klimatske promjene, provode mjere prilagođavanja kako bi se umanjili negativni efekti i zaštitili resursi potrebni za buduće generacije.
Prema scenariju RCP 2.6, očekuje se da će temperatura porasti za 1,2 °C do kraja vijeka, dok bi u prvoj polovini vijeka mogla prestati rasti. Promjene padavina su složene, s mogućim varijacijama od -5 do +5 posto u odnosu na referentni period. Razlike među scenarijima pojavljuju se tek krajem 21. vijeka, s RCP 8.5 scenarijem koji predviđa smanjenje padavina za oko 10 posto, pojašnjavaju iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, dodavši kako će u budućnosti ekstremne vremenske pojave postati češće i intenzivnije.
Bosna i Hercegovina je usvojila ključne dokumente kao što je Nacionalni akcioni plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP). Ovaj plan analizira trenutni regulatorni okvir, tehničke studije, klimatske trendove i buduće projekte, te predlaže srednjoročne mjere za smanjenje negativnih posljedica na sektore poput poljoprivrede, vodnih resursa, šumarstva, biodiverziteta i turizma.
Međutim, u Federaciji BiH još uvijek nije usvojen zakon o zaštiti zraka, koji je 2022. godine upućen u parlamentarnu proceduru.
Rezultati dugoročnih klimatskih projekcija za našu državu pokazuju da će se trend porasta temperature nastaviti i u budućnosti.
.webp){kind=icon}
